Isaías
Yoꞌoꞌ ni̱ niaꞌa̱ Ndiosí nuu̱ꞌ Isaías xaꞌa̱ꞌ ña̱ ni̱a̱ꞌa ña̱ xaaꞌ ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel
1
Ña̱ yo̱ꞌo̱ꞌ nduuꞌ ña̱ ni̱ niaꞌa̱ Ndiosí nuu̱ꞌ Isaías,
siꞌe̱ Amoz,
kii̱ꞌ ni̱ sa̱tuví a̱ nuu̱ꞌ ra̱ ña̱ kaꞌán a̱ xaꞌa̱ꞌ te̱ vi̱ꞌe̱ Judá xiinꞌ xaꞌa̱ꞌ ñu̱u̱ Jerusalén kii̱ꞌ ni̱ xa̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ rey,
te̱ ni̱ na̱niꞌ Uzías,
xiinꞌ kii̱ꞌ ni̱ xa̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ rey,
te̱ ni̱ na̱niꞌ Jotam,
xiinꞌ kii̱ꞌ ni̱ xa̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ rey,
te̱ ni̱ na̱niꞌ Acaz,
xiinꞌ kii̱ꞌ ni̱ xa̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ rey,
te̱ ni̱ na̱niꞌ Ezequías nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ Judá.
2 Ña̱ yo̱ꞌo̱ kaꞌán Yahvé:
“Yoꞌó,
ndi̱viꞌ,
xiinꞌ yoꞌó,
ñu̱ꞌuꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ,
ku̱ni̱ so̱ꞌo̱ ndo̱ꞌ ña̱ kaꞌán yuꞌu̱,
Yahvé.
Ni̱ sa̱kuaꞌnuꞌ i̱ siꞌe̱ i̱,
te̱ ni̱ xi̱to̱ tu̱ ña̱ꞌaꞌ i̱ nde̱e̱ ni̱ xi̱xa̱ ni̱a̱,
ndisu̱ vi̱ti̱n ndii,
ni̱ xa̱so̱ꞌo̱ ni̱a̱ nuu̱ꞌ i̱.
3 Nde̱e̱ si̱ndiki̱ꞌ ndii,
xiní riꞌ xto̱ꞌo̱ riꞌ,
te̱ sa̱kanꞌ tu̱ mburru ndii,
xiní riꞌ miiꞌ taa̱nꞌ xto̱ꞌo̱ riꞌ ña̱ xaxi̱ꞌ riꞌ.
Ndisu̱ ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel,
ne̱ nduuꞌ kuenta mi̱iꞌ i̱ ndii,
nï̱ kuni̱ ka̱ ni̱a̱ na̱ku̱ni̱ ni̱a̱ yuꞌu̱ ña̱ nduuꞌ xto̱ꞌo̱ ni̱a̱.
Ni̱ nde̱e̱ nï̱ kuni̱ tu̱ ni̱a̱ na̱ku̱ni̱ ni̱a̱ ña̱ xitoꞌ ña̱ꞌaꞌ i̱”,
katyi a̱.
4 Susi̱ re̱i̱n,
sa̱kuuꞌ ne̱ yivi̱ꞌ kaa̱ꞌ ndii,
xaaꞌ va̱ ni̱a̱ ku̱a̱tyi̱,
te̱ ne̱ ni̱a̱ꞌa xa̱va̱ꞌa̱ nduuꞌ ni̱a̱,
te̱ nduuꞌ tu̱ ni̱a̱ siꞌe̱ ña̱ kuäsa̱ꞌ kuní,
te̱ xa̱ ni̱ sa̱tíviꞌ xiinꞌ miiꞌ sa̱kuuꞌ ni̱a̱.
Sa̱kanꞌ ña̱ ni̱ na̱ko̱o̱ ni̱a̱ Yahvé,
te̱ ni̱ sa̱na̱saáꞌ tu̱ ni̱a̱ Ndiosí su̱ꞌu̱n ja̱a̱nꞌ ña̱ ni̱ na̱ka̱xi̱n yooꞌ,
ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel.
