Yesus salero Pilatus whingag pabieka
15
Kwelekaogpa lukunap memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Yahudi nimi sikiniri wenehirop nangap,
Musa yubu amohirop nangap,
ora nimi nubungeri Yahudi nimi sembe tam lelekto kemero kareptop nangap sin ni tanekori,
“Huaukap,”
aro yubu lelamek.
Yubu lelamekti,
“Yesus haing sae kaupto mog so'o aneag saelba uhiropne Pilatus saeag poa pukap,”
aro yubu saekag lebekti,
Yesus haing sae kaupto Pilatus saeag tarel piek.
2 Pabiekpa Pilatus ponekori Yesusag hailamogti,
“Anna Yahudi nimi sembe yubu sia lenne poneko te?”
seog.
Wene aro haibaogpa,
Yesusti samoro,
“Andi leplamne pone wamna,”
seog.
3 Wene seogpa,
memnang Allah sembe palirop nang sikini yabo tanekori Yesus sembe,
“Malinge undo-undo ulamo,”
aro lolorop yubu Pilatusag ambarelamek.
4 Ambarekpa Pilatusti Yesusag nen hailamogti,
“Andi yubu samoro ambatsululam kom,
te?
Andi malia uaomne nanag yubu maikno uro ambatneanga ka'ebalulam,”
seog.
5 Wene seog aghana,
Yesusti nen samoro yubu lebog kom.
Pelep tangtop yubu olog lebog komne sembe Pilatusti lo'om seog.
“Yesus tebalul,” aro tam karepto pibeka
6 Yahudi nimiri ik saekpare kwaneng roti walerop komne telamek ko'o uro yabalamogne abeneko pere mog so'o saelba uropne ponekori nimi tanekoag,
“Haing sae kaupto kop aeag uropne nhon wepmundi molbatnemunba,
sae lobatsinun,”
aro ulamog.
7 Haing sae kaupto tobongkipsiek nimi taneko wamek nena,
Yahudi nimi nenneri seneraglamekti,
“Roma nimiri nu saelbamsiangne karongdi,
mo seksebe,”
aro ulamek.
“Mo seksebe,”
aro ulamek nimi nenneri nimi ya'ag opsiekpa,
Roma nimiri haing sae kaupto saelbamsiekti,
kop aeag tobongkipsiek.
Sin nimi ohirop nimi kop aeag tobongkipsiek nimi nhon si Barabas wamog.
8 Wamogpa Yahudi nimi maikno tanekori Pilatusag yaekti,
“Hengkun samenag ulamom saog uro sumene babe nimi nhon sae lobitlulam,”
aro molona mololaek.
9-10 Wene aro molbaekpa,
Pilatus ponekori el wamogti,
“Memnang Allah sembe palirop nang sikini yabori,
‘Yesus si nubunge taleag,’
aro wana mali senelamangdi,
salero nanag poa yaang,”
aro Pilatus poneko el uro wamog.
Ane sembe Pilatusti nimi maikno tanekoag hailamsiogti,
“Nari wene nimi sae lobatsinep tanena,
a'undi awi senen nena,
‘Yahudi nimi sembe yubu sia lenne pone sae lobatsiso,’
senelamlom te?”
aro haibahiog.a
11 Wene aro haibahiog aghana,
memnang Allah sembe palirop nang sikini yabo tanekori wanaag aluktop yubu lelamekti,
nimi maikno wana tolamsiek yubuag agha nimi maikno tanekori,
“Barabas agha sae lobitlulam,”
alamek.
12 Wene alamekpa Pilatusti,
“Wene alamlom tanena,
a'un Yahudi nimiri elag,
‘Yubu sia lenne,’
alamlomne pone Yesusag huanun?”
seog.
13 Wene seogpa,
nimi tanekori yubu mikip uro lelamekti,
“Kalag sipto oplulam!”
alamek.
14 Wene alamekpa,
Pilatusti hailamsiogti,
“Wene alamlom aghana sa'a sembe?
Malinge huropne uao?”
aro haibahiog.
Wene aro haibahiog aghana,
sindi yubu nen nubu nenero haum aro lelamekti,
“Kalag sipto oplulam!”
seek.
15 “Kalag sipto oplulam!”
aro haum alamekpa,
Pilatus ponekori nimi maikno taneko,
“Wana yeng nembahinun,”
aro sindi molbaekne sunsunum uro uaog.
Barabas sae lobatsiogti,
“Yesus taeplam-taeplam loplulom,”
aro arukahiogti,
“Kalag sipto obukang,”
aro yin salerop nangdi saeag nembaog.
Yin salerop nangdi Yesus yubu neplameka
16 Yin salerop nang tanekori mog so'o saelba uropneri ae nubunge aramag tam kemero kareptop ae aneko Yesus pabiek.
Pabiekti sikinkabo yin salerop nang kong nhonap wamek nimi taneko maikno yopsiekpa,
ni longolaek.
