Yesusti Eldi yubu ka'ero neleptopnang teng phendeap epto sa'o tara barenang pogsiogha
10
1 Olog wameka nu Saelba Uhiropne Yesusti Eldi yubu ka'ero neleplamek nang teng phendeap epto sa'o tara bare nang nen wepsiog. Wepsiogti nimi phende-phende poglamsiogti, “A'un samenag pimundi, wapmunag Na amik yanun,” aro as ubu piamsiog as Yesusti, “Pinun” senenne sunsunum uro nimi phende-phende pogsiog. 2 Wepsiogti poglamsiogti lelamog nena, “Kwaneng whinge maikno wamloa aghana, yongon nimi ologha wamlonga saog wamla. Ane sembe a'undi awe ngainge ponekoag molbamun andarina, Eldi yongon nimi pogsilul. 3 Ane sembe pululom! Nari a'un poglamsinne, pham domba me agha pai kam yonge wamloa nusamag pogsilo saog uro poglamsin. 4 A'un palapmundi, kamna kaptoba kal ma'alap, yan wangana nen nhon wangkanepneap, aghag liban koma, ag babe poa piheng kom. Nimi inaag wamikneag yubu kiliro kipsiseng kom. 5 A'un ae nhonag wa'alapmundi lelamlulomnena ane, ‘Ae eneag Allahri walia ualeba, wana awi uro aingniro wamlulom,’ aro kipsululom. 6 ‘Aingniro wamlulom,’ aro kipsimunneag agha ae enekoag nimiri a'unag walia ulamsiikti, a'un kipto toro palilamsiik tanena, ‘Allahri a'un aingnibahilul,’ aro kipsimunne neneko ae enekoag nimi ulamsilul. A'un kipsin koma a'un waeptop yubu lelamik tanena, ‘Allahri a'un aingnibahilul,’ aro kipsimunne neneko sinag wamle komdi, a'unag samoro yahilul. 7 A'un as nhonag wa'ina ae nhon wa'ilapmun tanena, ae aneag agha wamlulom. Nimi etneri awe wero toropba, awe ngai nimiri kamna tatsisoba, topseng taneogna sunsunum. Ane saog uro a'undi ambatto tongolamsimunne sembe nimiri, ‘Magap kwanengap tululom,’ aro tarelamsiikne telapmundi, ae usa manne palilamikag babe wali wamlulom. Ae nhonag ua nhon aeag ko'oa uaheng kom.8 As nhonag pimunba, sindi wali uro kipto topsiikti, sa'a-sa'a tenaba tarelamsiik tanena telamlulom. 9 As enekoag nimi niktopne wali nenelamsimundi, yubu ambarelamsimundi, ‘Allahri samenag, “Mog so'oag nimi wali uro paiamsineri saelbamsinun,” aro salag pibogne sunsunum uro wene a'unag undo uro yabinual,’ aro ambarelamsilulom. 10 Aghana as nhonag palapmunba, as enekoag nimiri, ‘Karong,’ aro a'undi yubu ambattoba toro kiplamsiik kom tanena, as eneko inaag lambamundi, nimi whingag yubu ambarelamsululom. 11 As eneko nimi ambarelamsululomnena, ‘El uro wamlulom! Allahri samenag, “Mog so'oag nimi wali uro saelbamsinun,” aro salag pibogne sunsunum uro wene a'unag undo uro yabinual. Aghana a'undi ka'elamlom komdi, Allahri a'un wenero opsinepne sembe a'undi asag agha so'o ubun nuri yanag wamlange kepto pelengelamap,’ aro pululom. 12 A'un el uro wamlulom! Allahri, “Tam karebaneri opsinun,” aro ikinne piple sum eneko, as eneko nimiri a'undi yubu ka'ebaik komne sembe Allahri sinag ikin sirikne pipsilul. As Sodom samenag wamek nimiri malia ulamek ane sembe, Allahri sinag olog ikinne pipsilul, aghana a'undi yubu ambatto tongolsimunne ka'erop kom nimiag ikin sirikne pipsilul,” seog.
