Yesusti samenag wepto pogsiog nangap Paulusap haiptaeka
2
Hengkun mekpare phibaogpa,
as Yerusalem nen samoro Barnabasap nhon walelamnumuri,
Titus babe enero poa pibu.
2 Na as Yerusalem pihingena,
Allahri nanag,
“An Yerusalem pululam,”
aro lag nenero ambatneogne sunsunum uro pihi.
Na as Yerusalem pihiri,
Yesusag wana palirop nimi saelba uhirop nangap mo haiptaburi,
nari Yahudi sisa kom nimiag ambarelamsisi yubu walinge sembe tibin nenero ambatsisi.
Nari seneraglamsingena,
nari samenag agha nimi ambatto poa tongolamsinne sembe ora nimiri ekonne agha,
“Kamola yubu,”
sembaikag aro sin saelba uhirop nang as Yerusalem wamek nangap mo haiptaburi,
tibin nenero ambatsisi.
3 Sin Yahudi nimi agha Yesusag wana palirop nimi as Yerusalem wamek nimiag ambarel pihisi aghana,
Titus nanap nhon palamnumunge poneko Yahudi sisa kom nimi Yunaninge wamla.
El babe nanap nhon sin whingag pinumu aghana,
sin Yahudi nimi agha Yesusag wana palirop nimi saelba uhirop nangdi el Titus Yunaninge sembe,
“Nu Yahudi nimiri kere kon karepto ul palamapne sunsunum uro Titus babe nengabo kon kareptopne talul,”
aro nu wembahiek kom.
4 “Kon kareptopne talul,”
aro wembahiek kom aghana,
Yahudi nimi nhon-nhondi,
“Yesusag seneragtop nimiri ulamangne keme-keme wa'aukap,”
aro nu Yesusag seneragtop nimi saog tangka sin nun anabiag yoghol ingkiek.
Nu anabiag yoghol ingkiek nimiri senelamek nena,
“Nu Yahudi nimiri aruksirop yubu kasmi agha saelba ulamap saog uro sin Yesusag seneragtop nimiri babe aruktop yubu nene saelba ul palamukang,”
aro yoghol ingkiek.
Aghana nu Kristusap ma'al dalamapne sembe Musari aruksirop yubu enekori nu arukna nembahinep kom ane sembe,
5 yoghol ingkiek nimiri,
“Aruktop yubu saelba ul palamlulom,”
alamekne ik nhon babe saekag lebubu kom.
Nurina a'un sembe tiro,
“Yubu sikne yubu walinge Yesus sembe nene aghabog nimi whingag ya'ag wamlul,”
aro sindi,
“Ulamlulom,”
alamekne ologha babe saekag komdi,
yubu mikip uro kom sebu.
6 Wene seekpa,
kom sebu aghana,
sin Yesusag wana palirop nimi saelba uhirop nang tanekori nunag tam pipsiek kom.
Sin saelba uhirop nang taneko sembe nimiri,
“Nubu sirik nang,”
senelamang aghana nana,
“Allahri nimi whing ilihirop kom,”
aro nari babe sin sembe log sembamsisi kom.
Sin ora nimiri,
“Nubu sirik nang,”
senehirop nang tanekori nari yubu ka'elamekneag agha o'obaneek kom.
Sindi nanag,
“Yubu nene babe ma'aro ambarelamsimen taneogna wali,”
aro ambatneek kom.
7 Sindi nari yubu ambarelamsisinge se'el neneptan koma saekag lelamekti,
“ ‘Petrusti Yesus yubu walinge Yahudi nimiag ambarelamsilul,’
aro Allahri Petrus saeag awe pibo.
Ane saog uro Allahri,
‘Paulusti Yahudi sisa kom nimiag Yesus yubu walinge ambarelamsilul,’
aro Paulus saeag awe pibo,”
aro seneraghekti el taek.
8 Samenag Allahri Petrus wepto elag mikipne palilamogti,
“Sin kon kareptop nang Yahudi nimiag Yesus sembe ambatsilul,”
aro poghog.
Ane saog uro,
Allahri na babe wepto,
“Yahudi sisa kom nimiag ambatsilul,”
aro mikipne nanag pibogti pogneog.
9 Sin Yesusag seneragto winil dalamang nimi sikini yabo Yakobusap,
Petrusap,a
Yohanesapti babe ka'elamekneag agha,
“Sik,
Allahri Paulusag wana yororo awe tarogpa,
Paulusti Yahudi sisa kom nimi ambatto tongolamsilul,”
aro el taek.
El taekti,
nanap Barnabasap nu abenekoag ambarelamsiekti,
“Wali,
a'un Yahudi sisa kom nimiag ambatto tongolamsurumunba,
nu tane wamap nimiri Yahudi nimiag ambarelamsukap,”
seburi saekag pibuburi,
sae tattabu.
10 Sindi nunag moloro yubu ot nhonog pibek nena,
“Saeagha orog nimi sembe ekon tan koma kemelamsururom,”
aro yubu ambatsiek.
Sindi molbahiekne nenena,
nadamne wana yeng sirikneag agha kemero yeplamsin.b
Paulusti Petrusag, “Ulamlamne nene uaheng kom,” aro wenero ambarogha
11-12 As Yerusalema as Antiokhia samoro yahiba,
amik sum Petrus babe Antiokhia yaog.
Petrus el samenag Antiokhia yaogti,
wali nungkabo Yahudi sisa kom nimiap nikag puka kwaneng telamog.
Wali nikag kwaneng telamog aghana,
Yakobusti Yahudi nimi etpare pogsiogpa,
as Antiokhia Petrus wamoghag aneko yaek.
