I Yesus pinoko'owose hai wawo ntangkeno
(Mk. 9:2-13; Luk. 9:28-36)
17
1 Sa'arino onoo oleo, koie i Yesus wawahiramo Petrus, Yakobus, ronga Yahya petilano, kando melako mpesisinca hai me'asa tangkeno da montoe. 2 Kando ontoo koie ra'ino i Yesus hi teboli'imo kana mata oleo ronga pakeano mopila nggela. 3 Kando ontohira dahiramo mpogau nabii Musa, nabii Elia, ronga i Yesus. 4 Kanahiomo koie i Petrus hai Yesus, « Apua, moico to'uo kito meda'a na'ai; kimi ehe, dahakumo nta moweweu te'otolu mboru-mboru: me'asa taromiu, me'asa tarono nabii Musa, ronga me'asa penda tarono nabii Elia. »
5 Dahomo mogau kai tibo tii seru da mopila'ea tongohira, ronga koie bolo seru dahandomo modeaho suara da kanahi, « Diemo Anaku da nilouku ronga da po'eheno larongku, mimpodedeaho! » 6 Sando podeaho ko'ira ana guruno, kando memomee ronga teko'owi wawo wita.
7 Yahopo koie i Yesus leu hedohira kai koharatia, « Pewangumo, osie momee! » 8 Kando pesoso'e, nahina miano te'asa inontondo, te'iaasi koie i Yesus pantano.
9 Dahiramo mponguli mebinta hai tangkeno, kai oliwihira koie i Yesus kanahi, « Osie montulura, mau hai nai, hapa da ari inontomiu die itonia, dungku kai pewangu Ana Nto Manusia mebinta hai matea. »
10 Yahopo kando mpetukanaiho ana guruno kanahi, « Kicana koie, yo hapa kando kanahi raro guru agama hicua nabii Elia danta leu meri'ou? »a
11 Kai polawani koie i Yesus kanahi, « Menonaa, dahoo nta leu nabii Elia ronga dahoo nta mompokomoico pera luwu. 12 Sawali Kupo'awaakokomiu: koie i Elia ariomo leu, nahina miano da to'orio. Malengu da ari poweweundo i Elia, nta kanamo koie pompokomarasaindo Ana Nto Manusia. » 13 Koie tempo ana guruno yahopo kando paha'o inai da kinanahiino koie i Yesus mekona hai Yahya pompobaho.
I Yesus mompokontido me'asa anadalo molawu manu
(Mk. 9:14-29; Luk. 9:37-43a)
14 Sapohulenomo koie i Yesus ronga raro ana guruno, awahira miano me'alu, kai leu me'asa tama kokolontuu hai ra'ino, 15 kai kanahi, « Apua, lolaroakuo anaku, dahoo molawu manu taperano marasai. Manturu'omo nte tuuna bolo api, kanapo bolo e'e. 16 Ariakumo wawaakondo'o ana gurumiu, sawali nando tule'i mokontidoo. »
17 Kai polawani koie i Yesus, « Comiu miano da sai parasaea ronga da bintaa Apu Alla! Dahopo bara mengkau nta mperonganto ronga Kusabaraakomiu? Wawaamo na'ai koie ana'u! » 18 Yahopo kai parentaa koie setani kai peluarako bintanio koie anadalo. Sapeluarakonomo nde'e koie setani, nantidoo koie anadalo.
19 Yahopo ana guruno i Yesus kando leu ntesinca petukanaiho, « Yo hapa cami kasako tule'i tilaa koie setani? »
20 Kai po'awaakondo kanahi, « Tendenomo hi okidi parasaeamiu. Kana'umpe santo'u-to'uahano Kupo'awaakokomiu: Ki daa kana wuku sawi owoseno imanimiu, dakomiumo nta tule'i tena'o koie tangkeno, ‹ Polinca korua, › ronga dahoo nta molinca. Nahina te'asa da sai nta to'ori niweweumiu. [ 21 Sawali setani da kana koie, da mokotilaa te'iaasi amala ronga poasa. »]
Kompenduano i Yesus tuluraa nta karasaino
(Mk. 9:30-32; Luk. 9:43-45)
22 Tempondo mentekongko ana guruno hai wonua Galilea kai po'awaakondo koie i Yesus, « Ana Nto Manusia dahoo nta sinoro hai limano miano. 23 Dahoo nta pinopate, sawali oleo ko'otolu dahosi nta niwangu mbule. » Nangkuamo kai mopoe'ea larondo ko'ira ana guruno.
I Yesus mowada simano raha mpesombaa
24 Sadungkuno koie i Yesus ronga ana guruno hai kampo Kapernaum, naleuhira ko'ira miano mpontagi simano raha mpesombaa hai Petrus kando mpetukana, « Nde'e nai powada bara gurumiu simano raha mpesombaa? » b
25 Kai polawani i Petrus, « Powada'o. »
Sadungkuno hai laica, peri'ouhomo koie i Yesus metukana, « O Simon, kana'umpe po'awau? Inaiho danta mowada sima hai raro mokoleno wita'ea, anado mokole atawa ra'iati? »
26 Polawanino i Petrus, « Ra'iati. »
Koharatia'omo i Yesus, « Kicana arumai, anado nai da'amo paraluu mowada. 27 Sawali kai osie okidi larondo pe'ira miano mpontagi sima, dadisi lakomo hai tahi mekokabi'akita. Ica da iso nirako'u, bonga'omo ngangano, dakomo nta mo'awa doi danta koa powadato oruakita.c Alaamo koie doi, kau wada'akita'o simanto. »