Yahudi nimi nubunangdi Yesusag, “An etneri mikip nembagheonge pere agha undo unulamlam?” aro haibaeka
(Matius 21:23-27; Markus 11:27-33)
20
1 Ik nhon sum Yesusti Allahri Yubu Walinge Allahri Mem Ae aramag nimi ambarelamsiog. Ambarelamsiogpa memnang Yahudi nimiri sae agha Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Musari samenag mome toro pibog yubu ambatsiropnangap, Yahudi nimi sembe wenehiropnangap Yesusag hailaek. 2 Yaekti Yesusag hailamekti, “Andi ulamlamne, etneri mikipne anag pibori, ‘Unualulam,’ aro pogkeoba, ulamlam?” aro haibaek.3 Wene aro haibaekpa, Yesusti sinag, “Nari babe a'unnag tam nhon haibahinun. A'undi senenne olog ka'eamnun. 4 Yohanes maghag pelengehiropne ponekori ulamongena, elna etneri poghoba, nimi maghag pelengelamsio senelamlom? Nimiri to, Allah Imagne Poneri to? Ambatne,” seog.
5 Wene seogpa sin mamun tognoro hailtalamekti, “Nuri elag samoro, ‘Allah Imagne ponekori Yohanes pogho,’ sehabe tanena, Yesusti nunag haibahihori, ‘Allahrina pogho pagha tanena, sa'a sembe Yohanesti yubu ambatsionge sembe sik sembaom kom?’ seho. 6 Aghana nuri senenne lag phoro, ‘Nimiri agha Yohanes pogho,’ sehabe tanena, nimi maikno tanekori, ‘Yohanes Allahri silimu yubu tiptopne wamo,’ senenne agha nu kirikti opsiseng,” aro log senelamek.
7 Nimi sembe log senelamekti, “Yohanes maghag pelengehiropne poghonge, etneri pogho nu ekon,” seek.
8 Wene seekpa Yesusti, “Undop pagha tanena, nari babe a'unag, ‘Eldi mikipne pere agha pogneoba ulamna,’ aro lag phoro ambatsinun kom” seog.
Yesusti yubu likipto ambarelamsiogti, Yahudi nimiri Allahri awe toropnangag olamsiekne sembe sunumna ambatsiogha
(Matius 21:33-46; Markus 12:1-12)
9 Yesusti wene, “Etneri pogneonge lag phoro ambatsinun kom,” seog aghana, nimi tanekoag tipto sunumna nhon ambarelamsiogne ane.
“Nimi nhondi awe wero haing anggur aweag mebog. Mebogti awe toropnang yae ua unnangag, ‘Nari awe tolapmunba, wana mauamleba, a'unap nanap undo pogholdalamukap,’ aro yubu nikne lebek. Yubu nikne lebekpa, awe ngainge poneko laplobi agha piogti, ko'o maiknoro weag mog so'oag wamog. 10 Piogti wamogha haing anggur wana maulamog li yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna poglamogti, ‘Nari awe toropnang yae ua urop nang tanekoag pimenba, wana maubaonge na sembe pogto pibongne tatkeikpa payalulam,’ aro poghog. Poghog aghana, awe wero yae ua urop nang tanekori arukna aneko salero olamekti, tatna koma ‘Pululam,’ seekpa, nongog mo yaog. 11 Nongog yaogpa, awe ngainge ponekori nen eldi arukna phendepne poghog. Poghog aghana, awe yae wamek nimi tanekori obekti, el san tilipto ali nembaekti, ‘Saombalulam,’ aro tatna koma yag lambaek. 12 Yag lambaekpa, nong mo samoro yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna wilindipne, ‘Tol pululam,’ aro poghog. Piog aghana, awe yae wamek nimi tanekori el babe tatna koma obekti, yag lambaek. Oro yag lambaekpa, meneng sisua seklero awe ngainge ponekoag samoro piog.
13 Undo olamsiekpa, awe ngainge ponekori yubu lelamogti, ‘Nari wene sa'a huanun? Nari name o'ona semba ulamnange wanaag sirikne neneko pognun. Pogseneba, sindi seneraglamsengdi, “Awe ngainge ponekori me yalba kiplamukap,” sembahengdi elag tatseng,’ sembaogti elme poghog.