5 ¿Ndiotyun na kuní ndo̱ꞌ ña̱ sa̱ndoꞌoꞌ ka̱ Ndiosí ndoꞌó?
¿Ñáá kusaaꞌ sa̱teiꞌ ka̱ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ Ndiosí?
Ka̱niiꞌ xíniꞌ ndo̱ꞌ xa̱ ni̱ tu̱xuꞌví,
te̱ kuꞌví va̱ tu̱ ka̱niiꞌ nimá ndo̱ꞌ.
6 Ña̱ ni̱ xa̱ꞌaꞌ a̱ nde̱e̱ nuu̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ni̱ xaꞌa̱n ndi̱koꞌ a̱ nde̱e̱ tindu̱ꞌ xíniꞌ ndo̱ꞌ ndii,
mi̱iꞌ ndiꞌiꞌ ña̱ ni̱ tu̱xuꞌví,
xiinꞌ ña̱ ni̱ kutu̱nꞌ,
xiinꞌ ña̱ teꞌí i̱i̱nꞌ kumiꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ tiäꞌa̱an sa̱ndaꞌa nde̱e̱ i̱i̱n ne̱ yivi̱ꞌ a̱,
ni̱ nde̱e̱ tiäꞌa̱an tu̱ sa̱tiín ni̱a̱ a̱ xiinꞌ toto̱,
ni̱ nde̱e̱ tiäꞌa̱an tu̱ ka̱ki̱n ni̱a̱ xa̱ꞌa̱n oliva nuu̱ꞌ a̱ miiꞌ kuꞌví ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ,
te̱ nda̱ꞌa̱ a̱.
7 Te̱ ñu̱ꞌuꞌ miiꞌ ndieeꞌ ndo̱ꞌ ndii,
xa̱ ni̱ nduxi̱n ndo̱o̱ a̱ vi̱ti̱n,
te̱ xa̱ ni̱ xixi̱ ndo̱o̱ sa̱kuuꞌ ñu̱u̱ miiꞌ ndieeꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ nuu̱ꞌ niꞌnuꞌ ndo̱ꞌ te̱ ni̱ na̱ka̱ya̱ ndo̱o̱ te̱ tukuꞌ ña̱ savi̱ꞌ ña̱ ni̱ tyi̱ꞌi̱ ndo̱ꞌ,
te̱ nde̱e̱ naa miiꞌ i̱tyi kaaꞌ ni̱ na̱ko̱o̱ ra̱ ñu̱ꞌuꞌ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ kii̱ꞌ ni̱ ki̱e̱e̱ ra̱ kuaꞌa̱n ra̱.
8 Ñu̱u̱ Jerusalén,
ña̱ nda̱tu̱nꞌ va̱ ndii,
ni̱ ndoo̱ i̱i̱n nda̱a̱ꞌ a̱ nde̱e̱ naa ti̱a̱ꞌvaꞌ ña̱ iinꞌ ma̱ꞌiꞌ miiꞌ yoo yo̱ꞌoꞌ uva miiꞌ ndieeꞌ te̱ xitoꞌ uva ja̱a̱nꞌ.
Te̱ nduuꞌ tu̱ a̱ nde̱e̱ naa i̱i̱n vi̱ꞌe̱ lulu ña̱ iinꞌ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ miiꞌ yoo i̱kinꞌ níiꞌ miiꞌ ni̱ ndiee̱ te̱ xitoꞌ i̱kinꞌ ja̱a̱nꞌ.
Te̱ nduuꞌ tu̱ a̱ nde̱e̱ naa i̱i̱n ñu̱u̱ ña̱ xa̱ ni̱ xi̱nu̱ndu̱u̱ ndo̱o̱ ña̱ꞌaꞌ te̱ ndasiꞌ taꞌanꞌ xiinꞌ ne̱ ndieeꞌ i̱kanꞌ sa̱a̱ kuaꞌa̱n xi̱i̱nꞌ a̱.
