Yesusti nimi teng-tengne (4.000) tena tatsiogha
(Matius 15:32-39)
8
1 Sin taneko ik etpare wamekpa, nimi maikno Yesus wamoghag longol aek. Longoro ulamekpa, kwaneng orogti kwaneng yo ulamsiogpa, Yesusti ipsiog. Ipsiogti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang yopsiogti, yubu lelamogti, 2 “Nimi maiknori nanag nelepto kemel aneongpa, wamap paghabog inipna ik wilindip sum tal. Ik wililindip sum talba, kwaneng orogti kwaneng yo sembamangdi, wamangba, yareag senelamsin. 3 Nari sinag ‘A'ununge asag pululom,’ aro ambatsisene aghana, sin tane wamang nimi weag nimi agha yingkina wamang. Ane sembe, ‘Pululom,’ sene tanena, ‘Kwaneng yoapti mandu aro phukul piikag,’ senelamnari, ‘Pululom,’ senun kom,” seog.4 Seogpa eldi yubu ka'ero neleptopnangdi samoro lelamekti, “Sin nimi maikno tanekori kwaneng teneba orog pagha, pai aldesag urobag wamaptina, tala siba nimiri kwaneng roti sunuro tol pinep?” seek.
5 Wene seekpa Yesusti, “Kwaneng roti etpare poamlom,” aro haibahiog.
Haibahiogpa sindi, “Kwaneng roti saekpare wamla,” seek.
6 Wene seekpa, Yesusti nimi maikno wamek nimi tanekoag, “So'oag puksut,” seog. Pukekpa kwaneng roti saekpare abeneko tobogti Allahag, “Nani, wali tatsilam,” seog. Seogti, kwaneng roti saekpare abeneko saeri khepto-khepto eldi yubu ka'ero neleptopnangag, “Tarel phululom,” aro tatsiog. Tatsiogpa, nimi maikno taneko pogsiek. 7 Sin wamekne anabiag nimiri ikan ologne etpare babe poamek. Ikan ologne abeneko babe Yesusti tobogti, Allahag, “Nani, wali tatsilam,” seog. Seogti, ikan abeneko babe el neleptopnangag, “Pogsululom,” aro tatsiogpa, pogto tarel phiek. 8-9 Pogto tarel phiekpa, nimi ni teekpa, mon og tahiog. Sin kwaneng teek nimi taneko wamek nena, kabuni mo a'ilbahin tanena, teng-tengne (4.000) wamekti, mon og uro teekpa, teneba phelektopne babe wamog. Eldi yubu ka'ero neleptopnangdi kwanengap ikan sopap phelektopne poloro pibekti, haing agha kau wiroba nubunge saekpare libaek.

Wene teekpa, mon og tahiog taneogna, Yesusti nimi tanekoag, “A'undi asag pululom,” seog. 10 Seogti, ta'ap sen koma elap eldi yubu ka'ero neleptopnangap kabong lomag waelbaekti, mag sin kauro mog so'o Dalmanuta sip piek.
Farisinangdi Yesusag, “Kekneba nhon uamenba, anag sikne aro seneraghukap,” seeka
(Matius 16:1-4)
11 Piekpa, Farisi nimi etpare “Mibukap,” aro Yesusag yaekti, yubu leldalamek. Yubu lelamekti, “Allah Imagne ponekori sik uro an pere agha ulamla tanena, kekneba nhon ualulam,” seek.
12 Sindi elag sik semban koma wene aro ambarekpa, Yesusti hain nubu ebaogti, wana ikin senelamog. Wana ikin senelamogti, samoro ambarelamsiogti, “A'un wene wamlom nimiri na sembe ka'elamlomdi ililamnelom. Sa'a sembe nanag, ‘Kekneba ualulam,’ alamlom? Sik uro lemnuan. Nari kekneba a'un sembe nen tatsinun kom,” seog. 13 Seogti, Farisi nimi taneko lilobiagha Yesus kabongag waelbaogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnangap mag kauro tara sip piek.