14 Wene sembaogti poghog aghana, awe yae wamek nimi tanekori kemelamekpa awe ngainge ponekori me yalamogha ibek. Ibekti yubu nikne lelamekti, ‘Awe ngainge elme, el amik awe ngai tanepne neneko wene ane yalamla. Nuri el ya'ag obebe andarina iliri saeagha anekoa nun saeag timbalul,’ seek. 15 Wene seekti awe ngainge elme eneko saelbaekti ya'ag olobek. Obekti nimi teptoba aneko paiag sip toboglopsiek,” aro Yesusti sunumna ambatsiog.
Sunumna ane wene aro ambatsiogti, nimi tanekoag hairo ambarelamsiogti, “Awe ngainge poneko amik yaleri, awe yae ua urop nimi tanekoag huahilul? 16 Yaleri awe yae urop nimi taneko luknuro ya'ag opsileri, awe aneko yog nimiag ‘Awe wero yae wamlulom,’ aro nimi saeag piplul,” aro Yesusti ambatsiog.
Wene aro ambatsiogne nimi wamek nimi taneko ka'ebaekti, Yesusag ambarelamekti, “Wene selamne nenena uro yabinep kom!” seek.
17 Wene seekpa, Yesusti sinag tangabom agha kembitsiogti, “Wene a'undi, ‘Uro yabinep kom,’ selom aghana, Allah yubu samenag mome toro pibekne lilim wamlange nene Allahri sa'a sembe lebog sembalom? Allahri yubuag mome toro pibognena,
‘Ae sorop nangdi kirik nene mali aro toboghaek
aghana kirik neneko yangan kirik o'omne yangap tao,’
aro mome toro pibog. Ane sa'a sembe lemnep sembalom? 18 Nimi etne kirik ene alibag eba timbale nimi eneko solabalul. Nimi etneag kirik ene tiniro niknibale nimi eneko oro urubalul,” aro Yesusti ambatsiog.
19 Wene aro sunumna nene ambatsiogpa, ka'elamek abeneko pere Musari mome toro pibog yubu ambatsirop nangap, memnang Allah sembe pairopnang sikiniyaboap tanekori, “Eldi nunag, ‘Undo malia unulamlom,’ aro yubu likipto lepla,” aro el taek. Ane sembe sindina, “Welaro sumene babe Yesus haing sae kaupto saelbaukap?” aro pa'asea elamek aghana, sindi “Nimi maikno tanekori nu wabhiikag,” aro logti, saelbaek kom.
Yahudi nimiri Yesusag, “Kal ma'al Roma nimi yubu sia leropne Kaisar sembe wali tatsukap to, kom to?” aro haibaeka
(Matius 22:15-22; Markus 12:13-17)
20 Yahudi nimi nubunang tanekori, “Yesus haing sae kaupto saelbahabe,” aro Yesusti ulamogne sop-sop keme-keme neleplamek. “Haing sae kaupto saelbahabe,” senelamekti, sindi nimi Yesusag poglamsiekti, “Yesusti yubu lero ulamogne wali uro kemelapmundi, ‘El tahabe,’ senelamloa saog uro yubu win-win aro elag mon aluktop yubuag agha haibalulom. Elag haibamunba, Yesusti Roma nimi sembe san tiliptop yubu leple tanena tam nembaberi, el haing sae kaupto saelbaberi, mog so'o saelba uhiropne gubernur saeag nembaukap,” aro haing kemerop nimi Yesusag pogsiek. 21 Pogsiek nimi taneko Yesusag yaekti yubu lelamekti, “Nai, andi yubu amoro ambarelamsilamne, sik yubu aghabog ambarelamsilam. Andi yubu ka'erop nimi sembe andi, ‘Nimi ologne to, nubunge to,’ semban koma Allah Yubu porog uro Allahri seneragtopne sunsunum uro ambarelamsilam. 22 Ane sembe andi yubu ka'ebaukap. Roma nimiri nu luknuhiro saelba uhiropne nubunge Kaisar ponekori nunag, ‘Kal ma'al a'undi saeag agha na kipnange sembe pogto tarelamnululom,’ aro arukahiog. ‘Tarelamnululom,’ aro arukahiogpa, nuri wali el tarelamukap to, kom to?” aro monag aluktop yubu haibaek.
