Sikniyabori seneragto ul piropneag neleplamekne toman Yahudi nimiri Allah yubu abolag nenelameka
(Matius 15:1-20)
7
1 Ik nhon sum Farisinangap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnang etpareap Yerusalema Yesusag yaek. 2 Yaekti kembamsiekpa, Yesus el neleptopnang etpare kwaneng telamek. Kwaneng telamekag aneko, Yahudi nimi sikinisag yabori, “Allah whingag wali wamukap,” aro sae a'elero ul palamekne sunsunum uro uaek komdi, sae a'elban koma kwaneng telamek.
3 Tamna undo. Yahudi nimi sikinisag yabori samenag ambarelamsiekti, “Allah whingag sembenga pibebeagti, undo maghag a'elelamebe taneogna, kwaneng telamukap,” aro ambarelamsiekti, ul palamek. Ane sembe Farisi nimiap, ni Yahudi nimiap sop-sop sikinisag yabori ambarelamsiekne sunsunum uro ul palamekti, sae a'elban koma kwaneng telamek kom. 4 Sa'a-sa'a kamna kapto tol pina, nimi longorobag palamekti, samoro yalamek tanena, sae maghag a'elban koma kwaneng telamek kom. Sae aghabog kom aghana, sikinisag yabori ul palamekne, mag ma'i ologne, nubunge babe, kwaneng ingiro tena babe, wali uro mag a'elban koma kwaneng telamek kom. Sikinisag yabori ul palamekne sunsunum uro Yahudi nimiri sop-sop ul palamek.
5 Ane sembe Yesusti yubu ka'ero neleptopnangdi sae a'elban koma kwaneng telamekpa, Farisinangap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangap abenekori ipsiekti, Yesusag hailamekti, “Sa'a sembe andi yubu ka'ero neleptopnangdi sae linag agha sae ma'alag a'elban koma kwaneng telamang? Nunisagyabori, ‘Allah whingag wali wamukap,’ aro ul palamekti, ‘Undo-undo unulamlulom,’ aro ambatsiek yubu phibang,” seek.
6 Seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “A'undi sop-sop senelamlomne, ‘Nimiri na wali kembanukang,’ aro walia ualoa saog ulamlom. Aghana samenag Allahri yubu silimu tiptopne Yesaya ponekori a'un sembe mome toro pibog. Allahri yubu lebogpa, Yesayari tipto mome toro pibognena,
‘Nimi tanekori pamag agha na omeklamneang aghana,
sindi wanaag sik uro omeklamneang kom.
7 Sindi nimiag yubu ambarelamsiangnena,
Nimiri senenneag agha ‘Undo-undo unuaukang,’ aro ambarelamsiang.
Na Allahri aruksirop yubu ambatsin koma
sindi Na omeklamneang yubu ka'elamna kom,’
aro Allahri ambarogpa, Yesayari tipto mome toro pibog. 8 Nimiri, ‘Undo-undo unualulom,’ aro ambatsiropne mikip uro saelba ulamlom aghana, Allahri aruksirop yubu lilobi agha saelba ulamlom kom,” seog.
9 Yesusti Farisinangap, Musari yubu ambatsiropnangap tanekoag tipto ambarelamsiogti, “Yaghe, a'undina, ‘Wali sirika ulamap,’ senelamlom te? A'undi ul palamlomnena, ‘Nunisagyabori “Undo-undo ul palamukap,” senenne saelba Allahri aruksiog yubu ingisaplamlom. Sik, wali ulamlom te? 10 Unulamlom aghana, tam nenena wela sembamlom? Samenag Allahri Musa ambarelamogpa, Musari tipto ambatsiognena, ‘A'uni a'unindi yubu ka'ero kiplamsululom,’ seog. Seogne apna, ‘Nimi etneri ili ilin yo'olamsile tanena, nimi eneko ya'ag oplulom,’ seog. 11-12 Musari wene seog aghana, a'undi ul palamlomneap, Musari yubu ambatsiogneap olog sunsunum kom saog wamla. Sunumnana undo. Nimi nhondi eldi nong nimiag yubu lelamsori, ‘Nai kaen, nari saeag wamlange agha yepsisene aghana, nari samenag “Allah sembe pimnun,” aro salag pimno. Salag pimno ane sembe, a'un yepsinep kom,’ aro lemnep. Nimiri eldi nong nimiag undo ambatsiso tanena, Allahri aruksirop yubu, ‘A'uni a'unin abeneko kiplamsululom,’ aro lebogne sunsunum urop kom. Sunsunum kom aghana, a'un Farisinangap, Musari mome tobog yubu ambatsiropnangapti, ‘Nong nimi yepsinun kom,’ selenge ponekoag, ‘Hae, andi saeag agha “Allah sembe pimnun,” aro salag pibom. Ane sembe andi nong nimi yepsululam kom,’ aro nimiag ambarelamsilom. 13 Tam neneog kom. Tam nene saogne maikno ulamlom. A'undi amona nimiag ambarelamsilomdi, ‘Nunisagyabori ul palamekne sunsunum uro ulamsebe,’ aro ambarelamsilomne abeneko pere, a'undam nimiri Allahri aruksirop yubu lilobi agha wail ibarelamlom,” seog.