Roti waelbalul aro yamoropneag sunumna tol pina Yesusti Farisinangap Herodesap abeneko sembe lebogha
(Matius 16:5-12)
14 Kabong lomag agha mag alip toman mag kauro palamek. Palamek abeneko pere, sin el taekti, “Kwaneng roti sembe ekon taapti, nhonog payaap,” aro el taek. 15 Sin kabong lomag agha mag alip toman palamek nimiag, Yesusti wenero ambarelamsiogti, “Farisi nimiap, nimi nubunge Herodesap sin abenekori wanaag seneraglamangne, ‘Roti waelbalul,’ aro yamoroba saog uro wamlaba, ‘Nunag taleag,’ aro haing whi uro togtangto yae wamlulom,” seog.
16 Wene seogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang taneko seneraghekti, sin mamun leldalamekti, “Nu kwaneng roti payaap komne sembe wene aro lepla,” alamek.
17 Wene alamekne Yesusti ka'ebahiogti hailamsiogti, “Sa'a sembe a'undi kwaneng roti orogne sembe tam nembamlomdi, yubu lelamlom? A'undi wanaag seneraglamlom komdi, a'undi seneragna sao kauplolamsil, te? Wana hekamsin komdi ekon wamlom, te? 18 A'undinge haing wamla aghana sa'a sembe ililamlom kom? A'undinge ao wamla aghana sa'a sembe ka'elamlom kom? Nari uanonge sembe ekon talamsil te? 19 Kwaneng roti lambare abeneko agha nimi teng-tengne (5.000) khebatsinoba, teongne sembe seneraglamlulom. Kwaneng teongba, mon og tahioba, kwaneng roti phelektopne poloro pibomne, kau wiroba nubunge etpare libaom?” seog.
Seogpa, “Kau wiroba aobare libabo,” seek.
20 Wene seekpa, Yesusti nen hailamsiogti, “Nen amik sum kwaneng roti saekpare agha nimi teng-tengne (4.000) khebatsinoba, teongne sembe babe seneraglamlulom. Kwaneng teongba, mon og tahioba, kwaneng roti phelektopne poloro pibomne, kau wiroba nubunge etpare libaom?” seog.
Seogpa sikindina, “Kau wiroba saekpare libabo,” seek.
21 Wene seekpa, Yesusti sinag samoro ambarelamsiogti, “Undop pogna, a'undi sumene babe anam seneraglamlom kom te?” seog.
Yesusti as Betsaida nimi haing uropne nhon wali nembaogha
22 Kabong lomag agha mag alip toman palameka as Betsaida piek. Piekpa nimiri as enekoag agha nimi haing uropne nhon Yesusag payaekti, “Elag sae pipmendi, wali nembalulam,” aro molbaek.
23 Molbaekpa, Yesusti nimi eneko sae kiliro as enekoag agha poa lambaog. Poa lambaogti, nimi aneko haingag sulumag likto sae ni phende pibog. Sae pibogti hailamogti, “Andi sa'a iplam?” seog.
24 Wene seogpa, nimi eneko whingag sip tibogaogti, yubu lelamogti, “Nimi yabalamangba, tibogamna aghana, tibin uro iamna kom. Yabalamangba ililamsinne kaldi lebe aro yabaloa saog ililamsin,” seog.
25 Wene seogpa, Yesusti nen ik phendep sum sae phende ponekori haingag pibog abeneko pere, nimi aneko haing kwelekaog. Kwelekaogpa, el nia mangkina tibin uro ililamog. 26 Tibin uro ililamogpa, Yesusti ponekoag aruklamogti, “Nimi asag ambatsin koma aeag pululam,” seog.
Petrusti Yesusag, “Allahri an, ‘Taulbahimendi saelbamsululam,’ aro wepto pogkeog,” aro lag phoro lebogha
(Matius 16:13-20; Lukas 9:18-21)
27 Tanena Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap as nubunge Kaisarea-Pilipi kanero wamek asag piek. Inaag palamekti, Yesusti sinag hailamsiogti, “Nimiri lelamangdi, na sembe etne alamang?” seog. 28 Seogpa samoro ambarelamekti, “Nimi nenneri an sembe, ‘Yohanes maghag pelengehiropne nen kamag taonge poneko ane,’ senelamangdi yubu lelamang. Nenneri, ‘Elna, samenag Allah yubu silimu tiptopne Elia poneko samoro yaori wamla,’ senelamangdi yubu lelamang. Nenneri, ‘Elia kom aghana samenag Allah yubu silimu tiptopne yogne kamag taonge wamla,’ senelamangdi lelamang,” seek.