9 Naaꞌ nï̱ sa̱kakú Yahvé,
ña̱ kuuꞌ nu̱uꞌ nuu̱ꞌ ña̱ xíinꞌ ndieeꞌ ndi̱viꞌ,
ndiaꞌviꞌ e̱ꞌ ndii,
xa̱ ni̱ ndo̱ꞌo̱ e̱ꞌ nde̱e̱ naa ni̱ ndo̱ꞌo̱ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ni̱ ndiee̱ ñu̱u̱ Sodoma uun ni̱ ndo̱ꞌo̱ e̱ꞌ nde̱e̱ naa ni̱ ndo̱ꞌo̱ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ni̱ ndiee̱ ñu̱u̱ Gomorra.
Yoꞌoꞌ kanaꞌ Ndiosí ne̱ yivi̱ꞌ ña̱ na̱ma̱ xna̱ꞌa̱ ni̱a̱ nimá ni̱a̱
10 Ndoꞌó,
te̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ ne̱ vi̱ꞌe̱ Judá ndii,
nduuꞌ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa te̱ yivi̱ꞌ,
te̱ ni̱ xa̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ nuu̱ꞌ ne̱ ni̱ ndiee̱ ñu̱u̱ Sodoma.
Ku̱ni̱ so̱ꞌo̱ ndo̱ꞌ ña̱ kaꞌán Yahvé xiinꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ ndoꞌó,
ne̱ nduuꞌ nde̱e̱ naa ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ni̱ ndieeꞌ ñu̱u̱ Gomorra ndii,
tyu̱nxaꞌaꞌ tu̱ ndo̱ꞌ tu̱ꞌu̱n nde̱iꞌ Ndiosí e̱ꞌ.
11 Kaꞌán Yahvé ndii:
“¿Ndiotyun na xaꞌni̱ꞌ ndo̱ꞌ kuaꞌa̱ꞌ niatu̱ ki̱tiꞌ te̱ nasoko̱ꞌ ndo̱ꞌ riꞌ nuu̱ꞌ i̱?
Xa̱ ni̱ ku̱suxanꞌ va̱ xíniꞌ i̱ xaaꞌ ña̱ xaꞌmiꞌ ndo̱ꞌ mbe̱e̱ tyiee̱ tekiꞌ nuu̱ꞌ i̱ xiinꞌ ña̱ xaꞌmiꞌ ndo̱ꞌ xa̱ꞌa̱n ki̱tiꞌ nuu̱ꞌ i̱.
Xtäni̱ ka̱ i̱ níiꞌ toro,
ni̱ nde̱e̱ níiꞌ mbe̱e̱,
ni̱ nde̱e̱ níiꞌ ti̱xuꞌu̱ꞌ tyiee̱ ña̱ nasoko̱ꞌ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ i̱.
12 Kii̱ꞌ ku̱a̱xi̱ sa̱kaꞌnuꞌ ndo̱ꞌ yuꞌu̱ ndii,
¿yo̱o̱ xikán nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ ña̱ sa̱a̱ ndo̱ꞌ sa̱kuuꞌ ña̱ ja̱a̱nꞌ nuu̱ꞌ i̱,
te̱ xeꞌní ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ ki̱ꞌe̱ yu̱kunꞌ kaꞌnuꞌ i̱?
13 Kï̱xi̱n na̱soko̱ꞌ ka̱ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ i̱ tu̱mani̱ꞌ ña̱ kuäsa̱ꞌ ndiaa yaꞌviꞌ.
Ñuꞌma̱ su̱xa̱ tyu̱ꞌma ndo̱ꞌ ndii,
ndasiꞌ e̱ a̱.
