Paulus, “As Yerusalem pinun,” aro palamogha
21
Nungkabo as Efesus Yesusag sikne aro seneragtop nimi wenehirop nimiap wamuburi,
wana ikin uro sae liptaburi,
mag alip toman palamubua mag longoro kanektop so'oag as Kos peket pibu.
Kos pina mabubua kwelekaogne,
mag longoro kanektop so'oag as Rodos pibu.
As Rodos pina mabubua kwelekaogne nen mag alip toman palamubua kabong pabalingkirobag aneko haing kerekaek as Patara pabalingkibu.
2 Patara piburi,
kabong Fenisia so'oag piropne nhon ibuburi,
phoanari ko'oro pabalamlul arop kabong anekoag waelbaburi pibu.
3 Palamuburi mag longoro kanektop mog so'o Siprus ibubu aghana,
Siprus waneng sip nenelobi agha mog so'o Siria simbik palamubu.
Palamuburi as nubunge Tirus pibuag anekoa kabongag nia mangkina pabalamogha taneko as enekoag yognepti,
as enekoag sangnil pibu.
4 Sangnil piburi,
as Tirus anekoa Yesus yubu ka'ero neleplamek nimi wamekne kemeroa yabihiburi,
ik saekpare wamubu.
Tirus ane wamububa,
Allah Yame Walingeri Yesus yubu ka'erop nimi tanekoag ambatsiogpa,
yubu ane nen tipto Paulusag,
“Yerusalem peheng kom,”
aro ambarek.
5 Aneko wamubua nun ina panne peram taogpa,
anekoa sin laplobi agha lambaburi palamubu.
Anekoa lambaburi,
“Yerusalem pukap,”
aro palamububa,
as enekoag nimi Yesus yubu ka'ero neleptop nimiap,
sindi kelabo meapti nu poa kabong sangnil ingkirobag pail pihiekpa,
mag abolag aneko yan yabu sanukto pukuburi,
Allahag molona molbabu.
6 Aneko sae saleptaburi pogtabu.
Nu kabongag walelamububa,
sikinenge asag samoro piek.
7 Tirus nimi sikinenge asag piekpa,
nu mag alip toman agha as Ptolemais piburi,
nungkabo Yesusag sikne aro seneragtop nimi as eneko nimi wamekne kipsiburi,
ik nhon sum wamubu.
8 Mabubua kwelekaogpa,
palamubua as Kaisarea pibu.
As Kaisarea nimi nhon wamogne,
samenag as Yerusalema nimi saekpare,
“Kwaneng pogto yauog kelabo o'oro tarelamsululom,”
aro wepsiekne nhon sina Filipus wamog.a
Filipus samenag yauog kelabo sembe kwaneng pogto tarelamsiogti,
el babe yubu walinge Yesus sembe ambarelamsiogne wamogpa,
eldi aeag wa'iburi wamubu.
9 Filipus ponekori ae wamubuag wamek nimina,
elmangkelabo saren tombare abeneko wamekpa,
Allahri sin wanaag yeplamsiogpa,
Allahri yubu silimu tipto ambarelamsiek kelabo wamek.
10 Yingkina aneko Filipus ponekori aeag ik etpare wamububa,
Allahri yubu silimu tiptopne nhon sina Agabus mog so'o Yudea agha as Kaisarea wamubuag kulukul aog.
11 El nu peramag yaogti,
Paulustinge enektop ag sembe uwoghag noptop haing lobogti,
Agabus eldamneri sae yan kaubul dalamog.
Kaubul dalamogti,
nunag yubu lelamogti,
“Paulusti uwoghag noptop haing ane el uwoghag agha lopnari,
kaubul dalamnange saog uro amik uro yabilulne sembe Allah Eldamne Yame Walingeri nanag ambatneo.
Ambarelamneori,
‘Yahudi nimi as Yerusalem wamang nimiri haing ngainge poneko nene saog uro kaubukang.
Kaubikti Allah omektop kom nimi Yahudi sisa kom nimi saeag nembaukang,’
aro ambatneo,”
seog.
