Yesus nen kamag taogha
20
Minggu suma taogpa,
sum eneko ae lukun inibin ta'ip Maria Magdala kel eneko lambaogti,
nong teptoba wirikil wa'irek kirik lom hogtobaag aneko piog.
Piogti kemelamogpa,
kirik hogtoba ina siramag marukaek kirik aneko pemagto tara sip wamogpa,
kirik lom ina siram kuptoba ibog.
2 Kuptoba ibog ane sembe,
merero piogti,
Simon Petrusap,
Yesusti yubu ka'ero neleptopne yogne Yesusti o'ona sembaneogne ponekoap abeneko ambarel pihiog.
Ambarelamsiogti,
“Nu Saelba Uhiropne kirik hogtobaag wirikil pirong aghana,
anekoa nimiri el tobangdi,
poa wirikil piangag nu ekon,”
aro ambatsiog.
3 Wene aro ambatsiogpa,
Petrusap Yesusti yubu ka'ero neleptopne yogne ponekoap kirik hogtobaag aneko pirek.
4 Sin abeneko nikag merero palamdek aghana,
eldi yubu ka'ero neleptopne yogne merero whingag samenag piogpa,
Petrus amik kirik lom hogtobaag aneko piog.
5 El sam piogne poneko kirik lom hogtobaag wa'in koma ologto til wa'alamogpa,
nong teptoba keleptop ag aneko mo wamogha kembaog.
Til wa'alamog abeneko,
6 Simon Petrus amik piogti,
kirik hogtoba lomag wa'iog.
Kemelamogpa nong teptoba kelebarek ag aneko mo wamogha kembaog.
7 Nong teptoba kelebarek ag mo wamogpa,
Yesusti usoghag kaubirek ag aneko babe wa'amogto piploa saog nhonag wamogpa ibog.
8 Ibogpa Yesusti yubu ka'ero neleptopne yogne poneko samenag kirik lom hogtoba anekoag piog aghana,
wa'in koma til wa'alamog.
Wene el babe wa'ina ag abeneko kembaogti,
sik sembaog.
9 Undo uro yabiog sum eneko sindi Allah yubu mome toro pairopne anam seneraglamek kom nena,
“El tebalea nimi teptop nimi nusamag agha kamag tanepneog wamla,”
aro sin anam el wamsiog kom.
10 Sin unuaogne kembarekti,
eldi yubu ka'ero neleptop nang abeneko samoro aeag pirek.
Yesus Maria Magdala kel eneko whingag lag taogha
11 Pirek aghana,
Maria Magdala kel eneko Yesus kirik lomag wirikil pireka peramag aneko sekamogti,
ologto enge-enge lomag til wa'alamog.
12 Til wa'alamog abeneko Allah arukna imagnang malaikat phende ag solom ag enektop nimi ipsiog.
Sin phende abeneko Yesus nong teptoba wirikil pirekag aneko nhon usoghag sip,
nhon yanag sip pukamdek.
13 Sin abenekori elag hailamdekti,
“Nanin,
sa'a sembe engelamlam?”
aro haibarek.
Wene aro haibarekpa,
kel enekori sinag,
“Nani nu Saelba Uhiropne poneko anea nimiri tobangdi,
poa wirikil piangag na ekon,”
seog.
14 Wene seogti,
tangabom agha wailag sip kemelamogpa,
Yesus sekamogha ibog.
Nimi sekamogha ibog aghana,
kel enekori,
“Yesus agha sekamla,”
sembamog kom.
15 Yesusti kel enekoag hailamogti,
“Nanin,
sa'a sembe engelamlam?
Etne elamlam?”
aro haibaog.
Wene aro haibaogpa,
kel enekori sembamog nena,
“Nimi ene awe meroba mo'osiropne wamla,”
senelamogti yubu lelamogti,
“Nai,
andi el nong teptoba anea nhonag toro pail piom tanena,
ambatnemenba el nong aneko toro anun,”
seog.
16 Wene seogpa,
Yesusti kel enekoag,
“Maria,”
seogpa Maria whing tangom agha wailag sip kembaogti,
Ibrani yubuag,
“Rabuni!”
seog.
Wene aro lebogne,
“Nu yubu amohiropne,”
aro lebog.
17 Wene seogpa Yesusti,
“Na anam nari Naiag waelbamna kom ane sembe,
andi nanag saelbaneheng kom.
Aghana wene naba nangkaboag ambarel phululam.
Na Naniag samoro walelamna.
Elna a'undi Nai babe wamla.
Elna Allah a'undi omeklamlomne babe,
nari Allah omeklamnange babe wamla.
Wene an pimendi,
nangkaboag tipto ambarel phululam,”
seog.