Yahudi nimi as etpare wamek nimiri Yesusag seneraglamek komne sembe “Seklebaukang,” aro ambatsiogha
(Matius 11:20-24)
13 Wene seogti, Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “A'un as Khorazin nimiap, as Betsaida nimiap seklero wamlulom! Nari a'undi asag ulamnori, ‘Allah Eldamneri nimi ene pere agha ual,’ senenne uano aghana, a'undi Allahri senenne saelbalom komdi, malia ulamlomne sae lipsilom kom. Nari a'un whingag ulamnonge nimi sisa Yahudi kom nimi ua urop as Tirusap as Sidonap nimi whingag uahane tanena, sin Yahudi sisa kom nimi aghana, ik sam sumeneko sindi malia uroba lipsiseng. Nari ulamnonge ipneheng tanena, sindi wana ikin uro ag malinge wangaro hao sinag puna pelagtahengdi, ‘Malia ulamobo aghana lipsiberi, Allahri senenne saelbaukap,’ aro uaheng. 14 A'un Yahudi nimi as Khorazinap as Betsaidaap wamlom nimiri undo unuahom aghana, Allahri senenne saelbaom kom. Ane sembe Allahri, ‘Tam karebaneri opsinun,’ aro ikinne piple sumeneko, sin nimi sisa Yahudi kom nimi as Tirus nimiap as Sidon nimiap olog ikinne sinag piplul. Aghana a'un Yahudi nimi as Khorazinap as Betsaidaap wamlom nimiag ikin sirikne piplul. 15 Apna a'un Yahudi nimi as Kapernaum wamlom nimiri seneraglamlomnena, ‘Nu as Kapernaum nimi alikinag nenelamsileri, imag nembahilul,’ senelamlom te? A'un paliag nenero imag nembahilul kom. Aghana a'unna, teptop nimi ua urobag pelengkahilul,” aro Yesusti ambatsiog.
16 Wene aro ambatsiogti, Yesusti nen tipto eldi yubu ambatto tongol pirop nimi tanekoag ambarelamsiogti, “Nimi etneri a'undi yubu wali ka'ebale tanena, Nari yubu nikag salero ka'elamlul. Nimi etneri a'un sembe karong aro waepsile tanena, Na sembe karong aro nikag waepto epnelul. Ot nimi etneri Na waepto nagnele tanena, nimi enekori ot Na mo aghabog waepnele kom aghana, na pogneogne poneko babe waepto naglul,” aro Yesusti ambatsiog.
Yesusti teng phendeap epto sa'o tara barenang pogsiog nimi taneko nen samoro yaeka
17 Yesusag neleptop nimi Eldi nimi teng phendeap epto sa'otara barenang wepto pogsiog nang eneko sin awi uro samoro yaek. Sin samoro yaekti, Yesusag ambarelamekti, “Nuni, nu saelbamsilamne! Nuri phia yonge tanekoag an si lero, ‘Eldi nu pogsilba, lambalulom,’ aro aruklamsiboba, sin nimi kulomag agha lanalamong,” aro Yesusag ambarek.
18 Wene aro ambarekpa Yesus samoro sinag yubu ambarelamsiogti, “A'undi ulamlomnena, phia sikini nubunge Satanas neneko lepna tingkaloa saog imag agha timbaoa ililamno.a 19 Nari a'unag mikipne tatsinongena, “A'undi aisanang luknubahilulom,” aro mikipne tatsino. A'undi paghaeag babe, sangdi sapsiloa saog kalomag babe ingisaplapmunpog, a'un opsukang kom. Nu mog so'oag nimi aisa nenehirop phia neneko mikip wamla aghana, Nari mikipne a'unag tatsinonge pere agha a'undi el mikipne babe ni luknubanep. Nhondi babe a'un opsilul kom. 20 Ot phiari a'undi yubu ka'ebaikti, lambaukangne sembe agha yeng maikno sembaheng kom. A'undi yeng maikno sembalulomnena, Imagne ponekori, ‘Nari mabo,’ aro a'un si toro mome toro piplange sembe yeng maikno sembalulom,” aro Yesusti ambatsiog.