29 Wene seekpa, Yesusti nen hailamsiogti, “Aghana a'un morina na sembe etne senelamnelom,” aro Yesusti haibahiog.
Wene aro haibahiogpa, Petrusti samoro lelamogti, “Anna, Allahri an wepto pogkeogne Kristus wamlam,” seog.
30 Wene seogpa, Yesusti wenelamsiogti, “Andi na sembe yubu leplamne neneko nimi nhonag babe lag phoro ambatsiseng kom,” seog.
Yesusti el seklero tebanepne sembe lebogha
(Matius 16:12-28; Lukas 9:21-27)
31 Wene seogti, lelamekne neneag agha Yesusti alnibaogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangag el amik seklebalulne sembe ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “Na imag agha ‘Mog so'oag nimi tanun' aro yahinge wamnabog, Yahudi nimi maiknori wa'ebanukang. Na wa'eplamniik nimina, nu Yahudi nimi sembe nuniyabo wenehirop nimiap, memnang Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangapti na wa'epnepneog wamla. Wa'ebaniikti ya'ag omnukang. Ya'ag omnukang aghana, ik wilindip sum nen samoro kamag tanun,” aro alniro ambatsiog. 32 Eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, el seklero tebanepne sembe tognoban koma lag phoro ambatsiog. “Seklero tebanun,” aro ambatsiogpana, Petrusti Yesus sae kiliro kaeag sip poa piogti, “Undo lepseng kom,” aro alniro wembaog.
33 Wene aro wembaogpa, Yesusti taongkom agha eldi yubu ka'ero neleptopnang yogne kembamsiog. Kembamsiogti, Yesusti Petrusag samoro wenelamogti, “An na wailag sip pi! Phia sikini Satanasti yubu leplam. Andi leplam nena, Allahri seneragtopne leplam kom aghana, nimiri seneragtopne agha leplam,” aro wembaog.
34 Wene aro wembaogti, Yesusti nimi maikno wamekne tanekoap eldi yubu ka'ero neleptopnangap “Yahut,” aro yopsiog. Yopsiogti, sinag yubu ambarelamsiogti, “Nimi etneri, ‘Na Yesusag nelepto nhon palamnunam,’ senelamle tanena, mo neleplamnelul kom. Eldamneri wanaag seneragtopne lipseleri, eldi wanaag agha, ‘Nimiri na yubu nepto kalag sipto ya'ag omneika babe, na wana khapto Yesusag neleplamneri, siptop kal nene sa'olamnun,’ senelamle taneogna neleplamnelul. 35 Nimi etneri, ‘Na mog so'o aneag wali wamnun,’ aro seneragto ulamle tanena, nimi eneko el kamag wamnepne ka'eseptalul. Aghana nimi etneri, ‘Na wali wamnepne sae limneri, tebahanea babe Allahri Yubu Walinge saelbaneri, Yesusap ma'aptanunam,’ aro seneragto ulamle tanena, nimi eneko ya'ag kamag uro unne elag talul. 36-37 Wene aro lemnangena, nia mangkina saeag wamnari, sa'a aghari kamag uro unne tomnun aro kamna kapnep? Ane sembe, nimi nhondi nia mangkina mog so'oag wamlange toro saelban aghana, eldamne kamag uro unne loba neneptaho tanena, ‘El tupne wamla,’ sembanep te? 38 Wene wamang nimi tanekori Allah lai agha mali-malia maikno ulamang.a Nimi etneri mog so'oag nimi whingag logti aliri, ‘Yesusap ma'aptanunam kom,’ sele tanena, Nari babe nimi eneko sembe, ‘Elna nari nimi kom,’ senun. Na imag agha mog so'oag nimi tahinge, amik samoro yalamne sumeneko, Allah Eldamneri arukna imagnang malaikatap yanun. Nani Allahringe imang warero libango aropne nanag wamleba yanun. Yalamne sumeneko nimi etne aliri nanap ma'aptangtop kom tanena, na amik yane sumeneko babe, nimi eneko sembe, ‘Nari nimi kom,’ senun,” seog.