18 Wene aro ambarogpa,
Maria kel eneko Yesusti yubu ka'ero neleptop nangag pina ambarelamsiogti,
“Nu Saelba Uhiropne nari haingdi imnaba,
el ponekori nanag ambatnel yubu ambatnuahin,”
aro sunsunum uro ambatsiog.
Yesus eldi yubu ka'ero neleptop nimi nusamag lag taogha
19 Uro yabiog sum eneko Minggu sum enekoa ae imbaog.
Ae imbaogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nimi ae nhonag nikag wamek.
Yahudi nimi nubunang sembe log senelamekti,
ina serekaekti,
ae lomag wamek.
Ina serektaek aghana,
Yesus lo'om aro yingkina sin nusamag sekamogti,
“A'unag wana aingniro wamsut alamna,”
seog.
20 Wene seogti,
el sae obeka babe,
el paroag obeka babe lag nenero,
“Kembanuhut,”
aro ambatsiog.
Wene aro ambatsiogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nimi tanekori el ibekti,
“Nu Saelba Uhiropne wamla,”
aro wana awi sembaek.
21 Awi sembaekpa,
nen Yesusti sinag yubu lelamogti,
“A'unag wana aingniro wamsut alamna.
Na Naniri pogholaneog saog uro,
wene nari babe a'un poglamsin,”
seog.
22 Wene aro lebogti,
eldi hain sinag pho agha lepsiogti,
“Allah Eldamne Yame Walinge tatsiropne a'undi topsut.
23 Nimiri malia uropne sembe a'undi tam wailag nembamun tanena,
Allahri babe wailag nembalul.
Nimiri malia uropne a'undi wailag nembamun kom tanena,
Allahri babe wailag nembalul kom,”
aro ambatsiog.
Yesus Tomas whingag lag taogha
24 Wene aro ambatsiogpa,
Tomas si nhon Didimus poneko Yesusti aobare wepsiog nang nhon babe wamog.
Aobare nang nhon wamog aghana,
Yesus sin nusamag yaog sum eneko Tomas poneko sinap nhon nikag wamog kom.
25 Ane sembe Yesusti yubu ka'ero neleptop nang nenneri Tomasag,
“Nu Saelba Uhiropne nuri haingdi ibap,”
aro ambarelamek.
Wene aro ambarelamek aghana Tomastina,
“Pakuri eldi sae abenekoag meneng uaoa haingdi imna komag nari ik nhon babe sik sembanun kom.
Pakuri eldi saeag meneng uaoag aneko nari sae tomdi tobongkimneri,
el paroag alukaongag nari saeri tobongkimne taneogna,
nari sikne aro seneraglamnun,”
seog.
26 Lag taog sum eneko agha nen ik lin sum taog.
Lin sum eneko Yesusti yubu ka'ero neleptop nang nen poloro Tomasap ma'aro ae lom nhonag wamek.
Ina serektaek aghana Yesus lo'om aro yingkina sin nusamag sekamogti,
yubu lelamogti,
“A'unag wana aingniro wamsut alamna,”
seog.
27 Wene seogti,
eldi Tomasag yubu lelamogti,
“Nari sae kembanemendi,
andi sae tom ane pipto pail alulam.
Andi sae nginikamendi,
na paroag omneoag ane sae tobongkiplulam.
Tobongkipmendi andi sik semban koma wamlamne laploapmendi,
sikne aro seneraglamlulam,”
seog.
28 Wene seogpa Tomasti,
“Nani na Saelba Uneropne,
nari Allah omeklangkenne wamlam,”
seog.
29 Wene seogpa,
Yesusti Tomasag yubu lelamogti,
“Andi na haingdi ililamnelamne sembe nanag sikne aro seneraglamlam te?
Sin nimiri na haingdi imnen koma nanag sikne aro seneragtop nimi wana awi uro wamukang,”
seog.
Yohanestina, “Mome toroba ane palilamne andarina, nimiri sik senelamukang,” aro ambatsiogha
30 Yesusti yubu ka'ero neleptop nang whingag Allah mikibari uanepne kekneba yogne babe maikno ulamog aghana,
ni ulamog yubu aneko mome wa'amogtoba toro palilamnange eneag liro pimna kom.
31 Aghana ni ane momeag liro pimnange palilamne andarina,
a'undi Yesus sembe,
“El Allah Elme,
Allahri wepto poghogne Kristus sik uro wamla,”
aro seneraglamlulom.
Mome ene palilamne andarina,
elag sikne aro wana palilapmundi,
el siag kekhaekto wapmunneag agha ya'ag kamag uro unne a'unag talul aro palilamna.