Yesusti aobarenang, “Ambarel phululom,” aro pogsiogha
(Matius 10:5-15; Markus 6:7-13)
9
1 Yesusti ao bare nang wepto pogsiognang eneko yopsiogti, “A'undi saeag palilamnangena, nari mikipne pere agha nimi kulomag phia yonge ua ulamsiogne ni yag lanalamsimundi, nimi naiktopne wali nenelamsululom,” aro sinag mikipne tatsiog. 2 Tatsiogti poglamsiogti, “Pimundi nimi naiktopne wali nenelamsimundi, Allahri yubu sia lero mog so'oag nimi saelba uhiropne sembe ambarelamsululom. 3 Inaag panne sembe sa'a-sa'a poa pheng kom. Kame tunguna babe, ag babe, kwaneng teroba babe, kamna kaptoba kal ma'al apna ag nongag wanganne phende babe tomna koma, ot nong mo ambarel tongolamsululom. 4 As nhonag wa'al pimunba, ae ngainge nhondi, ‘Nari aeag malamturom,’ seleba, wapmundi, ae enekoag aghabog malamlulom. As anekoag ambarelamsimundi, nhon aeag mal pang, nhon aeag mal pang uaheng kom. Nimi nhondi aeag ot malapmundi, as anekoag wamik nimi sembe komopto ambatsimun taneogna, laplobi agha as anekoa lambamundi, wali pululom. 5 Aghana a'un as nhonag pimunba, nimi tanekori a'undi yubu ambattoba kipto topsiseng kom tanena, as aneko laplobi agha pululom. Laplobi agha palapmundi, so'o ubun yanag wamlenge po'oro pelengkalulom. Po'oro pelengkipmunne ane as aneko nimiri kembaikti, ‘Malia lebobonge ane Allahri ipsildi, nu opsileagti,’ sembaukang,” aro Yesusti eldi wepto pogsiognang aobarenang aneko ambatsiog.6 Wene aro ambatsiogti pogsiogpa, aobarenang abeneko as nhonag pang, nhonag pang Allah Yubu Walinge ambatto tongolamsiekti, nimi naiktopne tala-tala wamekne wali nenelamsiek.
Herodes wana tungmai taogha
(Matius 14:1-12; Markus 6:14-29)
7-8 Undo unulamekpa, nimiri Yesusti ulamogne sembe a'ero-a'ero seneraglamek. Nenneri, “Allah silimu yubu tiplamek nimi tebaek nimi agha nhon nen kamag taori, Allah silimu yubu tiplamlari ulamla,” senelamek. Nenneri, “Allah silimu yubu tiptopne nunisag Elia nen samoro yaori, el agha ane to?” senelamek. Nimi nhon-nhondi Yesus sembe senelamekti, “El Yohanes, nimi maghag pelengehiropne poneko wamla. Yohanes poneko samenag tebao aghana nen kamag tangka yao,” aro lelamek. Nimiri Yesusti ulamogne sembe maiknoro lelamekpa, Galilea so'oag nimi saelba uhirop nimi nubunge Herodesti babe ka'ebaogti, wana tungmai taog. 9 Wene yubu alameka ka'ebaogti Herodesti, “Nari samenag ‘Yohanesna usog nangag agha karebel oplulom,’ senoba obek aghana, nimi enena nimi etneri mane agha ulamla? Nari El sembe maikno ka'elamna,” sembaogti Herodesti, “Na Yesusap haiptanunam,” aro ulamog.
Yesusti nimi teng-tengne (5.000) kwaneng tatsiogha
(Matius 14:13-21; Markus 6:30-44; Yohanes 6:1-14)
10 Yesusti wepto pogsiog nang eneko samoro yaekti, nia sindi uaekne Yesus ambarek. Ambarekpa Yesusti, “Nun mo olog pina wamukap,” aro enero poa lepsiogti as nhon Betsaida poa phiog. 11 Yesusap aobarenang tanekoap, “Mo pina wamukap,” aro ulamek aghana, nimiri eltaekti Yesusag neleplamek. Neleplamekpa Yesusti, “Wali nanag nelepto yaheng,” sembaogti, “Allahri yubu sia lero mog so'oag nimi saelbahilulne undo-undo saog wamla,” aro ambarelamsiog. Ambarelamsiogpa ma'arop nimi taneko Elag neleplamek nimi agha nikna ua ulamsiog tanena, Yesusti wali nenelamsiog. 12 Ambarelamsiogpa, ae sin taogpa, aobarenang tanekori Yesusag yubu lelamekti, “Mog so'o ane ae sorop komag paiag wamap. Kwaneng orogti, andi nimi taneag ‘A'un koloptahut,’ aro ambatsimenba, as kanero wamangneag kwaneng teneba tol piikti, ae usa manag ebaukang,” seek.