14 Seogti nimi maikno taneko yopsiogti, yubu ambarelamsiogti, “A'un ni wali uro ka'ebanumundi seneraglamlulom! 15 Nimiri sa'a-sa'a tenba, kulomag wa'in tanena, nimi eneko sembe Allahri, ‘Loba,’ senelamla kom. Ot nimiri wanaag agha seneraghongkia mali-malia lero ulamla tanena, wanaag agha malia lero uropne sembe Allahri, ‘Loba,’ sembanep. 16 Aori ka'ebalomne nene nimi niri wali uro seneragto saelbamlulom,” seog.
17 Wene seogti, Yesus nimi maikno taneko laplobi agha piogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangap aeag wa'iek. Wa'iekti, eldi yubu ka'ero neleptopnangdi elag hailamekti, “Sunumna nimiri tenaba sembe ambatsilamne sa'a sembe leplam?” aro haibaek.
18-19 Haibaekpa, Yesusti sinag hailamsiogti, “A'un olog seneraglom kom te?” aro haibahiog.
Yesusti wanaag seneraglamogti, “Nia mangkina nimiri tenaba tehonge sembe Allahri nimi eneko sembe, ‘Loba,’ sembalul komdi, nimiri tenaba ni tenep,” aro, “Tibin nenero ambatsinun,” sembaogti, tipto ambarelamsiog.
Eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, “Nimiri sa'a-sa'a tenba, kulomag wa'in tanena, nimi eneko sembe Allahri, ‘Loba,’ senelamla kom. Tam nenena, a'un wana hekto seneraglom kom te? Nimiri sa'a-sa'a tenaba terop tanena, nimi kulomag wa'irop aghana, wanaag ya'ag wa'irop kom. Nia mangkina nimiri tenaba tenba, monag tisirikag wa'irop aghana nen lambanep,” seog.
Eldi yubu lebogne neneag agha, “Nia mangkina tenaba waliri, nimiri terop, tanena Allahri, ‘Loba,’ sembalul kom,” aro tam karepto pibog.
20 Wene seogti, nen ambarelamsiogti, “Nimiri wanaag agha lero uropne sembe Allahri, ‘Loba,’ sembanep.
21-22 Nimiri wanaag agha lero uropne nenena, ‘Malia unuahane,’ aro seneragtopne agha mali-malia lelamlari ulamla.
Nimiri wanaag agha seneraghongkia mali-malia ulamang nena,
kelabo nengabo toptangkamna koma salik-malik tekloptangtop,
ora nimiri kelabo nengabo sembe, ‘Naringe wamsoba saelbahane,’ aro pelepsirop,
nimiringe haogha torop,
nimi ya'ag ohirop,
aboapti topsene senerop,
yoaba uahane senerop,
pan khebahirop,
nimiri wana bobongeag agha ali neneptangtopne urop,
yog nimiringe sembe naringeog wamso senerop,
nimi san tilipsirop,
metmereng arop,
wanaag seneragna koma ua urop.
23 Nimiri malia uroba ni lemnange tanekori agha nimiri wanaag seneraghongkia undo unurop tanena Allahri, ‘Loba,’ sembanep,” seog.
