Jimol Deboora
5
1 Nyannde majjum Deboora e Barak ɓii Abinowam njimi, mbi'i:2 Nde ardiiɓe cegilanii ardaade Israa'iila ley wolde,
nde yimɓe kokki ko'e muɓɓen e ɓernde wootere,
mantee Joomiraaɗo!
3 Nanee ɗum, onon laamiiɓe!
Kettindee, onon mawɓe.
Miin, mi yiman mi manta Joomiraaɗo.
Mi ƴeptan jimol am, mi manta Joomiraaɗo, Laamɗo Israa'iila.
4 Joomiraaɗo, nde mburtiɗaa leydi Seyir,
nde ngaruɗaa nder leydi Edom fu,
leydi dimmbake,
kammu du taayi, yoofi duule,
ƴoownde toɓi.
5 Baamle ndimmbake yeeso Joomiraaɗo,
Ayyo yeeso Joomiraaɗo mo waamnde Sinayi,
yeeso Joomiraaɗo, Laamɗo Israa'iila.
6 Ley balɗe Samgar ɓii Anat,
e ley balɗe Ya'el,
yimɓe celi jokkude laabi mawɗi,
Yehooɓe njokki goti na'i.
7 Gureeje ley Israa'iila njoppaama,
laatii bille,
faa ummiɗaa, aan Deboora.
A ummake, laatiiɗa inna Israa'iilankooɓe.
8 Ɓe cuɓii tooruuji kesi,
de konu ummii faa ɗakkol dammbuɗe ngalluure.
Ammaa nder Israa'iilankooɓe waɗooɓe worɓe 40 000 ɓeen fuu,
a yi'ataa fay gooto jogiiɗo wawaade naa labbo!
9 Ɓernde am ina heddodii e ardiiɓe Israa'iila
e yimɓe hokkuɓe ko'e muɓɓen e ɓernde wootere.
Mantee Joomiraaɗo!
10 Hey, onon waɗɗiiɓe araaji debbi daneeji
e onon jooɗiiɓe dow leppi beƴƴitaaɗi ŋarɗinaaɗi
e onon jokkuɓe laabi,
11 kaalee ɗum!
Faa to ƴoogoyte,
ɓe caakan kabaaru golleeji ponnditiiɗi ɗi Joomiraaɗo waɗi,
e golleeji dartiiɗi ɗi yimɓe makko ngaɗi,
Israa'iilankooɓe jooɗiiɓe gure.
Lenyol ngol Joomiraaɗo suɓi ngool jipporake dammbuɗe ngalluure.
12 Fintu, fintu, Deboora!
Fintu, fintu, ngaddaa jimol!
Umma, Barak, ɓii Abinowam!
Njaaraa wayɓe maa nanngaaɓe ɓeen!
13 Heddiiɓe njippake faa kaɓda e teddinteeɓe.
Yimɓe Joomiraaɗo du njippake faa konana en konunkooɓe semmbiɗinɓe.
14 Efrayimankooɓe jooɗiiɓe ley leydi Amelek, seeɗa muɓɓen du njippake.
Benyaminkooɓe du njokki naati konunkooɓe maaɗa.
Makirankooɓe ardiiɓe du ngari,
kamɓe e Jaabulankooɓe tiigiiɓe sawru hooreejo konunkooɓe.
15 Mawɓe Isakar du njaadi e Deboora.
Ɓe njaadi e Barak du.
Ɓe njokki caggal Barak, ɓe karii, ɓe naati naɗɗol.
Yimɓe Ruben kaa, kaali faa neeɓi de paamiraay.
16 Ɗume saabii de oɗon njooɗii hakkunde koowle baali?
Wo faa kettindanɗon luccotooɓe abaali e be'i muɓɓen naa?
Yimɓe Ruben kaa, kaaldi faa neeɓi de paamiraay.
17 Yimɓe Gad du ndillaay caggal Urdun toon.
Ko saabii de yimɓe Dan keddii nder laanaaji muɓɓen ndiyam?
Yimɓe Aser du keddii to daande maayo toon,
ɓe ndillaay to jipporɗe laanaaji maɓɓe.
18 Lenyol Jabulon woni parritingol yonki muuɗum.
Yimɓe Naftali du, tawaama ley konu toon.
19 Kaanankooɓe ngari kaɓdi e meeɗen.
Laamiiɓe Kanaana du ngari
to Ta'anak, ɗakkol diyeele Megiddo.
Ammaa ɓe keɓaay jawdi konaandi,
ɓe teetaay cardi.
20 Wooɗi, dow kammu du koode naati nder wolde ndeen,
ɗe njokki laabi majje, iɗe kona Sisera.
21 Gooruwol Kison du wuuwi ɓe,
gooruwol aranol ngool,
Gooruwol Kison ngool.
Hey! Yonki am, naatu ley konu e ɓernde suusunde!
22 Nyannde majjum ɓe nani olko jaaɓe koyɗe pucci,
pucci Sisera cemmbiɗinɗi ɗiin,
na caaɓoo baridam-baridam.
23 Maleyka Joomiraaɗo wi'i:
«Kuɗee ngalluure Meeros.
Kuɗee jooɗiiɓe nder mayre,
sabo ɓe ngaraay heedande Joomiraaɗo,
yaadude e Joomiraaɗo faa haɓda e konunkooɓe semmbiɗinɓe.»
24 Ya'el dee Heber Keniyankeejo,
barkinaaɗo dow rewɓe fuu,
barkinaaɗo dow rewɓe jooɗiiɓe ley hukum fuu.
25 Sisera ŋaarii ndiyam,
de Ya'el hokki kosam,
waddi ɗaaniiɗam e horde laamiiɓe,
26 foorti junngo mum, hooƴi tontoode,
e junngo mum nyaamo du, hooƴi tontirde nde gollooɓe nawtortoo.
O fiyi Sisera,
o tonti ɗum hoore,
o yuli ƴi'al hoorem, o fusi ngal.
27 Oon saami ley koyɗe Ya'el.
Ley koyɗe muuɗum, saami.
Ɗoon o talliti, o waalii wo o kalkaaɗo.
28 Wooɗi inna Sisera du ina ndaara faro wudde suudu.
O yuurni to leɗɗe palondiraaɗe dow wudde, imo wi'itoo:
«Ɗume jenngini torkooji pucci makko?
Ɗume waɗi de en nanaay sawtu torkooji pucci ɗiin faa joonin?»
29 Rewɓe mawɓe ɓe hakkillo njaabii mo, kanko e hoore makko du imo nootoo ƴamol ngool, imo wi'a:
30 «Haya! Tawan jawdi konaandi ndiin ɓe cenndata:
Sordaasiijo gooto fuu surbaajo gooto maa ɗiɗo,
de kaddule ŋarɗinaaɗe ngoni ngeɗu Sisera,
ŋarɗinaaɗe ɗe nyoogol gootol,
ŋarɗinaaɗe, tuppinaaɗe, ɗum fuu wo jawdi teetaandi.»
31 Yaa! Joomiraaɗo, accu wayɓe maaɗa fuu kalkira noon!
Ammaa yimɓe yiɗuɓe ma ɓeen njaynira hono wakkati naange fuɗiri semmbe ni.
Wooɗi, illa ndeen leydi ndiin heɓi powtiri faa waɗi duuɓi 40.