Te̱ kii̱ꞌ nakayá ndo̱ꞌ te̱ xaꞌa ndo̱ꞌ vi̱koꞌ xaꞌa̱ꞌ yoo̱ꞌ xa̱aꞌ kivi̱ꞌ ña̱ xina̱ndiee̱ꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ kii̱ꞌ nduuꞌ iinꞌ ndo̱ꞌ te̱ xaꞌa ndo̱ꞌ vi̱koꞌ ndii,
kündieni ka̱ xíniꞌ i̱ kuuꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ ña̱ nasoko̱ꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ ña̱ xaꞌa ndo̱ꞌ vi̱koꞌ ja̱a̱nꞌ,
sa̱kanꞌ ña̱ ne̱ xaaꞌ ña̱ ni̱a̱ꞌa nduuꞌ ndo̱ꞌ.
14 Ndasiꞌ va̱ i̱ vi̱koꞌ ña̱ xaꞌa ndo̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ yoo̱ꞌ xa̱aꞌ xiinꞌ kiꞌinꞌ i̱nga̱ vi̱koꞌ ña̱ xakaꞌnuꞌ ndo̱ꞌ,
xa̱ ni̱ xa̱vi va̱ xíniꞌ i̱ kuuꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ sa̱kuuꞌ ña̱ xaaꞌ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ,
te̱ kündieni ka̱ i̱ kuuꞌ a̱.
15 ’Kii̱ꞌ ndoniꞌiꞌ ndo̱ꞌ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ te̱ kaꞌa̱n ndo̱ꞌ xiinꞌ i̱ ndii,
kö̱to̱ i̱ ña̱ xaaꞌ ndo̱ꞌ.
Tee̱ꞌ ndee kuaꞌa̱ꞌ va̱ i̱tyiꞌ kaꞌa̱n ndo̱ꞌ xiinꞌ i̱ ndii,
tä̱xi̱ so̱ꞌo̱ i̱ ña̱ kaꞌa̱n ndo̱ꞌ,
sa̱kanꞌ ña̱ yoo kuaꞌa̱ꞌ níiꞌ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ köo̱ꞌ ku̱a̱tyi̱,
ne̱ ni̱ xa̱ꞌni̱ꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ.
16 Va̱ꞌa̱ ka̱ na̱ti̱a̱ xiinꞌ miiꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ nda̱sa̱ ndo̱o̱ xiinꞌ miiꞌ tu̱ ndo̱ꞌ,
te̱ sa̱nu̱ndiaꞌá ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ i̱ ku̱a̱tyi̱ ña̱ xaaꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ na̱ko̱o̱ ndo̱ꞌ ña̱ xaaꞌ ndo̱ꞌ ña̱ ni̱a̱ꞌa.
17 Sa̱kuaa̱n ndo̱ꞌ sa̱a̱ ndo̱ꞌ ña̱ va̱ꞌa̱,
te̱ ndu̱kuꞌ ndo̱ꞌ ña̱ sa̱tyuunꞌ nda̱ku ndo̱ꞌ,
te̱ tyi̱ndi̱e̱eꞌ ndo̱ꞌ ne̱ ndoꞌoꞌ xaaꞌ i̱nga̱ ne̱ yivi̱ꞌ,
na̱kaꞌa̱n ndo̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ne̱ ndaꞌvi,
ne̱ köo̱ꞌ yu̱vaꞌ siꞌiꞌ,
te̱ na̱kaꞌa̱n tu̱ ndo̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ña̱ꞌaꞌ kuaa̱nꞌ”,
katyi a̱.
18 Te̱ vi̱ti̱n kaꞌán tu̱ Yahvé xiinꞌ ndo̱ꞌ ndii:
“Ni̱a̱ꞌa̱ ndo̱ꞌ te̱ na̱ka̱ta̱ e̱ꞌ kuento e̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ña̱ ni̱a̱ꞌa ña̱ ni̱ xa̱a̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ.