12 Wene seogha ka'ebaburi,
Yesus yubu ka'erop nimi taneko wamek nimiapti Paulusag,
“Yerusalem peheng kom,”
aro yubu mikip uro molbabu.
13 “Peheng kom,”
aro molbabu aghana Paulustina,
“Sa'a sembe engelamnelomdi,
wana ikin nenelamnelom?
Na haing sae kaupneikne tamna ikin kom senelamna.
‘Nu Saelba Uhiropne Yesus si nubu talul,’
aro yubu ambarelamsinenge sembe as Yerusalem nimiri ya'ag omneikpa,
tebanea babe tamna ikin kom senelamna,”
seog.
14 Nuri elag olnoro lebubunge ka'eban koma,
eldi wene seogpa nurina,
“Nu Saelba Uhiropneri seneropne agha elag uro yabilul,”
seburi yubu kom tabu.
15-16 Kaisarea aneko ik sulu wamubua nuringe togna toguburi,
Kaisarea nimi Yesus yubu ka'ero neleplamek nimi etpareap as Yerusalem palamubu.
Yerusalem palamububa,
sindi nu poa nimi nhon si Manasondi aeag poa pihiek.
Elna mog so'o Siprusne samenag agha Yesus yubu ka'elamogti,
elag seneraglamogne Manasondi aeag wamubu.
As Yerusalema Yakobus wamoghag Paulusti kemel piogha
17 As Yerusalem pibuba,
nungkabo Yesusag sikne aro seneragtop nimiri sin wana awi uro nu kiplamsiek.
18 Pina mabubua kwelekaogpa,
nu ni Paulusap wamubunge Yakobusb kemel pibuba,
Yerusalem wamek nimi Yesusag seneragtop nimi wenehirop nang ni babe wamek.
19 Wamekpa Paulusti kipsiogti,
yubu ambarelamsiogti,
“Na Yahudi sisa kom nimi nusamag wamnori,
sin yepto yubu ambarelamsinonge toman agha Allahri undo-undo ulamo,”
aro sin wamek nimi taneko yubu kiki lelekto ambatsiog.c
20 Wene aro Paulusti ambatsiog yubu ka'ebaekne sembe sin niri Allah omeklamek.
Nen Paulusag yubu lelamekti,
“Paulus,
nangkae!
Kembahilulam.
Yahudi nimi teng-tengne wene Yesusag sikne aro wana palilamangne as Yerusalem tane wamang.
Yahudi nimi Yesusag sikne aro seneraglamang nimi tanekori wana yeng uro sol wali,
wali uro Allahri aruksirop yubu saelba ul palamang.
21 Allahri aruksirop yubu saelba ul palamang aghana,
nimiri an sembe sinag minirop yubu ambarel palamsiong.
Minirop yubu ambarelamsiong yubuna,
‘Paulusti Yahudi sisa nimi as tala-tala wamang nimi ambarelamsildi,
“Musari samenag yubu pibogne sunsunum uro a'un Yahudi nimiri ul palamlomne lipsululom.
Samenag agha a'un mabo kon kareplamsilomne babe lipsululom,”
aro wene Paulusti ambarelamsil.
Paulusti ambarelamsil yubu neneko as tala-tala Yahudi sisa kom nimi urobag ambarel palamsil,’
aro ambarelamsiong.
Minirop yubu an sembe ambarelamsiongne tane nubu taoba,
Yahudi nimi maikno tanekori ka'ebaong.
22 Ka'ebaongdi el uro wamangag an tane yalamne ka'ebaikti,
anag uaukangne sembe huaukap?
23 Nuri yubu lebebenge nene ka'ebamendi ualulam.
Nu nimi tane anabiag nimi tombare samenag salag pibong nimi wamang.
Sindi samenag,
‘ “Allah arukna sol wali walinge wamukap,”
aro keknep uro yabalameberi,
usog hong karepto koma wamebea,
wal nenekoag hong karebahukang,’
aro salag pibong.d
24 Sin tombare,
‘Hong karepto koma wamukap,’
seong nang tanekoap palapmundi,
samenag Musari,
‘Allah whingag sembenga pabiheng kom,’
aro mome toro pibogne sunsunum uro sembenga wa'epto naghi agha a'alel dalamlulom.
