Paulu mampopambuhinaoáheꞌ bona ineeꞌheꞌ menómbá i ánitu
10
Halalu-halalu,
kuꞌundeꞌ bona nibuhinao oaꞌ apa to mewaliꞌ hangkoia i toioruntaꞌ to naꞌánti nabiꞌ Musa mesuwuꞌ hangko i tampoꞌ Másiriꞌ.
I kapohuꞌraꞌ iti,
Pueꞌ Ala mampoioruáheꞌ hai gawu.
Upu-upuheꞌ mengkalimba i tahiꞌ Malei to nagááꞌ Pueꞌ Ala bona rapoliui.a
2 Nodoheꞌ to rariu i lalu gawu hai uwai,
tandaꞌ kamewaliꞌraꞌ topeuláꞌna Musa.
3-4 Hira upu-upu mandeꞌ pandeꞌ to hibali,
hai mainuheꞌ uwai to hibalib to hangko i Pueꞌ Ala.
Mainuheꞌ uwai to mesupaꞌ hangko i watu to mahile,
hai watu iti rapándiriꞌ nodo Kerisitu to mamporángáheꞌ hai mampoweꞌiheꞌ katueꞌ.
5 Agáiáná kehapiꞌheꞌ molámbiꞌ handaꞌ pákáꞌna pewátiꞌ hangko i Pueꞌ Ala,
ánti kakadakena bábehiáraꞌ,
handaꞌ i oloꞌraꞌ to tiꞌara napomaroꞌa Pueꞌ Ala,
onoꞌ miꞌi haneꞌi mateheꞌ hai wátáraꞌ kawaliónga i pádá loriꞌ.
6 Upu-upu to mewaliꞌ i toIahudiꞌ hangkoia mewaliꞌ pándiriꞌ i kitaꞌ,
bona tiꞌarakeꞌ mampeuláꞌi bábehiáraꞌ to kadake.
7 Ineeꞌkeꞌ menómbá i lenggeꞌ ánitu,
nodo to rabábehi hanggááꞌ hangko i oloꞌraꞌ hangkoia.
Láwiꞌ ara teukiꞌ i lalu Sura Magasaꞌ to manguliꞌ:
“Mandeꞌheꞌ hai mainu hingkani-ngkani.
Roo onoꞌ motaró-taróheꞌ,
menómbáheꞌ i ánitu.” (Pesuwuꞌá 32:1-6)
8 Ineeꞌkeꞌ mobábehi bábehiá to metitidiꞌi,
nodo to rabábehi hanggááꞌ hangko i oloꞌraꞌ.
Ánti bábehiáraꞌ iti,
mateheꞌ rompuloꞌ hai tálu sábuna tauna i lalu hangaloá.c
9 Ineeꞌkeꞌ mampehukáꞌ Pueꞌ,
nodo to rabábehi hanggááꞌ hangko i oloꞌraꞌ,
haneꞌiheꞌ mate natilóꞌ lelótó.d
10 Hai ineeꞌkeꞌ mohume-hume,
nodo to rabábehi hanggááꞌ hangko i oloꞌraꞌ,
haneꞌiheꞌ napapate malaꞌeka.e
11 Upu-upu to mewaliꞌ i hira hangkoia teukiꞌ mewaliꞌ pándiriꞌ i kitaꞌ deꞌe-deꞌe.
Hai upu-upuna iti mewaliꞌ pepaingáꞌi i kitaꞌ,
bona tiꞌarakeꞌ molámbiꞌ pehukuna Pueꞌ Ala hibali hai hira.
Láwiꞌ kitaꞌ deꞌe,
tueꞌkeꞌ i tempó to kahópóꞌána.
12 Mewaliꞌ,
ane ara to manguliꞌ,
“Maróhó ntepuꞌu pepoináláingkuꞌ i Pueꞌ,”
hangaa-ngaa maroꞌa-roꞌakou bona tiꞌarakou manawoꞌ i lalu dósá!