Tee̱ꞌ ndee kuaꞌa ñuꞌu̱ vi̱ꞌ ku̱a̱tyi̱ ña̱ ni̱ xa̱a̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ nde̱e̱ naa tiaku̱ kuaꞌa ndii,
nda̱sa̱ ya̱a̱ i̱ ndoꞌó nde̱e̱ naa ya̱a̱ iꞌinꞌ.
Tee̱ꞌ ndee nduuꞌ ku̱a̱tyi̱ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa toto̱ ña̱ ni̱ na̱keꞌi̱ xiinꞌ tiaku̱ ña̱ kuaꞌa níiꞌ vi̱ꞌ ndii,
nda̱sa̱ ya̱a̱ i̱ ndoꞌó nde̱e̱ naa ya̱a̱ katyi̱ꞌ vi̱ꞌ.
19 Naaꞌ kuní ndoꞌó ka̱ndi̱xaꞌ ndo̱ꞌ ña̱ kaꞌán i̱ ndii,
ka̱xi̱ꞌ ndo̱ꞌ ña̱ savi̱ꞌ ña̱ va̱ꞌa̱ ka̱ ña̱ na̱ku̱i̱xa̱ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ ndo̱ꞌ.
20 Ndisu̱ naaꞌ ku̱xi̱o̱o̱ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ i̱,
te̱ ku̱teiꞌ ka̱ tu̱ ndo̱ꞌ ndii,
ka̱ꞌni̱ꞌ te̱ yivi̱ꞌ sa̱kuuꞌ ndo̱ꞌ xiinꞌ ityi̱.
Yuꞌu̱,
Yahvé,
nduuꞌ ña̱ kaꞌán ña̱ kaa̱ꞌ xiinꞌ ndo̱ꞌ”,
ni̱ katyi̱ a̱.
Yoꞌoꞌ kaꞌán a̱ xaꞌa̱ꞌ ña̱ sa̱ndoꞌoꞌ Ndiosí ne̱ ndieeꞌ ñu̱u̱ Jerusalén, te̱ kaꞌán tu̱ a̱ xaꞌa̱ꞌ ña̱ sa̱kakú ña̱ꞌaꞌ a̱
21 Susi̱ rei̱n,
ko̱to̱ ndo̱ꞌ,
sa̱a̱ vi̱ꞌ ni̱ na̱ndu̱u̱ ñu̱u̱ Jerusalén nde̱e̱ naa i̱i̱n ña̱ꞌaꞌ ñaꞌ xiko̱ꞌ xiinꞌ miiꞌ sa̱a̱ ni̱ i̱i̱n ñu̱u̱ miiꞌ ni̱ ndiee̱ ne̱ xatyuunꞌ nda̱ku ni̱ nduu̱ a̱ xta̱ꞌanꞌ tyi̱.
Xta̱ꞌanꞌ ndii,
ñu̱u̱ kuuꞌ nu̱uꞌ miiꞌ ni̱ ndiee̱ mi̱iꞌ ndiꞌiꞌ ne̱ xatyuunꞌ nda̱ku xiinꞌ ne̱ xikaꞌ mani̱ꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ ni̱ nduu̱ a̱.
Ndisu̱ vi̱ti̱n ndii,
tyituꞌ vi̱ꞌ a̱ ndieeꞌ mi̱iꞌ ndiꞌiꞌ ne̱ xaꞌni̱ꞌ ne̱ yivi̱ꞌ.
22 Xta̱ꞌanꞌ ndii,
ni̱ nduu̱ a̱ nde̱e̱ naa mi̱iꞌ ndiꞌiꞌ ka̱a̱ plata ña̱ va̱ꞌa̱ ndi̱ꞌi̱,
ndisu̱ vi̱ti̱n ndii,
nde̱e̱ naa mi̱ꞌiꞌ ku̱i̱ti̱ꞌ ni̱ na̱ndu̱u̱ a̱.