Yesusti awi maikno uro lelamogha
(Matius 11:25-27; 13:16-17)
21 Yesusti sindi lag phoro lelamekne ka'ebi agha, wamekag aneko Allah Eldamne Yame Walinge Yesusag taogpa, awi maikno loloro sirilamog. Wana awiri Yesusti lolo'opto yubu lelamogti, “Nani, Im So'o Ngainge wamlamne, nari An omeklangken. Andi seneraglamlamne, ‘Wali, sin ekon urop nimiag lag nembatsinun,’ senelamlumne sunsunum uro samenag tognoro wamogne sin mome lerop koma ekon urop nimiag lag nembatsilam. Andi samen tognobalumne nene sindi wene ililamongdi, el taong aghana, ora nimi wana hektop nimiap mome lero el taong nimiap abenekoag lag nembatsilam kom. Ot sin taneko mabo saog uro wamang nimiag lag nembatsiomdi, sin el nenelamsilam. Ane sembe wana awiri omeklangken!” aro omekto kibog.
22 Wene seogti, Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “Nani Allahri nia mangkina nari saeag nembamog. Nimi nhon babe el mori, ‘Allah Elme wela saog nimi wamla,’ aro el tanep kom. Ot Nani Allah mo el wamla. Neapna nimi nhondi babe Nani Allah sembe, ‘Welaro wamla,’ aro el tanep kom. Ot Nani Allah Elme mo el wamnep. Na Elmeri nimiag, ‘Nani Allah sembe sinag lag nembatsinun,’ aro wepsine taneogna, nimi eneko babe el wamnep,” aro ambatsiog.
23 Wene aro lebogti, tangabom agha eldi yubu ka'ero neleptopnang mo kopto wamekne kembahiogti, “Naipsabo, a'undi haingdi ililamlomne sembe wanaag seneraglapmundi, yeng uro wamlulom. 24 A'un el uro wamlulom. A'un wene haingdi ililamlomne enekona, samenag wamek yubu sia lerop nimiri babe, samenag Allah silimu yubu tiplamek nimiri babe, ‘Ipsebe,’ senelamek aghana ibek kom. A'undi aori ka'elamlomne babe sindi, ‘Ka'ebahabe,’ senelamek aghana ka'ebaek kom. Ane sembe a'undi haingdi ililamlomdi, aori ka'elamlomne sembe yeng uro wamlulom,” aro Yesusti ambatsiog.
Mog so'o Samaria nimi wana walinge sembe Yesusti ambatsiogha
25 Ik nhon sum Musa yubu amohiropne nhondi, “Yesusti walia leplul to, kom to mipnun,” aro Yesusag hailamogti, “Nai, yubu amolamsilamne. Nari hulamnengeag agha ya'ag kamag uro unne nanag talul?” aro Yesusag haibaog.
26 Wene aro haibaogpa, Yesusti samoro hairo ambarelamsiogti, “Allahri aruksirop yubu Musa pere agha mome toro pibogne nene wela? Andi mome nene kemelamlamdi, seneraglamlamne ka'ebanun,” seog.
27 Wene seogpa, nimi enekori, “Allahri yubu Musa pere agha mome toro pairopne wamlangena, ‘Nuni Allah nu Saelba Uhiropne poneko sembe a'undi wana ningkiap nong ningkiapti o'ona senelapmundi, Elag to'opto seneraglapmundi, El sembe o'ona sembom agha nong mikipne niag agha Eldi awe tolamlulom,’ aro mome tobog. Nen nhon, ‘Andamnang nong ningki o'ona seneptangkamlam saog uro andi so'oag nimi babe o'ona sembamsululam,’ aro mome toro pibog,” seog.
28 Wene aro ambarogpa, Yesusti samoro nimi enekoag, “Andi leplamne otsikne agha leplam. Andi leplamne nene pimendi unulapmen tanena, kamag uro unne anag talul,” aro Yesusti nimi enekoag ambarog.
29 Wene aro ambarog aghana, Musa yubu amohirop nimi enekori, “Nimiri imneikti, ‘Walinge,’ sembanukang,” aro nen Yesusag hailamogti, “Musari ‘O'ona seneptangkamlam saog uro nimi orange babe o'ona sembamsululam,’ aro mome toro pibog yubu nenena, ‘Nimi orange babe,’ seogne nenena, ‘Etnimi sembe o'ona sembamsululam,’ sembaogti lebog?” aro Yesusag haibaog.