13 Hinángkáꞌ pekeloꞌ to morampekou,
pekeloꞌ to biásá mewaliꞌ i tauna,
agáiáná Pueꞌ Ala tetidaꞌ oaꞌ i dándiNa:
tiꞌarakou ina Napatodáhi rakeloꞌ melumbuꞌ hangko i róhóna lalumi.
Ane narampekou pekeloꞌ,
Pueꞌ Ala ina mampoweꞌikou rárá bona peisákou mantaha.f
Ineeꞌkou mampesuaꞌi ádá penómbá i ánitu
14 Mewaliꞌ halalu-halalu to kupokaꞌahiꞌ,
hangaa-ngaa nikaraohi ádá penómbá i ánitu!
15 Molaluitaꞌaꞌ i kómu,
láwiꞌ kurekeꞌkou tauna to manótó.
Kupembiáꞌ bona nipekiri laluitangkuꞌ deꞌe toꞌu ba tiꞌara.
16 Ane mainukeꞌ anggoroꞌ,
hai tauliꞌ handaꞌ kamaroꞌana i Pueꞌ Ala,
lempóna:
tabuhinao waheꞌna Kerisitu to mabubu miꞌi i kau mombehape.
Apa to tabábehi iti,
mopakanótó kakitaꞌna tauna to nasulewátái Kerisitu hai waheꞌNa.
Hai ane rapogáláꞌ-gáláꞌákeꞌ rótiꞌ haneꞌi taꞌandeꞌ,
tabuhinao kamatena Kerisitu i kau mombehape.
Iti woꞌo mopakanótó kakitaꞌna hawátá-wátákeꞌ hai Kerisitu,
17 láwiꞌ rótiꞌ iti hambuaꞌ peá ragáláꞌ-gáláꞌákeꞌ haneꞌi taꞌandeꞌ.
Lempóna:
kitaꞌ to handaꞌ mohintuwuꞌkeꞌ hai Kerisitu.
18 Noꞌonoꞌ woꞌo ádáraꞌ toSáráeliꞌ.
Ane mohuhuꞌheꞌ popenómbáraꞌ i Pueꞌ Ala i wongko paintuá popenómbá,
hira hangaa-ngaa mandeꞌheꞌ hanggááꞌ hangko i popenómbá iti,
tandaꞌ pohintuwuꞌraꞌ hai popenómbáraꞌ iti i Pueꞌ Ala.
19 Apa tunggáiángkuꞌ manguliꞌ noꞌonoꞌ?
Tiꞌara kuꞌuliꞌ ara pueꞌ i rawa hangko i Pueꞌ Ala.
Hai tiꞌara woꞌo kuꞌuliꞌ ara bunduꞌna pandeꞌ to rapopenómbá i ánitu.
20 Tunggáiángkuꞌ node:
upu-upu to rapopenómbá i ánitu,
tiꞌara rapopenómbá i Pueꞌ Ala,
mole rapopenómbá riꞌi i setáꞌ.
Hai tiꞌara kuꞌundeꞌ ane mohintuwuꞌkou hai setáꞌ.
21 Tiꞌara hintotoꞌ ane kómu to mainu anggoroꞌ tandaꞌ pohintuwuꞌmi hai Pueꞌ Iesu,
mainukou woꞌo anggoroꞌ hingkakani hai hira to menómbáheꞌ i setáꞌ.
Tiꞌara woꞌo hintotoꞌ ane kómu to mandeꞌ rótiꞌ mambuhinao kamatena Pueꞌ,
mandeꞌkou woꞌo hingkakani hai tauna to menómbá i setáꞌ.
22 Ba maroꞌa ane mampehukáꞌkou Pueꞌ Ala haneꞌi Ia mohiriꞌ láwiꞌ menómbákou i ánitu?g
Ba nipekiri melumbuꞌ kamakuasaꞌmi haneꞌi Pueꞌ?