23 Wene aro haibaekpa, Yesusti seneraglamogti, “Sindi tam nene haibom agha selbel werobag sae kilbi pailpalamneang,” aro Yesus samenag eltaogti, yubu lelamogti, 24 “Kamna kaptoba wanange nhon kembanundi, toro pepnumun,” seog. Payaekti Yesus pebelaekpa, Yesusti, “Kamna kaptoba wana wamlange neneag nimi yame sunuropne wamlangeap nimi si mome toro wamalangeapna etneringe wamla?” aro haibahiog.
Wene aro haibahiogpa sindina, “Mome toroba nimi yame wamlangeap, nimi si wamlangeap Roma nimi nubunge Kaisartinge wamla,” seek.
25 Wene seekpa Yesusti, “Kamna kaptoba wana aneag Kaisarti yame sunumnaap eldi siap pairop tanena, Kaisarti a'unag ‘Pogto tatne,’ sele tanena, ‘Eldinge,’ aro tarelamlulom. Neapna sa'a-sa'a Allahringe wamla tanena, Allahag tarelamlulom,” seog.
26 Yesusti wene seognena, haibaek nimi tanekori, “Selbel werobag sae kiliro pailpukap,” aro tam nubunge nene nimi whingag Yesusag haibaek aghana, Yesusti wana hektopneag agha yubu walingeog lebogpa, elag tam pimnep kom. Yesusti yubu lebogne ka'ebaekti, lo'om aro yubu kom taek.
Sadukinangdi Yesusag yaekti, nimi teptopne nen kamag tanepne sembe haibaeka
(Matius 22:23-33; Markus 12:18-27)
27 Ik nhon sum Yahudi nimi agha nubunang Sadukinang etpare Yesusag yaek. Saduki nimiri seneraglameknena, “Nimi teptopne nimi nen amik kamag taukang kom,” aro seneraglamekti, “Yesusag hairo mibukap,” aro yaek. 28 Yesusag yaekti hailamekti, “Nai, an yubu amoro ambarelamsilamne. Tam nhon ambatkebeba, andi lepmenne ka'ebukap. Samenag Musari mome toro pibog yubuag kemelamapnena, ‘Kabuni nhon me koma tebale tanena, ilipsaeri yauog kel eneko maupto topleri, eldo sembe lumbanep me nhon piplul,’ aro Musari mome tobog. 29 Tam nene sembe sunumna nhon ambatkukap. Sin eldoyabo ilipsabo nimi saekbare nang wamnari, yandonge poneko kelabo toamna agha me koma tebanep. 30 Tebaho tanena, ilipsae phendepne ponekori, ‘Naro lunumna me nhon wamso,’ aro yauog kel eneko maupnep. Maupnep aghana el poneko babe me koma tebanep. 31 Tebanepba ilipsae wilindipne ponekori babe undo unuanep. Ilipsae tomne, lamne, no'opne undobog nimi saekbare abenekori kel eneko maupnep aghana, me koma ni tebanep. 32 Komopnag keleneko babe tebanep. 33 Nimi saekparenang enekori keleneko undo toamna tanena, amik nimi teptopne kamag tanep sumeneko keleneko etneri kel tanep?” aro monag alukto Yesusag haibaek.
