Isɑki u dɑ u wɑ̃ɑ Gerɑɔ
26
1 Gɔ̃ɔrɑ kpɑm duɑ tem mɛ sɔɔ, nge mɛ tɑ rɑɑ kuɑ Aburɑhɑmun wɑɑti. Mɑ Isɑki u dɑ u wɑ̃ɑ Abimɛlɛki Filisitibɑn sinɑ bokon mi Gerɑɔ. 2 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔ u Isɑki kure u kɑ nùn gɑri kuɑ u nɛɛ, ɑ ku rɑ dɑ Egibitiɔ. A de ɑ sinɑ tem mɛ kon nun sɔ̃ɔsi sɔɔ. 3 A ku doonɑ tem minin di. Ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ kpɑ n nun domɑru kuɑ. Domi wunɛn bibun bweserɑ kon tem mɛ wɛ̃. Mɛsumɑ kon kɑ nɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te nɑ wunɛn tundo Aburɑhɑmu kuɑ. 4 Kon de wunɛn bibun bweseru tu dɑbiɑ nge wɔllun kperi. Beyɑ kon mɑɑ tem mɛ kpuro wɛ̃. Ben min diyɑ hɑnduniɑn bwesenu nu koo domɑru wɑ. 5 Domi Aburɑhɑmu u nɛn gere mɛm nɔɔwɑ, u mɑɑ nɛn woodɑbɑ swĩi ye nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro.
6 Yerɑ n derɑ Isɑki u sinɑ Gerɑɔ. 7 Ye u wɑ̃ɑ mi, tɔmbu bɑ̀ n nùn win kurɔn gɑri bikiɑ, u rɑ nɛɛ, win sesuwɑ yèn sɔ̃ u bɛrum mɔ̀ bu ku rɑɑ nùn go ù n nɛɛ win kurɔwɑ. Domi Rebekɑ u sɑ̃ɑwɑ kurɔ burɔ.
8 Nge mɛ u tɛɛmɔ wuu mi, yerɑ sɔ̃ɔ teeru Abimɛlɛki Filisitibɑn sunɔ wi, u mɛɛrimɑ sɑɑ win dirun fɛnɛntin di u wɑ wee, Isɑki kɑ Rebekɑ bɑ bɔndɑ mɔ̀. 9 Mɑ u Isɑki sokusiɑ. Ye u nɑ, u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑse wunɛn kurɔwɑ Rebekɑ. Mɑ ɑ sun weesu kuɑ ɑ nɛɛ, wunɛn sesuwɑ?
Isɑki u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ kĩ bu mɑn gowɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ kɑ geruɑ mɛ.
10 Abimɛlɛki u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn bweserɑ ɑ sun kuɑ mɛ. Wee, n dɑɑ tie fiiko goo u kɑ wunɛn kurɔ wi kpunɑ, kpɑ ɑ rɑ de sɑ n sɑ̃ɑ tɑɑrɛgibu.
11 Sɑɑ yerɑ u kpɑrɑ u nɛɛ, wi u Isɑki ǹ kun mɛ win kurɔ bɑbɑ bɑ koo yɛ̃ro gowɑ.
12 Yenibɑ kpuron biru Isɑki u gberu kuɑ tem mi. Mɑ win dĩɑnu geɑ kuɑ wɔ̃ɔ ge sɔɔ. Nu kuɑwɑ ye u duurɑn nɔn wunɔbu (100) yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u nùn domɑru kuɑ. 13 Nge mɛyɑ Isɑkin dukiɑ yɑ kɑ kuurɑmɔ yɑ dɔɔ. Mɑ u kuɑ gobigii kpoko. 14 U yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ mɔ kɑ yoo dɑbinu.
Isɑki u kɑ Abimɛlɛki
ɑrukɑwɑni bɔkuɑ
Yerɑ n derɑ Filisitibɑ bɑ kɑ nùn nisinu seewɑ. 15 Mɑ bɑ dɔkɔ be win tundo Aburɑhɑmun yobɑ rɑɑ gbɑ kpuro kɔruɑ kɑ tem. 16 Yerɑ Abimɛlɛki u nɛɛ, ɑ doonɔ bɛsɛn min di, domi ɑ sun dɑm kere.