30 Wene aro haibaogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Nimi kabuni nhon as Yerusalema as Yerikho kulukul alamog. Kulukul alamogpa pelepto tolamsiek nimi tanekori inaag agha haogha elenge pelepto tolamsiekti, olobek. Olobekti eldi nongag wangarop ag babe kwiripto tobekti, ‘Tebale,’ aro inaag aneko obeka laplobi agha piek. Piekpa nimi eneko tebanep agha 31 ina eneko toman nimi memne Allah sembe paliropne nhon kulukul alamog. Kulukul alamogti, tebanep nimi eneko inaag malamogne ibom agha, ina tara sip toman wiriklobi agha tipto piog. 32 Ina eneko toman Allahri Mem Aeag yepsiropne Lewinge nhon babe kulukul alamogti, tebanep nimi eneko ibogti, el babe ina tara sip toman wiriklobi agha piog. 33 Sin nimi phende abenekori yepna koma laploa pirek aghana, ina eneko toman Samariangeb nhon palamog. Palamogti tebanep nimi eneko ibogti, eldi wanaag, ‘Nari nimi kom aghana, yareagti yepnun,’ sembaog. 34 ‘Yepnun,’ sembaogti peramag sekel pina, ‘Obonga eneng taneko lupto a'elbanun,’ aro mag anggur magap, kal zaitun wana lolterop magap abeneko menengag liksiropba wali tangtop mag agha likog. Likogti meneng tanekoag selepna selepsiroba agha selepto kaubog. Kaubogti eldi pham keledai alibag towalingkia ae inaag nimi pang yang urop nimi mamnep aeag pabiog. Poa piogti, sumeneko tebanep nimi eneko kemero o'obaog. 35 O'obaogpa kwelekaogne neneko kamna kaptoba kirik wanange phende ae nainge poneko tarelamogti, ‘Sumene kamna kaptoba abene tarelangken. El yae pairo o'olamlulam. El wali nembanepne sembe andi kamna kapto topsom tanena, amik yane sum eneko lunuro tatkehene,’ aro ae ngainge ponekoag wene seog,” aro Yesusti ambarog.
36 Wene aro ambarogti Yesusti yubu nene agha hairo ambarelamogti, “Nimiri nimi eneko oro elenge pelepto toroaekpa tebanep wamog. Sin nimi wilindi inaag yabirop nimi abene agha nimi etneri agha nimi eneko sembe, ‘Nimi ene o'ona sembanun,’ aro Musari yubu sunsunum uro uaog?” aro haibaog.
37 Wene aro haibaogpa, Musa yubu elne nimi amohiropne ponekori, “Nimiri el sembe, ‘Yareagti yepnun,’ sembaog nimi eneko,” seog. Seogpa Yesusti, “Andi babe pimendi, undo unulamlulam,” seog.
Martaap elkae kel Mariaap sikindi aeag pina Yesusti kembahiogha
38 Wene seogti, Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnangap nen ina palameka as nhonag piek. As enekoag piogpa, kel nhon Martari, “Nari aeag yalulam,” aro Yesusag ambarog. 39 Marta elkae kel Maria babe wamog. Maria keleneko nu Saelba Uhiropne Yesus peramag pukamogti, Yesusti yubu ambarelamsiogne wali uro ka'eamog. 40 Maria wali uro ka'eamog aghana Marta kelenekori, “Nari sin wali kiplamsinun,” aro wana ophag alamog. Sin kipsiroba sembe eldi mo wea uro paia ulamogti, el pina Yesusag hailamogti, “Nai nu Saelbamsilamne. Na mo mu aro awe tolamna pagha Maria el ambengka uro el mo wamlangena, an sembe tam orog te? Andi elag, ‘Yeplulam,’ semenba yepnelul,” aro Yesusag ambarog.
41 Wene seogpa Yesusti, “Marta, Marta, andi nu yepsinne sembe maikno, ‘Neneap neneap wamso,’ aro seneraglamlamdi, wana ophag aro mu alamlam. 42 Aghana ot nhonog wamle tanena, ni teko orog wamsilul. Mariari wali sirikne wepto ulamlangena, Nari yubu lelamnaba ka'ebalne nene nimi etneri babe elag agha pelepto tomnep kom,” aro Yesusti Marta kelenekoag wene seog.