17 Longop taekti,
“Yubu nebukap,”
aro ag mauk-terek saog ag nubunangdi enektop ag Yesus nongag wangkirek.
El nongag wangkirekti,
alog aba agha mog so'o saelba uhirop nang kwiria usoghag elektoba saogne wibekti,
yubu nepto usoghag nobirek.
18 Nobi agha lebekti,
alniro yubu nepto lelamekti,
“Yahudi nimi sembe yubu sia lero saelbamsilamne,
an kiplangkeap,”
aro yubu neplamek.
19 Yubu neplamekti,
Yesus usoghag sap sarikto kameri olamekti,
silumag suplamek.
Silumag suplamekti,
nimi nubunge kiploa saog uro yabu sanukto pulingkina yubu neplamek.
20 Undo yubu neplamekti,
“Pukap,”
sembaekti mauk-terek saog ag wangkirekne neneko kwiribi agha eldamneri samenag enekto amog ag eneko enekaek.
Ag enekaekti,
“El kalag sipto obukap,”
aro anekoa poa piek.
Yesus kalag sipto olobeka
21 “Kalag sipto obukap,”
aro inaag poa palamekti,
yin salerop nang tanekori nimi nhonag,
“Sipnep kal ane poplulam,”
aro yubu mikip uro arukaek.
“Poplulam,”
aro arukaek nimi eneko sina Simon,
Aleksanderap Rufusap sikini ponekoag kal pobirek.
Simon pone as Kirene agha yalamogpa yobekti,
“Kal ane poplulam,”
aro yubu mikip uro arukaek.
22 Pobirekpa palamekti,
Yesus mog so'o nhon sina Golgota pabiek.
Golgota aneko Yahudi nimiri lelamek yubuag,
“Nimi Usog Ya'ol urobag,”
aro engero yabiogpa,
aneko piek.
23 Golgota mainag poa piekti,
Yesusag mag anggur lolterop maghap,
uwong mag mur arop maghap ma'abaekti,
elag mo'oro tarek.
Tarek aghana,
Yesusti mag ten koma libog.b
24 Mag libogpa,
ag nongag wangkamogne kwiriplobekti,
kal alikinag Yesus sae yan kalag siplobek.
Siplobek nimi tanekori,
“Yesusti nongag wangarop ag pogtaberi,
kekneba toboghabeba,
po'obale nimi enekori toro alul,”
aro kekneba toboglamek.
25 Yesus kalag pakuri siplobek nena,
ae lukun heng ko'o supnangeag agha kalag siplobek.
26 Elag tam pelengero obekne sembe mome toro kalag pibek.
Mome toro pibek nena,
“Nimi ene Yahudi nimi sembe yubu sia leropne wamla,”
aro mome tobekti,
kalag sipto pibek.
27 Yesus kalag siplobekag aneko nimi phende yoaba ulamdek nimi babe elap nhon kalag siplopsiek.
Yesus sae sirik sip nhon,
waneng sip nhon kalag siplopsiek.
[
28 Samenag anam kalag siplopsin komag Allahri yubu silimu tiptop nimiri uro yabinepne sembe mome tolamogti,
“Nimiri el sembe,
‘Yubu sia ingisaptopne,’
aro seneragtop,”
aro mome toro pibog.
Elap yoaba urop nimiap ma'aro kalag siplopsinepne sembe samenag mome toro pibogne sunsunum uro uro yabiog.]c
29 El kalag sibeka peram toman palamek nimi taneko ngang kwa'arom-kwa'aroma Yesus san tiliplamek.
San tiliptop yubu lelamekti,
“Eh,
andi samen yubu lelamomdi,
‘Allahri Mem Ae nubunge kwereklomneri,
nen ik wilindi agha wendogne sobanun,’
seom.
30 An kalag agha kulukamendi,
wali nenep talulam!”
aro yubu nepto san tilibaek.
31 Yog nimiri san tiliplamek saog uro memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Musari yubu amohirop nangap tanekori babe Yesus yubu nepto sin mamun lelamek.
Yubu nepto lelamekti,
“Nimi orange wali nenelamsio aghana,
eldamne wali nenep tanep kom.
32 El neneko sik uro Allahri webogti,
‘Israel nimi sembe yubu sia lero saelbamsilul,’
aro poghogne Kristus wamso tanena,
hae kal aniag agha kulukaho.
Kulukaho andarina ipseberi,
wali elag sik sembahabe,”
aro yubu neplamek.
Yubu nepto san tiliplamekpa,
elap nikag kalag sipto opsiek nimi phende abenekori babe Yesus san tilipto yubu neplamdek.
Yesus tebaogha
33 Yesus kalag sibekpa wamogpa,
heng ik mol-mol seogti,
siro turu alamog abeneko heng sanubom seogti,
ae iniplobog.
Ae iniplobogpa,
wamek mog so'o eneko ni iniplobogha heng ko'o wilindi piog.