Xta̱ꞌanꞌ ndii,
ni̱ nduu̱ a̱ nde̱e̱ naa vino va̱ꞌa̱,
te̱ vi̱ti̱n ndii,
ni̱ na̱ndu̱u̱ a̱ nde̱e̱ naa vino,
teꞌ saká ti̱kui xiinꞌ ku̱i̱ti̱ꞌ.
23 Te̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ndii,
mi̱iꞌ ndiꞌiꞌ te̱ so̱ꞌo̱ nduuꞌ ra̱,
te̱ kiꞌinꞌ taꞌanꞌ va̱ tu̱ ra̱ xiinꞌ te̱ kuiꞌna̱ꞌ,
te̱ sa̱kuuꞌ ra̱ xtani̱ va̱ ki̱ꞌi̱n si̱ꞌe xu̱ꞌunꞌ nda̱ꞌaꞌ ne̱ yivi̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ sa̱kuuꞌ ña̱ xaaꞌ ra̱,
te̱ kaꞌán ndi̱e̱eꞌ ra̱ xiinꞌ ni̱a̱ ña̱ ta̱xi̱ ni̱a̱ xu̱ꞌunꞌ ja̱a̱nꞌ nda̱ꞌaꞌ ra̱.
Ndisu̱ xïinꞌ ra̱ sa̱tyuunꞌ nda̱ku ra̱ xaꞌa̱ꞌ ne̱ ndaꞌvi köo̱ꞌ yu̱vaꞌ siꞌiꞌ,
te̱ ni̱ nde̱e̱ näkaꞌán tu̱ ra̱ xaꞌa̱ꞌ ña̱ꞌaꞌ ñaꞌ kuaa̱nꞌ sa̱a̱ kande̱iꞌ sa̱a̱ ra̱.
24 Sa̱kanꞌ na kuiiꞌ kaꞌán Tákuiꞌe Yahvé,
ña̱ yoo ndi̱e̱e̱ꞌ te̱ nakaꞌán a̱ xaꞌa̱ꞌ ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel,
ña̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ sa̱kuuꞌ te̱ xíinꞌ ndieeꞌ ndi̱viꞌ ndii:
“Sa̱ndutuꞌ i̱ kuenta xiinꞌ te̱ ndasiꞌ taꞌanꞌ xiinꞌ i̱,
te̱ ke̱ndiaa̱ꞌ yaꞌviꞌ i̱ nuu̱ꞌ sa̱kuuꞌ ra̱.
25 Xaꞌa̱ꞌ a̱ ja̱a̱nꞌ na kuiiꞌ tu̱ku̱ sa̱kanꞌ sa̱ndoꞌoꞌ i̱ ndoꞌó,
te̱ nda̱sa̱ ndo̱o̱ i̱ sa̱kuuꞌ ndo̱ꞌ,
sa̱kanꞌ te̱ ta̱va̱ꞌ ndooꞌ i̱ ña̱ ni̱a̱ꞌa ña̱ ndisoꞌ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa xaaꞌ te̱ yivi̱ꞌ kii̱ꞌ ndasaꞌ ndooꞌ ra̱ plata nuu̱ꞌ ñuꞌu̱,
te̱ tava̱ꞌ ra̱ xi̱ꞌeꞌ a̱.
26 Nda̱sa̱ nduuꞌ tu̱ku̱u̱ i̱ kuesí ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa te̱ ni̱ yoo̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ xta̱ꞌanꞌ,
te̱ nda̱sa̱ nduuꞌ tu̱ i̱ te̱ xi̱xa̱,
te̱ kaꞌán nde̱iꞌ nuu̱ꞌ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa te̱ ni̱ yoo̱ ña̱ nu̱uꞌ.
Te̱ kii̱ꞌ ndi̱ꞌi̱ sa̱a̱ i̱ sa̱kanꞌ xiinꞌ ndo̱ꞌ ndii,
kaꞌa̱n ne̱ yivi̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ndii:
Ñu̱u̱ miiꞌ ndieeꞌ ne̱ xatyuunꞌ nda̱ku nduuꞌ a̱,
te̱ nduuꞌ tu̱ a̱ ñu̱u̱ miiꞌ ndieeꞌ ne̱ i̱i̱n nda̱a̱ꞌ nimá,
katyi̱ ni̱a̱.
