Bɑ Isɑki kurɔ kɑsuɑ
24
1 Aburɑhɑmu wee, u tɔkɔ kuɑ gem gem. Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn domɑru kuɑ yɑbu bɑɑyere kpuro sɔɔ. 2 Sɔ̃ɔ teeru u win yobun tɔnwero wi u win yɛnun dukiɑ kpuro nɔmu sɔndiɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ wunɛn nɔmɑ dokeo nɛn tɔbuɔ, 3 kpɑ ɑ bɔ̃re kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru wi u sɑ̃ɑ wɔllu kɑ tem Yinni, mɑ ɑ ǹ kɑɑ nɛn bii kurɔ suɑ Kɑnɑnin bii wɔndiɑbɑ sɔɔ bèn suunu sɔɔ sɑ wɑ̃ɑ mini. 4 Adɑmɑ kɑɑ dɑ nɛn temɔ sere nɛn wuuɔ ɑ nɛn bii Isɑki kurɔ kɑsuɑmɑ.
5 Yoo wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ ku tubɑ kurɔ wi, u ǹ ko n kĩ u mɑn swĩimɑ sere tem mini. N weenɛ n kɑ wunɛn bii dɑ tem mìn di ɑ yɑrimɑ?
6 Aburɑhɑmu u nɛɛ, ɑɑwo, ɑ lɑɑkɑri ko ɑ ku rɑ kɑ nɛn bii dɑ mi. 7 Gusunɔ, wɔllun Yinni, wi u mɑn yɑrɑmɑ nɛn bɑɑn yɛnu kɑ nɛn tem di, u kɑ mɑn gɑri kuɑ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, nɛn bibun bweserɑ u koo tem mɛ wɛ̃. Wiyɑ u koo de win gɔrɑdo u nun gbiiyɑ kpɑ ɑ kɑ nɛn bii kurɔ kɑsuɑmɑ min di. 8 Kurɔ wi, ù kun kĩ u nun swĩimɑ ɑ dibu yɑrɑ bɔ̃ri yin min di. Adɑmɑ ɑ ku rɑ kɑ nɛn bii dɑ tem mi.
9 Yerɑ yoo wi, u win nɔmɑ doke win yinni Aburɑhɑmun tɔbuɔ u kɑ bɔ̃ruɑ mɑ u koo ye kpuro ko mɑm mɑm. 10 Yen biru u yooyoosu wɔkuru wunɑ sɑɑ win yinnin yooyoosu sɔɔn di, domi win yinnin ɑrumɑni kpuro wɑ̃ɑwɑ win nɔmɑɔ. Mɑ u seewɑ u swɑɑ wɔri u dɑ Aburɑhɑmun wɔnɔ Nɑkorin wuuɔ Mɛsopotɑmin temɔ.
11 Ye u turɑ wuu gen bɔkuɔ u win yooyoosu yiirɑsiɑ su kɑ wɛ̃rɑ dɔkɔ gɑɑn bɔkuɔ yokɑ, sɑɑ ye tɔn kurɔbɑ rɑ nim tɑkɑm nɛ. 12 Yerɑ u nɛɛ, Gusunɔ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmu Yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ Aburɑhɑmu durom kuo, ɑ de ye nɑ kɑso nɑ n ye wɑ gisɔ. 13 Wee nɑ wɑ̃ɑ dɔkɔ yèn bɔkuɔ mi wuu gen wɔndiɑbɑ bɑ koo yɑrimɑ bu nim tɑkiri. 14 Ben wi kon nim nɔrurɑm kɑnɑ n nɔ, kpɑ u win tooru sikɑ u nɛɛ, n nɔruo, kpɑ u mɑɑ nɛn yooyoosu kɛ̃, ɑ de wɔndiɑ wi, u n sɑ̃ɑ wi ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Isɑki gɔsiɑ. À n kuɑ mɛ, ko nɑ n yɛ̃ mɑ ɑ nɛn yinni durom kuɑwɑ.
15 U kɑ gɑri yi gere u kpe, wee Rebekɑ u yɑrimɑ kɑ tooru. Rebekɑ wi, win tundowɑ Bɛtuɛli, Nɑkorin bii wi Milikɑ u nùn mɑruɑ. 16 Wɔndiɑ wi, kurɔ burɔn tii tiiwɑ. Mɛyɑ u ǹ durɔ yɛ̃. U duɑ bwiɑɔ u nim tɑkɑ mɑ u kpɑm mɑkɑmɑ. 17 Yerɑ yoo wi, u dukɑ dɑ u kɑ nùn yinnɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, kɑɑ wurɑ ɑ mɑn nim kɛ̃ n nɔ fiiko wunɛn tooru min di?
18 U nɛɛ, oo.
Mɑ u too te sɔbiɑ u nùn mu kɑ̃. 19 Sɑnɑm mɛ u durɔ wi nim mɛ kɑ̃ u kpɑ u nɛɛ, kon mɑɑ wunɛn yooyoosu tɑkiriɑmɑ su nɔ su debu.