34 Iniplobogha ae sin taogpa,
Yesusti Yahudi nimiri yubuag yubu haum aro lelamogti,
“Eloi!
Eloi,
lama sabakhtani?”
seog.
Seogne anena nuri yubuag,
“Nani Allah!
Nani Allah,
sa'a sembe andi na laploamnelam?”
aro lebog.d
35 Wene seogpa,
nimi etpare peramag sekamek nimi tanekori ka'ebaekti,
seneraghek komdi,
“Ka'ebahut!
Eldi Allah yubu silimu tiptopne Elia pone yoplamla,”
seek.
36 Wene seekti,
nimi nhon merebaogti,
wia noghom-nesom saogha tol piog.
Tobogti anggur lolterop mag sek maghag werebi agha kal sirikag labi agha,
“Mag telul,”
aro towalengero Yesusti pamag pibog.
Pibogti yubu lelamogti,
“Wene libeberi kemelamukap.
Elia yaleri,
el sae lopto kalag ania toro pelengkalul to,
kom to?”
seog.
37 Wene seogpa,
Yesus yubu haum aro lelamogti,
hain kom taog.
38 Wameka aneko Allahri Mem Ae lomag wilnirop ag nubunge ina siramag siliplengkibekne wamog.
Yesus tebaogpa,
ae lom wilnirop ag siliplengeroba pukama aneko tai siba serero tau sip payangkaogti,
phende taog.
39 Yesus hain kom taog sum eneko,
yin salerop nang sikindo nhon Yesus whingag sekamogti,
ni kembaog.
Yesusti yubu mikip uro haum aro lelamogti,
hain kom tangom alamogne ibogti,
yin salerop nang sikindo ponekori,
“El ponena,
sik uro Allah Elme wamla,”
seog.
40 Yesus hain kom tangom alamogpa,
kelabo etpare weag agha sekamekti tiboghamek.
Tiboghamek nimi taneko anabiag kelabona,
Maria Magdala kel enekoap,
Salome kel enekoap wamdek.
Yakobus amikag mangap taognee ilipsae Yosesap sikinin Maria kel eneko babe wamog.
Kelabo tanekori Yesus tebaogne weag agha tiboghamek.
41 Kelabo tanekona,
samen Yesus mog so'o Galilea wamogpa,
kelabo tanekori,
“Yesusag teko ualeag,”
aro yepto neleplamek.
Yesus as Yerusalem palamogpa,
kelabo tanekoap yog kelabo maiknoap,
kelabo tanekori Galilea mog so'o laplobi agha elag nelepto as Yerusalem yingkiekti,
weag agha hain kom tangom alamogha tiboghamek.
Yesus kirik hogtoba lomag pail piogha
42-43 Tebaog sum eneko Yahudi nimi niri,
“Inibilogleba ik nhon sum ningki tektek papto wameberi,
Allah yubu lebukap,”
aro seneraglamekpa,
menekna togtop sum wamog.
Nimi nhon sina Yusup,
as Arimateange ponekori Yesus tebaogne sembe el taog.
Yusup Arimateange pone el babe Yahudi nimi sembe tam lelekto kemerop nimi Mahkamah Agama nimi nubunge nhon wamog aghana,
Yusup ponekori wana awi uro,
“Allahri mog so'oag nimi saelba ulamsilula ipsene,”
aro nang-nangalamog.
Yusup poneko Yesus tebaogne sembe el taogti,
inipna peram taogpa,
Yusup poneko Pilatusag piogti,
log kom uro,
“Yesus nong teptoba aneko tatnemenba o'obanun,”
aro molbaog.
44 Wene aro molbaogpa,
“Yesus tebal,”
seogha ka'ebaogti,
Pilatus ponekori,
“Weneog kalag sibang aghana,
elemag abene tebal,
te?”
aro lo'om seog.
Lo'om seogti,
“Yin salerop nang sikindo enel pululom,”
aro nimi pogsiogpa,
enel piekti payaek.
Payaekpa Pilatus ponekori yin salerop nang sikindo ponekoag,
“Yesus ya'ag tebal,
te?”
aro haibaog.
45 Wene aro haibaogpa,
yin salerop nang sikindo ponekori,
“Sik uro ya'ag tebal,”
seog.
Seogpa Pilatusti Yusupag,
“Wali nong teptoba aneko tol pululam,”
aro ambarog.
46 Wene aro ambarogpa,
Yusupti nubu ag walinge nimi teptopne kelepsirop ag kamna alikinag uro tobogti,
Yesus kalag sipto obeka aneko toro pelengkia nubu ag tobogha anekoag kelebaog.
Kelebongkia kirik lom hogtobaag pail piog.
Kirik lom hogtobaag pail piogti,
ina siramag kirik nubunge agha pemagto ina siramag maruklobongkia piog.
47 Yesus kirik lom hogtobaag pibogpa,
Maria Magdala kel enekoap,
Yoses ilin Mariaap abenekori Yesus kirik lomag palilamogha tiboghamdek.