A'alel dalapmundi,
Allahri Mem Ae aramag wa'imunba,
sin hong karebahiikne sembe kamna tatsimendi,
Allah sembe pibukangne sembe babe tatsululam.
Undo unulapmendi,
anap sinap Musari aruksirop yubu sunsunum uro ul palapmunba,
nimi taneri ipkeikti,
an sembe minirop yubu ka'ebaongne neneko,
‘Sikne kom,’
aro el taukang.
Sindi el talamukang nena,
‘Musari aruksirop yubu sunsunum uro Paulusti babe ul palamla,’
aro el taikti,
Yahudi nimi tanekori tam anag pibongne,
‘Kom talul,’
senelamap,”
seek.
25 Wene seekti,
nen tipto yubu lelamekti,
“Yahudi sisa nimi tanekori anag tam pibongne lero libapti,
wene Yahudi sisa kom nimi agha Yesusag sikne aro seneraglamang nimi sembe mome toro sinag pibobonge ambatkenun.
Sindi ul palamukangne sembe samenag yubu lebobori,
tam karebabonge sunsunum uro mome toro pibobo.
Sin sembe tam karebabonge,
‘ “Lebe aroba eneng la'imbaleag,”
aro homamanga lepto oroba sopap,
enengap telamukang kom.
Eneng lambaleba,
sop ane telamukang.
Ora nimiri,
“Mem phabaukap,”
aro lebe aroba sop palilamikti,
mektop sop babe yoro tarelamsiikpa,
telamukang kom.
Apna,
nengaboap kelaboap top tangkamna koma salik-malik walel dalamukang kom,’
aro tam karebabo.
Tam karebabonge mome toro pibobo,”
aro sindi Paulusag ambarek.e
26 Wene aro ambarekpa,
lukunap Paulusti nimi tombare,
“Hong karepto koma Allah arukna sol walinge wamukap,”
seek nimi taneko enero pabahiogti,
samenag Musari,
“Allah whingag sembenga pabiheng kom,”
aro mome toro pibogne sunsunum uro sembenga wa'epto naghi agha sin nong mag a'alep taek.
Wali uro sin nong mag a'alep taekti,
Allahri Mem Aeag palamekti,
Yahudi nimiri saeagha Allah sembe palirop nang ambarel pihiek.
Ambarelamsiekti,
“Allahag salag pibobonge neneko taknep sum peram wamlaba,
Musari yubu sunsunum uro ik etpare a'alel dalameberi wamebea,
salag pibobonge taknep sum eneko Allah sembe pimnepne a'ero-a'ero webabonge payaukap.
Nuri saeagha lebe aroba payabeba,
Allah sembe oro paibatsululom,”
aro Paulusap nhon ambarel pihiek.
Allahri Mem Aeag agha Paulus saelbaeka
27 “Hong karepto koma wamukap,”
seek nimi tanekoap Paulusapti ik saekpare sum Musari aruksirop yubu sunsunum uro sin nong a'alel dalamek.
A'alel dalamekti wamekpa,
salag pibekne tagtop sum eneko peram taogpa,
Allahri Mem Aeag piekti wamek.
Wamekpa Yahudi nimi agha Asia so'oag urop nimi agha yaekti kemelamekpa,
Paulus Allahri Mem Ae aramag wamogpa ibek.
Ibekti nimi orangeag wanaag aluktop yubu lebekpa,
nimi maikno taneko sikin sip taekti,
Paulus saelbaek.
28 Saelbanebag haum alamekti,
“Israel nang yebel ahisu!
Nimi eneri tala-tala pina nu Yahudi nimi san tilipto ambarelamsil.
Musari aruksirop yubuap,
Allahri Mem Ae eneap babe mombolag nenero ambarelamsil.
Wene ane iplulom!