17 Mɑ Isɑki u doonɑ ben min di u dɑ u wɑ̃ɑ dɑru wɔwɑ gɑɑn mi, Gerɑn tem mɛ sɔɔ. 18 U win tundo Aburɑhɑmun dɔkɔbɑ wiɑ ye Filisitibɑ bɑ rɑɑ kɔruɑ win gɔɔn biru. Mɑ u dɔkɔ be yĩsɑ kɑ̃ kɑ̃ nge mɛ win tundo u rɑ rɑɑ bu soku. 19 Mɑ Isɑkin yoo be, bɑ dɔkɔ gbɑ wɔwɑ ye sɔɔ, bɑ nim gem kɑmɛ. 20 Kɑ mɛ, Gerɑgibun nɑɑ kpɑrobɑ nɑ bɑ Isɑkin nɑɑ kpɑrobu sɑnnɔ nɔɔ kuurɑ bɑ nɛɛ, ben dɔkɔwɑ.
Mɑ Isɑki u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Sikirinɔsu. 21 Yerɑ Isɑkin yoo be, bɑ kpɑm dɔkɔ gɑɑ gbɑ, mɑ Gerɑgibun nɑɑ kpɑro be, bɑ kpɑm nɑ bɑ kɑ bu sɑnnɑ dɔkɔ yen sɔ̃. Mɑ Isɑki u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Yibɛrɛ. 22 Mɑ u win kuru wukɑ sɑɑ min di u dɑ u sinɑ gɑm giɑ. Mɑ u kpɑm dɔkɔ gbɑ mi. Adɑmɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ nùn sɑnnɛ. Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Tii mɔru.
23 Yen biru Isɑki u doonɑ sɑɑ min di mɑ u dɑ Beri Sebɑɔ. 24 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure wɔ̃ku te, u nɛɛ, nɛnɑ nɑ Gusunɔ wunɛn tundo Aburɑhɑmun Yinni. A ku bɛrum ko. Ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. Kon nun domɑru kuɑ kpɑ n de wunɛn bweseru tu dɑbiɑ nɛn bɔ̃ɔ Aburɑhɑmun sɔ̃.
25 Mɑ Isɑki u yɑ̃ku yeru bɑnɑ Beri Sebɑ mi, u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. U win kuu bekuruginu girɑ, mɑ win yobɑ dɔkɔ gbɑ mi.
26 Sɑɑ yerɑ Abimɛlɛki kɑ win bɔrɔ Ahusɑti kɑ sere mɑɑ win tɑbu sunɔ Pikoli bɑ seewɑ Gerɑn di bɑ Isɑki berɑm dɑ. 27 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɑɑ mɑn nɑɑ swĩi. Domi bɛɛyɑ i mɑn tusɑ i girɑ bɛɛn suunu sɔɔn di.
28 Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. Yen sɔ̃nɑ sɑ nɑ ɑ kɑ sun ɑrukɑwɑni bɔke. 29 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ bɔ̃ruo mɑ ɑ ǹ kɑɑ sun kɔ̃sɑ gɑɑ kuɑ nge mɛ sɑ nun geɑ kuɑ sɑ derɑ ɑ doonɑ kɑ bɔri yɛndu bɛsɛn min di. Wee tɛ̃ Yinni Gusunɔ u nun domɑru kuɑ.
30 Mɑ Isɑki u bu yɑɑrɛ kuɑ, bɑ di bɑ nɔrɑ mɑ bɑ kpunɑ mi. 31 Yerɑ bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ ɑrukɑwɑni ye bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. Mɑ Isɑki u derɑ bɑ doonɑ kɑ ɑlɑfiɑ.
32 Yen tɔ̃ɔ terɑ Isɑkin yobu bɑ nɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ bɑ nim wɑ dɔkɔ ye bɑ gbɑ sɔɔ.
33 Mɑ u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Sebɑ. Yen tubusiɑnɑ Nɔɔ mwɛɛru. Yen sɔ̃nɑ bɑ kɑ wuu ge sokumɔ Beri Sebɑ sere kɑ gisɔn gisɔ. Yen tubusiɑnɑ nɔɔ mwɛɛrun dɔkɔ.
Esɑu u bwese tukunu
suɑ kurɔbu