Yaekpa Petrustina,
“Yahudi nimi nengabo kon kareptop nimi tanekori Yahudi sisa kom nimiap nikag kwaneng telamang kom,”
aro Petrus log sembaogti,
Yahudi sisa kom nimi wail ibare agha,
“Nen nikag kwaneng tukap kom,”
aro kolop taog.
Petrusti Yahudi sisa kom nimi undo unulamsiogne nene uahiso kom ane sembe,
el whingag wenero ambatsi.
13 Petrus logti,
“Sin Yahudi nimiri wali sembanukang,”
aro lero ulamogne pere agha,
Yahudi nimi yogneap,
Barnabasapti babe,
Petrusag nelepto Yahudi sisa kom nimiap nikag kwaneng teek kom.
14 Sindi undo unulameka ipsisiri,
nari seneraglamsiri,
“Nuri Yesus yubu walinge ambarelamsiap yubu sikne sunsunum uro ulamang kom,”
sembahi.
Sunsunum kom sembahiri,
nimi ni wameka haingag agha Petrusag lag phoro ambarelamsiri,
“Nangkae an nimi sisa Yahudinge wamlam aghana,
Yahudi nimiri,
‘Teheng kom,’
alamangne wail ibare agha andi babe nosap,
‘Hae Yahudi sisa kom nimiap nikag kwaneng tukap,’
aro telamom.
Wali sinap nikag telamom aghana,
wene andi Yahudi sisa kom nimiag,
‘Yahudi nimiri saelba ul piropne a'un Yahudi sisa kom nimiri babe nelepto saelba ul palamlulom,’
aro wenero ambatsiloa saog ulamlam.
Undo unulamlam nena,
sikne agha ulamlam te?”
aro ambatsi.
“Yahudi nimiap, Yahudi kom nimiapti Yesusag wana paliropne toman agha taulbahilul,” aro ambatsiogha
15 Nu Yahudi nimi agha mangaro mangkahiek nimi wamap nena,
nundam nimi sembe,
“Yahudi sisa kom nimi ora mog so'oag malia urop nimi saog uro wamap kom,”
senel dalamap.
16 Nundam nimi sembe,
“Malia urop kom nimi,”
aro Musari aruksirop yubu salero ul palamap.
Aghana nu el wamap nena,
malia ulamap tanena Allahri nu sembe,
“Wana porog nimi,”
sembahilul kom.
Nu Yahudi nimi el wamap nena,
ot Allahri wepto poghogne Kristus Yesus ponekoag sikne aro wana palilamebe taneogna,
malia uropne tam orog nembaleri,
Allahri Yesusag seneragtop nimi nene,
“Wana porog nimi,”
sembalul aro el wamap.
Nimi nhondi babe Musari aruksirop yubu salero ul palamlengeag agha Allah whingag eldamne wana porog nimi nenep tanep kom.
Ane sembe nu Yahudi nimi agha mangkahiek nimiri babe Yesus Kristus ponekoag sikne aro wana palilamap andarina,
Kristus eldamneri Allah whingag nu wana porog nimi nembahilul.c
17 Ane sembe nuri,
“Allah whingag wana porog nimi nembanelul,”
aro Kristusap ma'al dalamap.
Elap ma'al dalamapne pere agha,
nu Yahudi nimiri nundam nimi sembe,
“Nu babe malia urop nimi,”
aro el wamap.
Undop pagha tanena,
wela sembaukap?
“Allahri wepto poghogne Kristus ponekori,
‘Nimiri nen ma'aro mali-malia ulamukang,’
aro yeplamsil,”
sukap te?
Nangkabo,
undo lemnep kom!
18 Nu Yahudi nimiri el wamap nena,
Musari aruksirop yubu salero ul piropneag agha Allah whingag wana porog nimi nenep tanep kom.
Sikne nenep tanep komdi,
aruksirop yubu nene lilobi agha ot Yesusag wana palilamapne agha salero ul palamobo.
Aghana wenena,
aruksirop yubu libubu yubu eneko nen salero ul palamsebe tanena,
“Irikna phiban,”
aro el tananne lag tanep.
19-20 Tamna undo.
Nari Kristusag wana pailingkina seneraglamna abeneko pere nadamne Kristusap ma'ap tangto elap nhon kalag sipto omneloa saog uro wamna.
Na teptop nimi saog wamnaba,
aruksirop yubu neneag agha nen,
“Malia uropne sembe tebalul,”
aro nanag tam pimnep kom.
Ane sembe nari seneraglamnange,
“Ot Allahri wana yeng neneropne agha salero ul palamnun,”
aro kamag wamna.
Wene na Kristus ponekoap ma'ap tangto kamag wamnange,
na mori ul palamna kom aghana,
Kristus ponekori na pere agha ul palamla.
Allah Elme ponekori na o'ona senelamnelne agha eldamne na sembe paip tangto tebaog.
Wene nimi nong mog so'oag wamnange,
Allah Elme ponekoag sikne aro wana paliro seneraglamnange pere agha ul palamnari,
ul palamnun.
21 Allahri wana yororo mo tatsiogne neneko abolag nembanun kom.
Nu mog so'oag nimiri Musari aruksirop yubu saelba ul piropne pere agha wana porog nimi nenep tanep tanena,
Kristus tebaho komag agha wana porog nimi nenep tahabe.
Aghana nundam nimiri Musari aruksirop yubu saelba ul piropne pere agha wana porog nimi nenep tanep kom ane sembe,
Allahri Kristus tatsiogne neneko abolag nemban koma o'omne nenero ulamna.