Eldi Yunani nimi poa Allah Eldamneri Mem Ae aramag payalamsildi,
sembenga kalulobol al,”
alamekti Paulus saelbaek.
29 Sindi wene alamekti saelbaek nena,
Trofimus Efesusne poneko samenag inaag Paulusap nhon asag palamdeka ibekne sembe,
“Allahri Mem Aeag ane poa wa'al al,”
senelamekti yubu haum aro lelamek.
30 Haum alamekpa,
nimi ni wamloa saog uro as enekoag wamekne tagto longolaekti,
Paulus salero Allahri Mem Ae aramag agha kiliro poa lanalamekpa,
Allahri Mem Ae aram leka ina siramag serekaek.
31 Ina serekaekpa sindi,
“Paulus ya'ag obukap,”
aro ulamek abeneko nimiri yubu poa,
“Yerusalem nimi niri haum alamang,”
aro Roma nimi sembe yin salerop nang sikindo ambarel piek.
32 Wene aro ambarel piekpa,
yin salerop nang sikindo ponekori el umag yubu eptop nangap,
ilipsabo yin salerop nangap poloro winip taek.
Poloro winip taekpa,
topsiogti elemag Paulus olamekag aneko piek.
Piekpa Paulus olamekti,
yin salerop nang palameka ililamsiekti,
Paulus olameka libek.
33 Olameka libekpa,
yin salerop nang sikindo poneko Paulus peramag sekel piogti saelbaogti,
“Besi agha sorop haing phende topmundi,
el sae kauplulom,”
aro ilipsabo arukahiog.
Wene aro arukahiogti,
Yahudi nimiri Paulus olamek nimi tanekoag hailamsiogti,
“Nimi enena etne?
Eldi hualba olamlom?”
aro haibahiog.
34 Wene aro haibahiogpa,
nimi tanekori yubu maikno lelamek nena,
nimi nenneri,
“Yubu tamna nene sembe,”
alamekpa ora nimiri,
“Tam ene sembe kom.
Tamna nene sembe,”
alamek.
Wene alamekne sembe tamna el tanep komdi,
yin saleropne sikindo ponekori eldi aruknaag,
“Nuri aeag pabululom,”
aro arukahiog.
35-36 “Pabululom,”
seogpa pail palamek abeneko,
“Paulus obukap,”
senerop nimi maikno tanekori wanaag yo lelem “Toghitlulom,”
alamek.
Wanaag yo lelem,
“Toghitlulom,”
alamekpa yin salerop nangdi sindi ae alongaag piekag aneko,
“Paulus obukap,”
aro maiknoro longolamekti,
lingnil dalamekpa,
yin salerop nang tanekori Paulus keyapto ae alongaag tai sip poa waelbaek.
Paulusti, “Yubu olog lemnun,” aro yin saleropne sikindo ponekoag molbaogha
37 Paulus poneko yin salerop nangdi asag poa wa'inebag,
“Aeag poa wa'aukap,”
aro ulamek abeneko Paulusti,
“Na yubu olog ambatkenun!”
seog.
Seogpa yin salerop nang sikindo ponekori,
“Anna Yunani yubu el te?”
seog.
38 “Wene selamba,
anna Mesirne poneko kom te?
Weneog aneko suknuna suknubaomdi,
‘Roma nimi mombolag wamukap kom,’
aro mal tarop nang teng-tengne (4.000) poro agha aldesag piomne poneko kom te?”
aro haibaog.
39 Wene aro haibaogpa Paulustina,
“Nana Yahudinge.
Nari asna,
as nubunge Kilikia so'oag wamla as Tarsusne wamna.
Nimi maikno taneag yubu ambatsinundi mololangken,”
seog.
40 Wene seogpa,
yin salerop nang sikindo ponekori,
“Wali andi ambatsululam,”
aloghog abeneko Paulus ae alongaag sekelingkiogti,
sae la'abatsiog.
Sae la'abatsiogpa,
yubu kom tan aek abeneko Paulusti Ibrani yubuag yubu ambarelamsiog.