34 Wene aro haibaekpa Yesusti samoro sin Sadukinang enekoag, “Nimi wene so'oag wamang nimiri nengabo kelabo toptangkamnep. 35 Aghana amik nimi teptopne nen kamag taukang sumeneko, nimi etne Allahri tam lelekto kembom agha, ‘Nimi ene sunurop nimi wamlaba, kamag nembanun,’ aro kamag nembahile tanena, nimi tanekori nengabo kelabo toptangkamukang kom. 36 Sin wamikne Allah arukna imagnang malaikat saog uro wamukang ane sembe, nen tebanep koma ya'ag wamukang. Sin nimi teptobag agha Allahri sin nen kamag nembahile tanena, sinna Allah Elmabo wamukang. 37-38 Allahri teptop nimi kamag nembahilulnena, Musa eldamneri, ‘Nimi teptopne kamag nembahilul,’ aro lag nenero mome toro pibog. Musa alog kal peramag sekamogpa, Allahri yubu elag ambarogne sembe Musari mome toro pibogne nenekoag, Musari Im So'o Ngainge poneko sembena, ‘Allah Abrahamap, Ishakap, Yakubap saelba uhiropne,’ aro engelamogti, Im So'o Ngainge poneko sembe mome toro pibog. Allah whingagna ni kamag wamang ane sembe Allahrina, ‘Nana Abrahamap, Ishakap, Yakubap saelba uhiropne wamna,’ seog. Nuni Allah ponekona, ‘Nimi ya'ag teptoba wamukang,’ aro saelba uhirop kom. Elna ‘Nimi kamag wamukang,’ aro saelba uhiropne wamla,” aro wene seog.
39 Wene seogpa Musa yubu mome toro pibog yubu amohiropnang tanekori ka'ebaekti, “Nai, andi yubu amohiro leplamne sik. Wali sirikne agha leplam,” seek.
40 Wene seekpa, yog nimiri, “Yesus sumbaukap,” aro logti, nimi nhondi babe elag nen hairo mibek kom.
“Nimiri Kristus poneko sembe, ‘Daud elme,’ alamangne sik to, kom to?” aro Yesusti hairo ambarelamsiogha
(Matius 22:41-46; Markus 12:35-37)
41 Yesusti nimi tanekoag ambarelamsiogti, “Nimiri yubu lelamangnena, ‘Allahri, “Saelbamsululam,” aro wepto poglenge Kristus poneko sembe “Daud elme” aro engeropne,’ alamang. Sa'a sembe ‘Daud elme' alamang?” aro yubu ambatto haibahiog. 42 Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Kristus yalenge poneko sembe ‘Daud elme' aro engelamang aghana, Daud eldamneri Kristus poneko sembe ‘Na saelba uneropne' aro engero lebog. Daud eldamneri Allah omekto septop yubu mome toro pibogneag agha Kristus poneko sembe lelamognena,
‘Im So'o Ngainge ponekori na saelba uneropne ponekoag yubu lelamogti,
aro Daud ponekori mome toro pibog.
44 Nunisag Daud eldamneri Kristus poneko sembe ‘Na saelba uneropne' aro engelamog tanena, welaro nimiri Daud paliag nenero Kristus poneko sembe ‘Daud elme' aro engero lemnep?” aro ambatsiog.
Yesusti Musa yubu ambatsiropnang sembe wenehirop yubu ambatsiogha
(Matius 23:1-36; Markus 12:38-40; Lukas 11:37-54)
45 Yesusti yubu ambarelamsiogpa, nimi taneko ni ka'elamek abeneko pere Yesusti eldi yubu ka'ero sop-sop neleplamek nimiag wenero ambarelamsiogti, 46 “Sin Musari yubu ambatsiropnang tanekori ulamangne saog uro a'undi babe unuaheng kom. Sin Musa yubu ambatsiropnang taneko sindamneri paliag neneptangka nubu nimiri enektop ag walinge agha nongag wangalamangdi, nimiri pail wa'ina torobag wa'alamangdi, ‘Wali sembanehengdi, kipneheng,’ aro nimi whing toman pang yang ulamang. Nimi poloro Allah yubu lerop aeag babe, nimi haiptangto kwaneng yoro nikag terobag babe, ‘Nimi nubunang purobag aghabog pukamsene,’ aro pulalamang. 47 Sin nimiri, ‘Na kipneheng,’ aro unulamang aghana, aboapti kaldam kelabori ae babe, sae agha uropne babe sin Musari yubu ambatsiropnang tanekori taluro tolamang. Taluro tolamang aghana, sindi malia uropne sembe ‘Niknip tanun,’ aro Allahag molona we uro kiliro lelamang. Unulamangne nene sembe ni tam kemero karebalulne ponekori kemelamsildi, tam ikin sirikne sinag pipsilul,” aro Yesusti wenero ambatsiog.