13 Wene aro ambarek aghana, Yesusti samoro Ilipsaboag, “A'undi agha kwaneng tatsumunba tukang,” aro wene seog.
Yesusti wene seogpa sindina, “Nuringe teroba wamlangena, kwaneng roti taroba lambareap, ikan phendeap agha wamla. Andi nunag, ‘Hae kwaneng tol pululom,’ selam, te?” aro Yesusag wene seek.
14 Sin taneko wamek nimina, kabuni mo a'ilbahin tanena, teng-tengne (5.000) wamek. Wamekpa Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, “Nimi taneag ‘Puklulom,’ aro ambatsumunba, pukukangne palu nhonagna teng phende saog uro pukpuk yabukang,” aro ambatsiog.
15 Wene aro ambatsiogpa, Eldi ambatsiogha sunsunum uro palu topsiekti pukitsiek. 16 Yesusti kwaneng roti lambareap, ikan phende abenekoap tobogti, imag tiwalengkia Nuni Allahag, “Wali tatsilam,” aro kibog. Wene seogti, kwaneng roti taneko tobogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangag, “Nimi taneko kwaneng tatsululom,” aro khepto-khepto tatsiog. Tatsiogti, ikan phende abeneko babe sop kelekto-kelekto tatsiog. Tarelamsiogpa, el neleptopnangdi nimi ni tanekoag pogto tarelamsiek. 17 Poglamsiekpa sin nimi ni tanekori teekpa, mon og tahiog. Teekpa mon og tahiogpa, phelektopne babe wamog. Eldi yubu ka'ero neleptopnangdi kwaneng kheptoba phelektopne poloro pibekti, haing agha kau saog uro wiroba nubunge aobare liro pibek.
Petrusti Yesusag, “Allahri an, ‘Taulbahimendi saelbamsululam,’ aro wepto pogkeog,” aro lag phoro lebogha
(Matius 16:13-20; Markus 8:27-29)
18 Ik nhon sum Yesus elmo Allahag molona mololamogpa eldi yubu ka'ero neleptopnang Elag yaek. Elag yaekpa Yesusti sinag hailamsiogti, “Nimiri lelamangdi, na sembe etne alamang?” aro haibahiog.
19 Wene aro haibahiogpa sindina, “Nimi nenneri an sembe, ‘Yohanes maghag pelengehiropne nen kamag taonge poneko ane,’ senelamangdi yubu lelamang. Nenneri, ‘Elna, samenag Allah yubu silimu tiptopne Elia poneko samoro yaori wamla,’ senelamangdi yubu lelamang. Nenneri, ‘Elia kom aghana samenag Allah yubu silimu tiptopne yogne kamag taonge wamla,’ senelamangdi lelamang,” seek.
20 Wene seekpa Yesusti nen hailamsiogti, “Aghana a'un morina na sembe etne senelamnelom,” aro haibahiog.
Wene aro haibahiogpa, Petrusti samoro lelamogti, “Anna, Allahri an wepto pogkeogne Kristus wamlam,” seog.
21 Wene seogpa, Yesusti wenelamsiogti, “Andi na sembe yubu leplamne neneko nimi nhonag babe lag phoro ambatsiseng kom,” aro irikahiog.
Yesusti El seklero tebanepne sembe ambatsiogha
(Matius 16:12-28; Markus 8:31-9:1)
22 Wene seogti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag el amik seklebalulne sembe ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “Na imag agha ‘Mog so'oag nimi tanun' aro yahinge wamnabog, Yahudi nimi maiknori wa'ebanukang. Na wa'eplamniik nimina, nu Yahudi nimi sembe nuniyabo wenehirop nimiap, memnang Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangapti na wa'epnepneog wamla. Wa'ebaniikti ya'ag omnukang. Ya'ag omnukang aghana, ik wilindip sum nen samoro kamag tanun,” aro ambatsiog.
