Yesus nen kamag taogha
28
Yahudi nimiri tektek paptop sum Sabat sum eneko phibaogpa,
kweleknag Minggu suma eneko Maria Magdalena kel enekoap,
yog kel si Maria kel enekoap abeneko lukunap,
“Yesus kirik hogtobaag piboag aneko kemel pinunam,”
aro palamdek.
2 Wene aro palamdekpa,
lo'om aro sa'uma nubunge ulamog.
Sa'uma ulamogne nenekona,
nu Saelba Uhiropne arukna imagne malaikat nhon imag agha kulukul aogti,
Yesus kirik hogtobaag pibogha ina siramag marukaek kirik eneko pemagto kololamogpa,
sa'uma uaog.
Pemagto kolbaog kirik eneko alibag pukamog.
3 Imagne malaikat anekori nong wareroba lepna tingo arop saogne wamogpa,
ag enekamogne kororop sirikne agha enekamog.
4 Yesus kirik hogtoba lomag piboghag aneko yin salerop nang yae wamek nang sin logti petpet aro nimi teptop nimi saog tahiog.
5 Kelabo abeneko yarekpa,
imagne malaikat anekori kelabo abenekoag,
“A'un log sembahereng kom.
Na a'un sembe el wamnange,
‘Yesus kalag sipto olobongne poneko imnunam,’
aro yalamdomne sembe na el wamna.
6 El poneko ane wamla kom.
El samenag lebonge sunsunum uro nen kamag tal.
A'un yarumundi,
el wirikil wa'iongag kembarurom.
7 Haingdi kembarumundi,
wene elem-elem pirumundi,
eldi yubu ka'ero neleptop nimiag ambatsururom.
Yubu ambarelamsurumundi,
‘El poneko nimi teptopne anabiag agha kamag taldi,
el samenag a'un whingag mog so'o Galilea pinual.
Pimundi anoghoa el ipmundi haiptalulom,’
aro ambarel phururom.
Nari payan yubu komopto lemna,”
seog.
8 Wene aro ambatsiogpa,
kelabo abeneko elem-elem kirik lom hogtoba anekoa laploa pirek.
Sin log senelamdek aghana,
awi sirikne babe ulamsiogpa,
sin merero,
“Eldi yubu ka'ero neleptop nimi ambatsununam,”
aro palamdek.
9 Palamdekag aneko Yesus lo'om aro sin whingag iptek.
Iptekpa sinag yubu lelamogti,
“Wali wamturom,”
aro kipsiog.
Wene aro kipsiogpa,
sin el peramag yarekti,
yabu sanukto u amupto pulingkina eldi yan sangag salero kiptek.
10 Kiptekpa Yesusti sin kelabo abenekoag yubu lelamogti,
“Log sembahereng kom.
Pirumundi naipsaboag ambatsirumun andarina,
sin Galilea pukang.
Piikti na Galilea so'oag agha imnukang,”
aro ambatsiog.
Sin Yesus teptoba pibekag yae ua urop nangdi yubu ambatsieka
11 Yesusti wene aro kelabo abenekoag ambatsiogpa,
inaag palamdekpa,
yin salerop nang Yesus kirik hogtobaag piboghag yae wamek nang tanekori memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboag ni uro yabiogne ambarel pihiek.
12 Ka'ebaekti memnang tanekoap,
Yahudi nimi wenehirop nangap nikag winil dalamekti,
“Undo uaukap,”
aro saekag yubu lebek.
Saekag yubu lebekti,
yin salerop nang Yesus kirik hogtobaag piboghag yae wamek nang tanekoag kamna maiknoro tatsiek.
13 Tarelamsiekti yubu lelamekti,
“A'undi yubu leplulom nena,
‘Nu kwahingdi malamoboba,
Yesusti yubu ka'ero neleptop nimiri ae inipnag yingkina Yesus nong teptoba haogha tolaong,’
sululom.
14 A'undi undo wene semunne neneko mog so'o saelba ulamlange gubernur ponekori ka'ebale tanena,
nuri elag yubu olnoro lebukap andarina,
a'unag ikinne pelengkanepne kom talul,”
seek.
15 Wene aro ambatsiek yubu sunsunum uro,
“Undo sukap,”
aro yin salerop nang tanekori kamna saelbaek.
Ane sembe yubu nene alniro ambatsiekpa,
sin Yahudi nimiri tipto-tipto ambarelamsiekpa,
sabo tangto piogpa,
sumene babe tipto ambarel dalamang.
Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nimiag, “Ambarel phululom,” aro ambatsiogha
16 Yesusti yubu ka'ero neleptop nang ko'olombare nang taneko anekoa laplobi agha Galilea so'oag piekti,
Yesusti sinag,
“Yim neneag pululom,”
aro ambatsiogha sunsunum uro pina wamek.
17 Sin piekti,
wamekag anekoa Yesus ibekti,
sindi yabu sanukto u amupto pulingkina omekaek.
Ot sin nhon-nhondi wanaag,
“Sik to,
kom to,”
aro wana wag uahiog.
18 Yesus sin peramag yingkina yubu lelamogti,
“Nia ni imap mog so'oap saelba unne sembe mikipne nanag tatneo.
19 Ane sembe pimundi,
nimi sisa mog so'o tala-tala wamang nimi nari yubu ka'ero nelepnerop nimi nenelamsululom.
Nanag nelepnerop nimi nenelamsimun nimi taneko maghag pelengelamsimundi,
Nani Allah siag,
Allah Elme siag,
Allah Eldamne Yame Walinge siag kekhaekto nenelamsimunne sembe maghag pelengelamsululom.
20 Sin nimi tanekoag yubu amolamsimundi,
nari a'unag arukahino yubu ni ambarelamsimun andarina,
sunsunum uro ulamukang.
A'un babe el uro wamlulom nena,
na sop-sop a'unap nhon yepto ulamsine paghabog,
nia mangkina mog so'oag wamlange komobanep sum talul,”
seog.
Abenda.