20 Yerɑ u nim mɛ mu tie wisi kɑ sɛndɑru mi yɛɛ rɑ nim nɔ mɑ u dukɑ wurɑ bwiɑɔ u yooyoo si kpuro tɑkiriɑ. 21 Durɔ wi, u nùn mɛɛrɑ kɑ biti, ɑdɑmɑ u mɑri u kɑ wɑ Yinni Gusunɔ ù n win sɑnum mɛ dorɑsiɑmɔn nɑ. 22 Sɑnɑm mɛ yooyoo si, su nim nɔrɑ su kpɑ, durɔ wi, u wurɑn tɑɑbu yɑrɑmɑ ge gɑ geɑ\f |b24:22 geɑ|d - Kɑ Heberum bɑ nɛɛ, tɑɑbu gen bunum mu sɑ̃ɑwɑ sikilin bɔnu, ye yɑ sɑ̃ɑ gɑrɑmu nɔɔbɑ itɑ.\F sɑ̃ɑ kɑ wurɑn sum bɛkɛ yiru yi yi bunu\f |b24:22 bunu|d - Kɑ Heberum bɑ nɛɛ, sumi yin bunum mu sɑ̃ɑwɑ sikili wɔkuru, ye yɑ sɑ̃ɑ gɑrɑmu wunɑɑ wɑtɑ kɑ nɔɔbu (165).\F u nùn wɛ̃. 23 Mɑ u nɛɛ, wɑrɑn biiwɑ ɑ sɑ̃ɑ. A gem mɔ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ, ɑyerɑ wɑ̃ɑ wunɛn bɑɑn yɛnuɔ n kɑ sɔbiɑ mi?
24 Rebekɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑwɑ Bɛtuɛli wi Milikɑ u Nɑkori mɑruɑ. 25 Bɛsɛn yɛnuɔ yɑkɑsu kɑ tɑkɑ kpuro yibɑwɑ, ɑyerɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi kɑɑ sɔbiɑ.
26 Mɑ durɔ wi, u yiirɑ u Yinni Gusunɔ siɑrɑ u nɛɛ, 27 Gusunɔgiɑ siɑrɑbu wi u sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni, wi u kun dere win wɔnwɔndu kɑ win bɔrɔkiniru tu nùn dɛsirɑri. Mɑ u mɑn kpɑrɑ u kɑ dɑ sere win wɔnɔbun yɛnuɔ.
28 Mɑ Rebekɑ u dukɑ dɑ u win mɛron yɛnugibu ye kpuro sɑɑriɑ. 29 N deemɑ u sesu goo mɔ, win yĩsirɑ Lɑbɑni. 30 Lɑbɑni wi, u tɑɑbu ge kɑ sumi yi wɑ win sesu Rebekɑn nɔmɑɔ, u mɑɑ win gere kpuro nuɑ ye u nɛɛ, mɛsumɑ durɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ. Yerɑ u yɑrɑ kɑ dukɑ u durɔ wi sennɔ dɑ mi u wɑ̃ɑ kɑ win yooyoosu bwiɑn bɔkuɔ. 31 Ye u turɑ mi, u nɛɛ, ɑ seewo su dɑ yɛnuɔ, wunɛ wi Yinni Gusunɔ u domɑru kuɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ n yɔ̃ tɔɔwɔ. Wɔɔ, nɑ nun ɑyeru kuɑ yɛnuɔ kɑ wunɛn yooyoosugiru kpuro.
32 Ye durɔ wi, u turɑ yɛnu mi, Lɑbɑni u derɑ bɑ yooyoosun sɔmunu kusiɑ mɑ u su yɑkɑsu kɑ tɑkɑ wɛ̃ su di. Mɑ u nim tɑmɑ mɛ durɔ wi kɑ wigibu bɑ koo kɑ kɔ̃ri kpɑkiɑ. 33 Mɑ bɑ nùn dĩɑnu yiiyɑ. Adɑmɑ u nɛɛ, nɑ ǹ ginɑ dimɔ mɑ n kun mɔ nɑ gɑri yi nɑ kɑ sĩimɔ geruɑ nɑ kpɑ.
Mɑ Lɑbɑni u nɛɛ, ɑ geruo.
