I Yesus nampakabelo tou to naburo ami lako nipoanaka
9:1-41
9
1 Bula ni Yesus nolumako, nikalio-Namo tou to naburo amimo lako nipoanaka. 2 Nipekutana-Yamo nu ana-ana guru-Na: “Guru, nuapa sabana tou ei naburo ami-yamo lako nipoanaka? Ba ia-da najeko, ba tina tuama-nada najeko?” 3 Nesono i Yesus: “Ia naburo tado sabana jeko dodo-na ba jeko nu totua-na, agiana bona mamala nakalio nu tou kuasa nu Allatala to nobago ri rara-na. 4 Sinungkana mabaa-dapa, i kita kana mowia bago nu Allatala to nantudu-Ku. Ande maratapa dedina, tadomo maria to mamala mobago. 5 Sinungka-Ku ri rara nu dunia ei, Yaku-mo kabaasa nu dunia.” 6 Naopu-Ya nanguli sumaweena ee, noteilu-Yamo ri tana, pade nogalimpoi teilu-Na ee ante tana. Naopu ee nipopoela-Na mata nu tou ee, 7 pade nanguli ri tou ee: “Koumo-ko mombanoi lio-mu ri wusu Siloam.” Batua nu Siloam ee “To nitudu”. Pade nalou mpuumo tou ee nombanoi lio-na. Nanculi-yapa, namala-yamo nekalio.8 Tongki-tongki-na pade tou-tou to nanguncani bakote ia toperapi-rapi, nanguli: “Tado ia ei-mo to nabiasa noncunda nerapi-rapi ee?” 9 Naria tou nanguli: “Io, ia-mo ei.” Agiana naria mbii to nanguli: “Tado, to nasimbei ewa ia-da ei.” Agiana nangulimo tou ee: “Io, yaku-mo ee.” 10 Jadi nipekutana-yamo: “Beiwa pade namalamo-ko nekalio?” 11 Nesonomo tou ee: “Tou to nisanga i Yesus ee nogalimpoi teilu-Na ante tana duuna newali rege saodi, pade nipopoela-Na mata-ku, pade nanguli si yaku: Koumo-ko mombanoi lio-mu ri wusu Siloam. Pade nalou mpuu-kumo. Naopu-kupa nembano, namala-kumo nekalio.” 12 Pade nepekutana mbii-ramo: “Riumbamo Tou ee?” Nesono-ya: “Tado nincani-ku.”
13 Pade nikeni-ramo tou ee ri to Farisi. 14 Tempo ni Yesus nogalimpoi tana ante teilu-Na bona mamala tou ee mekalio, nambela ri eo Peuntua to Yahudi. 15 Ee-mo sabana to Farisi ee mbii nampekutana-ya beiwa pade namala-yamo nekalio. Nesono-ya: “Ia noela rege ri mata-ku, naopu ee nimbanoi-ku, pade namala-kumo nekalio.” 16 Basangkia dua to Farisi ee nanguli: “Tou nowia ei tado lako ri Allatala-ya, apaa tado natundu-Ya ri atura nu eo Peuntua.” Agiana naria mbii-ra saganta nanguli: “Maria mbii tou najeko mamala mowia kadupaa ewa ei?” Jadi nombebili-ramo sore isira dodo. 17 Pade nepekutana mbiimo to Farisi-to Farisi ee ri tou ee: “Iko, beiwamo pamparata-mu nancambelai tou to nampowia-ko namala nekalio ee?” Nesono-ya: “Ia ee nabi.” 18 Agiana tou-tou to Yahudi ee tado namparisaya bakote naburo amida tou ee, pade tempo ei namala-yamo nekalio. Ee-mo sabana pade nipokio-ramo totua-na, 19 pade nipekutana-ra: “Nakono mpuu ana-mi ei to niuli-mi naburo amimo lako nipoanaka? Beiwa pade namala-yamo nekalio ei?” 20 Nesonomo tina tuama nu tou ee: “Ana ami-kada ei, pade naburo ami-yamo lako nipoanaka. 21 Agiana beiwa pade namala-yamo nekalio, tado nincani-ka. Pade yema nampowia-ya namalamo nekalio ee mbii tado nincani-ka. Pekutana-yamo, natoualu-yamo etu, mamala-yamo mosonoi dodo.” 22 Tina tuama-na nanguli ewa ee, apaa naeka-ra ri tou-tou to Yahudi, apaa to Yahudi ee nasintundu-ramo bakote tou to mampangaku i Yesus ee-mo Mbagou Topepakasalama, tadomo rapaliu mesua ri sou penombaa to Yahudi. 23 Ee-mo sabana tina tuama nu tou ee nanguli: “Natoualu-yamo, pekutana dodo-yamo.”
24 Pade nipokio mbii-ramo tou naburo ee pade nangulikaka-ya: “Ulimo nuanu nakono ri ngayo nu Allatala. Nincani-ka Tou ee najeko.” 25 Nesonomo tou ee: “Ba najeko-Ya, ba tado, tado nincani-ku. Sangaya ngkolada to nincani-ku, impia ku naburo, agiana tempo ei nekalio-kumo.” 26 Pade nanguli mbii-ramo ri tou ee: “Nuapa nipowia-Na si-ko? Beiwa pampowia-Na pade namala-ko nekalio?” 27 Nesonomo tou ee: “Nipatuntu-kumo si komi, agiana tado nadota komi namparonge. Nuapa pade madota mi-rongeki mbii? Ba madota majadi ana guru mbii-Nada komi?” 28 Nikanene-ramo tou ee pade nanguli: “Iko-da ana guru-Na, tado i kami. I kami ei ana guru ni Musa-kada. 29 Nincani-ka bakote Allatala nololitamo si Musa, agiana nancambelai Ia etu tado nincani-ka lako riumba peumbaa-Na.” 30 Nesono tou ee: “Namoleara-ku namparonge bakote tado nincani-mi lako riumba peumbaa-Na, bo ee namala-kumo nekalio nipowia-Na. 31 Nincani-tada bakote Allatala tado nampetalingai perapia nu tou najeko, agiana Ia nampetalingai perapia nu tou to nampabila-Ya pade nowia dota-Na. 32 Lako ri paramula nu dunia nipajadi duuna eo ngkapuri ei, tadopa naria nironge tou namala nowia to naburo amimo lako nipoanaka namala nekalio. 33 Ande tou ee tado neumba lako ri Allatala-Ya, tado mamala-Ya mowia nuapa-pa.” 34 Pade nanguli-ramo ri tou ee: “Nuapa? Iko to naponu ante jeko lako nipoanaka ee, madota mopatuduki-ka?” Jadi niwura-ramo tou ee pade nopamula lako ri eo ee tadomo nipaliu-ra tou ee mesua ri sou penombaa.
35 Nirongepa ni Yesus bakote niwura-ramo tou ee lako ri sou penombaa. Nipotomuka-Namo tou ee pade nanguli si-ya: “Niparisaya-muda Ana Manusia?” 36 Nesono tou ee: “Yema Tou ee, Tuama? Ulikaka-ku bona ku-parisaya Ya.” 37 Nisonoi-yamo ni Yesus: “Nikalio-mu Yamo. Ia-mo to nampololitaka-ko ei.” 38 Pade nangulimo tou ee: “Niparisaya-kumo, Pue.” Pade notumbukotu-yamo nampenombai-Ya. 39 Nangulimo i Yesus “Yaku namei ri rara dunia ei bona metangara, bona tou naburo mamala mekalio, pade tou to namala nekalio majadi maburo.”