Pandeꞌ to rapopenómbá i ánitu peisá taꞌandeꞌh
23 Ara to manguliꞌ,
“Ánti kanakábáhántaꞌ Pueꞌ Ala hangko i huku dósántaꞌ,
onoꞌ miꞌi haneꞌi peisákeꞌ mobábehi apa peá mouláꞌ peundeꞌántaꞌ haduduántaꞌ.”
Toꞌu laluita iti,
agáiáná kuhángáꞌáꞌákou:
ara to mobunduꞌ to peisá tabábehi;
ara woꞌo to tiꞌara mobunduꞌ.
Peisákeꞌ mobábehi apa peá mouláꞌ peundeꞌántaꞌ,
agáiáná tiꞌara upu-upu mopakaróhó laluna hángká rángántaꞌ.i
24 Lempóna:
ineeꞌ pekou mampeliꞌ porasiꞌámi haduduámi.
Hangaa-ngaa mobábehikou woꞌo apa to peisá motulungi hángká rángámi.
25 Hinángkáꞌ bauꞌ to rapobaluꞌ i pobaluꞌ-baluꞌá,
peisá nihóló hai niandeꞌ.
Tiꞌarakou paraluu mekuneꞌ sieruꞌ ba pandeꞌ iti rapopenómbá miꞌi i ánitu ba tiꞌara.
Upu-upuna iti peisá niandeꞌ i kabulána lalumi,
26 láwiꞌ
“Duniáꞌ deꞌe hai upu-upu óntóꞌna,
Pueꞌ Ala pueꞌna.” (Sura Petóiá 24:1)
27 Ane nakióꞌkou rángámi to tiꞌara toSarani lao mandeꞌ i támbina hai laokou,
peisákou mandeꞌ apa peá to napatimamaꞌákou.
Tiꞌara paraluu nipekuneꞌ ba bauꞌ iti rapopenómbá miꞌi i ánitu,
láwiꞌ upu-upuna iti peisá niandeꞌ,
tiꞌara paraluu bata-bata lalumi.
28-29 Agáiáná ane ara to mandeꞌ ionoꞌ to mohángáꞌákou,
“Bauꞌ iti rapopenómbá miꞌi i ánitu,”
ineeꞌ niandeꞌ bona tiꞌarakou mopakasusa laluna rángámi iti.
Ane i kitaꞌ haduduántaꞌ,
tiꞌara moapa ane taꞌandeꞌ pandeꞌ iti.
Babilaꞌ ara to mekuneꞌ,
“Moapa riꞌi haneꞌi peundeꞌángkuꞌ napakanótó riꞌi to haduána?
30 Ane kuandeꞌ bauꞌ iti,
hai kuꞌuliꞌ handaꞌ kamaroꞌana i Pueꞌ Ala,
moapa riꞌi haneꞌi ara maniheꞌ tauna to mosalaꞌiaꞌ?”
31 Agáiáná kuꞌuliꞌ:
ane mandeꞌkeꞌ ba mainukeꞌ,
ba apa peá to tabábehi,
hangaa-ngaa tabábehi bona Pueꞌ Ala rapomahile.
32 Ineeꞌkou mobábehi apa to ina mopakanawoꞌ hángká rángámi,
maroꞌa toIahudiꞌ,
maroꞌa tauna to tiꞌara toIahudiꞌ,
ba halalu hampepepoináláimi to mengkoruꞌ i Pueꞌ Ala.
33 Noꞌonoꞌ woꞌo kódóꞌ,
i pákáꞌ-pákáꞌna kubábehi oaꞌ apa to maroꞌa i peitáraꞌ upu-upu tauna.
Tiꞌaraꞌaꞌ mampeliꞌ porasiꞌángkuꞌ peá,
agáiáná kubábehi apa to ina mobunduꞌ i tauna ntániꞌna bona molámbiꞌheꞌ katehómpóꞌ.