Yahudi sisa kom urop kel nhondi Yesusag sikne aro wana palilamogha
(Matius 15:21-28)
24 Wene seogti, Yesusti mog so'o Galilea laplobi agha mog so'o Tirus peramag piog. Piogti, “Tektek papto wamnun,” sembaogti, “Nimiri imneikag,” aro ae nhonag wa'iogti, wamog. Wamog aghana, nimiri el yal aro el taek. 25 Kelabo nhon elmangkel phia yonge kulomag wamog kel enekori ka'elamogpa, “Yesus yal,” ana ka'ebaog. “Yal,” ana ka'ebaog abeneko pere keleneko yingkina “Yesus kipnun,” aro el whingag yabu sanukto uamupto malingkiog. 26 Yesus sekamogpa, yanag malingkiogti, Yesusag mololamogti, “Namangkelag phia yonge wamlaba, yamendi, yaglambalulam,” aro wanaag agha sarikto-sarikto molbaog. Molbaog aghana, keleneko nimi sisa Yahudi kel kom. Mog so'o Siro-Penisia wamogneag agha mangkaek kel wamogpog, Yesus whingag mololaog.
27 Molbaogpa, Yesusti kel enekoag lelamogti, “Nimiri sikinmabo sam kwaneng tarelamsiangdi, amik kam kwaneng tarelamang. Kwaneng roti mabori saeag agha pelepto kam sembe tobogsinepne nene sunsunum kom. Ane saog uro na yog asag nimi sam yebel phinep kom. Namabo Yahdudinang nari yubu ka'ero neleptopnang sam komopto yepsisene taneogna, nimi sisa Yahudi kom nimi amik yebel phinep,” seog.
28 Seogpa kelenekori, “Eldi mikiba ologha sirikagne yepnoho,” aro wanaag seneraglamogti, yubu lelamogti, “Nu saelba uhiropne, sik leplam. Aghana mabori kwaria alibag pairop kwaneng aneko telamnaba, kwaria umag wamnep kam ologneri babe ubun pelengloropne togto terop,” seog.
29 Seogpa, Yesusti elag lelamogti, “Andi samoro ambatnelamne wali leplam. Andi molbanelamne wene uro yabil ane sembe, hae pululam. Phia yonge andi kelme kulomag agha lambal,” seog. 30 “Lambal,” seogpa, keleneko eldi aeag piog. Piogti kemelamogpa, elmangkelag phia yonge kulomag wamogne neneko lambaogpa, keleneko tektek papto marobag malamog.
Yesusti nimi yubu lerop komne ao leptopne wali nembaogha
31 Wamogha Yesus Tirus mog so'o aneko laplobi agha, Sidon ina agha palamog. Palamogti, mag sin Galilea peramag phibom agha heng walelingkirobag sip mog so'o si As Sa'obare as anabi toman piog. 32 Piogti wamogpa, nimiri Yesusag nimi yubu lerop komne ao leptopne nhon payaek. Payaekti, “Sae elag pipmenba, wali talul,” aro molbaek.
33 Wene aro molbaekpa, Yesusti “Mo wamnunam,” aro yubu lerop komne ao leptopne poneko poa nimi oroghag pabiog. Pabiogpa mo wamdekti, Yesusti sae ma'al agha ao lom abenekoag tobongkibog. Tobongkibogti Yesusti sae ma'alag sulumag supto yubu lerop komne ponekori silimuag pelaghirog. 34 Silimuag pelaghirogti, imag tiwalengkia Yesusti hain nubu uro ebaogti, pho aro lelamogti, “Efata,” seog. Yahudi nimiri lerop yubuag “Efata,” seognena, nuri yubuag “Kube,” aro lebog.
35 Wene seog abeneko pere, ao kubogti, pam silimu lebe aro yubu lemnep wamogpa, peket uro yubu lelamog.
36-37 Nimi eneko wali taogti, peket uro yubu lelamogpa, Yesusti sin wamek nimi tanekoag, “Tam nene sembe nimiag ambatsiseng kom,” aro irikahiog. Irikahiog aghana, nimi tanekori Yesusti wali nembaogne sembe “Map, mane agha ual,” aro lo'om seekti, wana awiri ambatto poa yabalamsiek. Yesusti nen “Ambatsiseng kom,” aro sarikto-sarikto irikahiogpog, sindi yubu nubu nenero ambatto poa yabalamsiek. Ambatto tongolamsiekpa, ka'elamekti, “Nia mangkina wali ulamlari, nimi pam ao leptopne babe kuplamsilba, yubu lelamang,” aro yubu sabo nenero ambarelamsiek.