23 Wene aro eldi yubu ka'ero neleptopnang ambatsiogti, nen nimi wamek nimi ni tanekoag ambarelamsiogti, “Nimi etneri, ‘Na Yesusag nelepto nhon palamnunam,’ senelamle tanena, mo neleplamnelul kom. Eldamneri wanaag seneragtopne lipseleri, eldi wanaag agha, ‘Nimiri na yubu nepto kalag sipto ya'ag omneika babe, na wana khapto Yesusag neleplamneri, siptop kal nene sa'olamnun,’ senelamle taneogna neleplamnelul. 24 Nimi etneri, ‘Na mog so'o aneag wali wamnun,’ aro seneragto ulamle tanena, nimi eneko el kamag wamnepne ka'eseptalul. Aghana nimi etneri, ‘Na wali wamnepne sae limneri, tebahanea babe Yesusap ma'aptanunam,’ aro seneragto ulamle tanena, nimi eneko ya'ag kamag uro unne elag talul. 25 Nimi nhondi nia mangkina mog so'oag wamlange toro saelban aghana, eldamne optana loba neneptaho tanena, ‘El tupne wamla,’ sembanep te? Kom. 26 Nimi etneri mog so'oag nimi whingag logti, nanap nari yubu ambarelamsinneap sembe aliri, ‘Yesusap ma'aptanunam kom,’ sele tanena, Nari babe nimi eneko sembe, ‘Elna nari nimi kom,’ senun. Na imag agha mog so'oag nimi tahinge, amik nandamne imang wareroba lag taleba, samoro yanun. Nen samoro yalamne sumeneko, Allah Eldamneri arukna imagnang tibin wareropnang malaikatap yaneri, Nani Allahringe imang warero libango aropne nanag wamleba yanun. Yalamne sumeneko nimi etne aliri nanap ma'aptangtop kom tanena, na amik yane sumeneko babe, nimi eneko sembe, ‘Nari nimi kom,’ senun. Ane sembe nanag neleptop nimi tanepne sembe lemnange wali uro seneraglamlulom. 27 A'un tane wamlom nimiag sikne agha ambarelamsin. A'un tane sekamlom nimi anabiag agha nimi nhon-nhon anam teban komag, Allahri mog so'oag nimi saelbamsilulne lag taleba iplulom,” aro ambatsiog.
Yesus nong a'eropne tangom agha haing omomne kororo warebaogha
(Matius 17:1-9; Markus 9:2-10)
28 Wene Yesusti, “Allahri mog so'oag nimi saelbamsilulne lag taleba iplulom,” aro ambatsiogpa, ik lin bare saog uro piogpa, wamek. Yesusti Petrusap, Yohanesap, Yakobusap poa lepsiogti, “Allah omekto molona molbanun,” aro yim nhonag poa phiog. 29 Aneko Yesusti Allah omekto molona mololamogpa, Yesus whing nhonne saog taogpa, eldi ag nongag wangkamogne babe lepna tingo-tingo alamloa saog uro solomne tingkia-tingkia uptangtopne taog. 30-31 Uptangtopne taogpa, kemelamekneag agha samen Allah yubu silimu tiptopnang Musaap Eliap sin phenderi imang wareropne toman agha Yesusag lag tarek. Sin lag tarekti, mome toro pibekne sunsunum uro uro yabinepne sembe Yesusap nhon yubu lelamek. Yesusap nhon yubu lelameknena, ko'o we uro wamna komag Yesus as Yerusalem pirop tanena, el tebanepne sembe yubu lelamek. 32 Sin abeneko anam lag tan komag Yesus Allahag molona mololamog abeneko, Petrusap elkabo phendenangap kwhing ulamsiogpa, maro wamek. Maro wamek aghana pukom agha haing whi uro tahiogpa kemelamsiekpa, Yesusag tibin warerop sirikne wareamogpa, Yesus sin phendenangap sekamekpa, ipsiek. 33 Sin phende nang abeneko, “Pununam,” aro ulamdekpa, Petrusti wali uro seneragna koma “Sa'a lemnun?” aro Yesusag ambarelamogti, “Nai, nu tane wamapnena wali. Ane sembe ae wilindi soro kaluna kaulbaukap. An sembe nhon, Musa sembe nhon, Elia sembe nhon sobatsukap,” aro Petrusti Yesus ambarog.