27 ’Ne̱ ku̱ndi̱e̱e̱ ñu̱u̱ Jerusalén,
ne̱ sa̱xinu̱ tu̱ku̱u̱ ña̱ kaꞌán i̱,
te̱ na̱ko̱o̱ tu̱ ni̱a̱ ña̱ ni̱a̱ꞌa ña̱ xaaꞌ ni̱a̱ ndii,
sa̱kakú ña̱ꞌaꞌ i̱ xiinꞌ ña̱ ndi̱e̱eꞌ kooꞌ tyukuuꞌ i̱ nuu̱ꞌ tu̱ndoꞌo̱ꞌ ña̱ i̱yo̱ va̱ ja̱a̱nꞌ.
28 Ndisu̱ ne̱ sa̱teiꞌ nuu̱ꞌ i̱ xiinꞌ ne̱ xaaꞌ ku̱a̱tyi̱ ndii,
sa̱ndo̱ñuꞌuꞌ xa̱tyiꞌ i̱ sa̱kuuꞌ ni̱a̱,
te̱ sa̱kanꞌ tu̱ ne̱ na̱ko̱o̱ yuꞌu̱,
Yahvé ndii,
sa̱ndo̱ñuꞌuꞌ xa̱tyiꞌ tu̱ ña̱ꞌaꞌ i̱.
29 ’Kii̱ꞌ sa̱kanꞌ ndii,
ku̱ka̱ꞌa̱n va̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ a̱ ña̱ ni̱ xa̱kaꞌnuꞌ ndo̱ꞌ ndiosí saka i̱kuꞌ miiꞌ itaꞌ ta̱ntaꞌ naꞌnuꞌ su̱ꞌu̱n.
Te̱ na̱kutyi̱ vi̱ꞌ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ a̱ ña̱ ni̱ xa̱kaꞌnuꞌ ndo̱ꞌ ndiosí saka miiꞌ itaꞌ ta̱ntaꞌ,
miiꞌ yoo tunꞌ i̱ta̱.
30 Ku̱ndu̱u̱ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa ta̱ntaꞌ tyiee̱ va̱,
tunꞌ xa̱ ni̱ koyo̱ ndo̱o̱ yuku̱ nda̱ꞌaꞌ,
te̱ ku̱ndu̱u̱ tu̱ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa miiꞌ yoo tunꞌ i̱ta̱,
tunꞌ köo̱ꞌ ti̱kui kaꞌni̱ xaꞌa̱ꞌ.
31 Te̱ yivi̱ꞌ,
te̱ kaꞌni̱ va̱ ña̱ ndi̱e̱eꞌ te̱i̱n ndo̱ꞌ ndii,
ku̱ndu̱u̱ ra̱ nde̱e̱ naa mi̱ꞌiꞌ i̱tyi ku̱i̱ti̱ꞌ,
te̱ ña̱ ni̱a̱ꞌa,
ña̱ ni̱ xa̱a̱ ra̱ ndii,
ña̱ ja̱a̱nꞌ ku̱ndu̱u̱ nde̱e̱ naa tu̱n keñuꞌú,
ña̱ sa̱ndatin mi̱ꞌiꞌ ja̱a̱nꞌ,
te̱ mi̱iꞌ ra̱ xiinꞌ ña̱ ni̱a̱ꞌa ña̱ xaaꞌ ra̱ ndii,
ko̱ko̱ ingaꞌ ra̱ xiinꞌ a̱,
te̱ köo̱ꞌ nde̱e̱ i̱i̱n ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ku̱vi̱ nda̱ꞌva̱ ñuꞌu̱ ja̱a̱nꞌ”,
katyi a̱.