34 Wene aro Petrus yubu lelamog abeneko, toa yingkina niknilamsiogpa, sin log sembaek. 35 Toa nusamag anekoa ka'elamekpa yubu nhon lelamogti, “Anena Na Name, Nari Me wepsinge. Eldi yubu ka'eamlulom,” alamogha ka'ebaek.
36 Yubu wene alamogne neneko komopnag tilamekpa, aneko Yesus El mo sekamogha ibek. Ni uro yabiogne sin Yesusti yubu ka'ero neleptopnang wilindinang tanekori haingdi ibek aghana, Yesus wamog ko'o enekoag nimiag ambatsin koma sin agha mo elwamek.
Yesusti phia yonge me kulomag agha yag lambaogha
(Matius 17:14-18; Markus 9:14-27)
37 Ane wamekpa, ae kwelekaogne neneko Yesus elkabo sin wilindi nangap yimag aneko sin kulukaek. Kulukaekpa nimi maikno Elag yalamek. 38 Nimi maikno nusamag agha nimi nhondi haum aro Yesusag yubu lelamogti, “Nai, nu amolamsinne! Nari me ot nhonog me ane seklelamlaba kembalulam te? 39 Phia yonge aneko yingkina elag salelalamla tanena, el lo'om agha ngolol alamlari, nong toro yuklamlaba, si ka'en toman kamola makel alamla. Phia aneko eldi kulomag agha la'imban koma ua ulamlari, oro luknulamlaba, seklena seklelamla. 40 Undo olamlaba, andi yubu ka'ero neleptopnangag, ‘Wali nembatnululom,’ aro molbahin aghana, sumbangba eraruk tina, wali nembanep kom saog wamla,” aro Yesusag ambarog.
41 Wene aro ambarogpa Yesusti samoro nimi enekoag, “Eh, a'un nanag sik semban koma yaroglamlom nimi. Na ko'o ik etbare a'un anabiag wamneri, ‘Nanag sik senelamseng,’ aro wana palingkina wamnep? Anme ane payahut,” seog.
42 Wene seogpa, me eneko Yesus peramag poa palamogpa, phia yonge anekori me ene konkonoro so'oag taloro mambirogpa, me eneko pemagto lologlamog. Lologlamogpa, Yesusti phia wenero “Lambae,” aro aruklamog. “Lambae,” aro arukaogpa lambaogpa, me eneko wali taog. Yesusti me eneko wali nembaogti, ili saeag samoro tarog. 43 Nimi ni wamekne tanekori, lo'om seekti, “Yaghe! Allah mikipneri el pere agha ual,” sembaek.
Yesusti, “Ya'ag omnukang,” aro eldi yubu ka'ero neleptopnangag nen sarikto ambatsiogha
(Matius 17:22-23; Markus 9:30-32)
Yesusti ni uaogne sembe nimi niri yaghe senelamek abeneko Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, 44 “A'un ekon tan koma Nari yubu lelamnange wali uro ka'eamlulom. Na mog so'oag nimi tahinge aghana, nimi nhondi na aisanang saeag nenero pankhebanelul,” aro ambatsiog.
45 Wene aro ambatsiog aghana, yubu nene sembe “Yesusti sa'a sembe lepla,” aro wana hekahiog komdi, tognorop saog wamogpa, sindi wali uro seneraghek kom. Seneraghek kom aghana logti, elag haibaek kom.
Yesusti “Nimi etneri umag neneptangto nimi ni yepsile tanena, Allah whingag nubu tanep,” aro ambatsiogha
(Matius 18:1-5; Markus 9:33-37)
46 Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnang sin mamun yubu leldalamekti, “Nun anabiag etne agha nubunge wamso?” aro yubu lelamek. 47 Sindi seneragamekne Yesusti eltaogti, me olog me nhon sae kiliro el peramag sekirog. 48 Sae kiliro toro sekirogti, sinag ambarelamsiogti, “Nimi etneri me ologne ene nari siag kekhaekto nembaleri, ‘Yesus kiploa saog uro kimnun,’ aro toro kiple tanena, nimi enekori na babe toro kipto pimneloa saog ulamlul. Na toro kiplamnel nimi eneko na kiplamnelne pere agha na pogneogne poneko, Nani Allah babe kiplamla. A'un anabiag agha nimi etneri eldamne nimi ologne neneptangtop tanena, el agha nimi nubu urop nimi,” aro Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambatsiog.
Yesusti, “Nimi etneri nu aisa nembamsil kom tanena, nimi aneko nungkae wamla,” seogha
49 Yesusti wepto poghogne nhon Yohanes ponekori lelamogti, “Nai, nuri kemelamoboba, nunap nhon yabalamap kom nimiri an si lero phia yonge yaglamsioba ibobo. Ibobo aghana, nimi aneko nuri anag neleplangkeap saog uro anag sop nelepto yabalamla kom. Ane sembe, ‘Yesus si lero phia yaglambahiseng kom,’ aro irikabo,” aro Yesusag ambarog.
50 Wene aro ambarogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Irikahiseng kom. Nimi etneri nu aisa nembahile kom tanena, nimi eneko nungkae wamla,” seog.
As nhon Samaria so'oag wamek asag nimiri Yesus sembe karong aro uaeka
51 Imag agha Yesus kiliro tomnep sum peram talamogpa, Yesus eldamne wanaag, “Yerusalem punun,” aro wana nhonog uro palamog. 52 Palamogha nimi samenag, “Yubu poa pululom,” aro nimi pogsiogpa, yubu poa piek. Nimi “Yubu poa pululom,” aro pogsiog nimi taneko samenag as nhon Samaria so'oag wamog as piekti, “Yesus yalamla,” aro wero palilamek. 53 Wero palilamekpa, Yesus tane yaog aghana, nimi as enekoag wamek nimiri, “Yesus nuri as phibom agha as soro kalurop as Yerusalem palamlange nu karong,” aro Yesus kiplamek kom. 54 As aneko nimiri Yesus kipna koma ulamekpa, Yesusti yubu ka'ero neleptopnang Yohanesap elkae Yakobusapti ipsirek. Ipsirekti, Yesusag ambarelamdekti, “Nai, nu Saelba Uhiropne! Nuri imagne ponekoag, ‘Auk pog pelengero as ane nimi loba nembahilulam,’ aro molbaukapne yeng te?” aro Yesusag ambarek.
55 Wene aro ambarekpa, Yesusti tangabom agha sin kembahiogti, “Undo kom,” aro wembahiog. 56 Wembahiogti aneko laplobi agha as nhonag piek.
Yesusti nimi wenero Elag nelebanepne sembe ambatsiogha
(Matius 8:19-22)
57 Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnangap inaag palamekpa, nimi nhondi Yesusag yubu lelamekti, “Nai, an tala palapmenag babe na anag neleplangkenun,” aro wene seog.
58 Wene seogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Leplamba pai kam ae kwanero manag selenga ua urop. Winang ae manag ae soa urop. Ot na mog so'oag nimi tahinge enekori ae manag orog,” aro ambarog.
59 Wene seogti Yesusti nimi nhonag yubu lelamogti, “Nanag neleplamnululam,” seog.
Wene aro, “Neleplamnululam” seogpa nimi enekori lelamogti, “Nai, wene selam aghana, nari nai sam mali taleba, so'oag sikil pine tanena amik nelebaghenun,” seog.
60 Wene seogpa, Yesusti samoro nimi enekoag yubu lelamogti, “Nimi teptop nimiri sikindinge teptop nimi so'o siksinep. Aghana anna, an pimendi Allahri mog so'oag nimi saelba uhiropne sembe ambarel phululam,” seog.
61 Nen nimi nhondi babe lelamogti, “Nai, na babe anag nelebaghenun aghana, sam pineri nari ae lom nimiag, ‘Palamnundi, wali wamlulom,’ aro ambarel phineri nelebaghenun,” seog.
62 Wene seog aghana, Yesusti nimi enekoag yubu lelamogti, “Nimi etneri Allahri awe wero alnilamsori, tangabom agha wailag sip tibogamso tanena, nimi enekona Allahri awe tomnepne sembe sunsunum kom. Undop saog nimina, Allahri, ‘Saelbamsululam,’ aro wepto pogtopne ponekori awe toropne sembe sunsunum kom,” aro ambarog.