34 Yerɑ u nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑwɑ Aburɑhɑmun yoo. 35 Yinni Gusunɔ u nɛn yinni wi domɑru kuɑ gem gem mɑ u kuɑ gobigii kpoko. U nùn yɑ̃ɑnu kɑ̃ kɑ kɛtɛbɑ kɑ yooyoosu kɑ kɛtɛkunu kɑ sii geesu kɑ wurɑ kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. 36 Win kurɔ Sɑɑrɑɑ u mɑɑ nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ, mɑ u bii wi ye u mɔ kpuro wɛ̃. 37 U mɑɑ mɑn bɔ̃rusiɑ sɑnɑm mɛ u nɛɛ, n ku rɑ win bii wi kurɔ suɑ Kɑnɑnin wɔndiɑbɑ sɔɔ, bèn temɔ u wɑ̃ɑ mi. 38 Adɑmɑ n doo win dusibun mi, n nùn kurɔ kɑsuɑ. 39 Nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, kurɔ wi, ù kun kĩ u mɑn swĩimɑ mɑɑ ni? 40 Mɑ u mɑn wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ wi u sɑ̃ɑmɔ u koo win gɔrɑdo gɔrimɑ u kɑ mɑn dɑ kpɑ u nɛn sɑnum dorɑsiɑ kpɑ n win bii kurɔ suɑmɑ win dusibun min di. 41 Nɑ̀ n wurɑ nɑ dɑ win dusibun mi, nɑ dibu yɑrɑ nɛn bɔ̃rin di. Nɑ̀ n mɑɑ turɑ mi, mɑ bɑ kun mɑn goo wɛ̃, kɑ mɛ, nɑ dibu yɑrɑ nɛn bɔ̃rin di. 42 Ye nɑ tunumɑ bwiɑɔ gisɔ nɑ nɛɛ, Gusunɔ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni, ɑ mɑn nɛn sɑnum mɛ dorɑsio. 43 Wee, nɑ wɑ̃ɑ bwiɑ yen bɔkuɔ. Bii wɔndiɑ wi u koo nim tɑkɑm nɑ, mɑ nɑ nùn kɑnɑ nɑ nɛɛ, u mɑn nim kɛ̃ n nɔ win toorun di, 44 kpɑ u mɑn wisi u nɛɛ, n nɔruo kpɑ u mɑɑ nɛn yooyoosu tɑkɑ, ɑ de wɔndiɑ wi, u n sɑ̃ɑ kurɔ wi ɑ nɛn yinnin bii gɔsiɑ. 45 N kɑ nɛn gɔ̃ruɔ gɑri yi gere n kpe, mɑ Rebekɑ u yɑrimɑ kɑ win tooru. Mɑ u duɑ bwiɑɔ u nim tɑkɑmɑ. Mɑ nɑ nùn kɑnɑ nɑ nɛɛ, u mɑn nim kɛ̃ n nɔ. 46 U win tooru sɔbiɑ fuuku u nɛɛ, n nɔruo. Yen biru u koo mɑɑ nɛn yooyoosu tɑkiriɑmɑ su nɔ. Nɑ nɔrɑ mɑ u mɑɑ su kɑ̃ su nɔrɑ. 47 Nɑ nùn bikiɑ nɑ nɛɛ, wɑrɑn biiwɑ u sɑ̃ɑ. U wisɑ u nɛɛ, Bɛtuɛliwɑ u sɑ̃ɑ win tundo wi Nɑkori kɑ Milikɑ bɑ mɑrɑ. Mɑ nɑ nùn tɑɑbu dokeɑ wɛ̃rɔ. Mɑ nɑ sumi doke win nɔmɑɔ. 48 Yerɑ nɑ Yinni Gusunɔ kpunɑ wi u sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni. Mɑ nɑ nùn siɑrɑ yèn sɔ̃ u mɑn kpɑrɑ kɑ bɔrɔkiniru n kɑ nɑ n nɛn yinnin wɔnɔn debubu win bii suɑ. 49 Tɛ̃, ì n kĩ i nɛn yinni durom kɑ bɔrɔkiniru kuɑ, i mɑn sɔ̃ɔwɔ. Ì kun mɑɑ mɔ̀, i mɑn sɔ̃ɔwɔ, kpɑ n dɑ gɑm.
50 Lɑbɑni kɑ Bɛtuɛli bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔn min diyɑ yeni kpuro yɑ wee. Sɑ ǹ kpɛ̃ su yen geɑ ǹ kun mɛ yen kɔ̃sɑ gere. 51 Rebekɑ wee wunɛn wuswɑɑɔ. A nùn suo ɑ kɑ dɑ u n sɑ̃ɑ wunɛn yinnin biin kurɔ nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ.
52 Ye Aburɑhɑmun yoo wi, u ben gɑri yi nuɑ, mɑ u Yinni Gusunɔ kpunɑ. 53 Yen biru u sii geesu kɑ wurɑbɑ yɑrɑmɑ kɑ bekɑ u Rebekɑ kɑ̃. U mɑɑ win sesu kɑ win mɛro gɑ̃ɑ geenu kɑ̃. 54 Yenin biru durɔ wi kɑ win tɔmbu bɑ di bɑ nɔrɑ mɑ bɑ kpunɑ.
Ye bɑ seewɑ bururu, yoo wi, u nɛɛ, i de n gɔsirɑ n wurɑ nɛn yinnin mi.
55 Adɑmɑ Rebekɑn sesu kɑ win mɛro bɑ nɛɛ, ɑ de wɔndiɑ wi, u kɑ sun sinɑ sɑɑ fiiko nge sɔ̃ɔ wɔkurun sɑkɑ kpɑ ɑ sere doonɑ.
56 U bu wisɑ u nɛɛ, i ku mɑɑ de n tɛ, domi Yinni Gusunɔ u nɛn sɑnum dorɑsiɑ. Yen sɔ̃, i mɑn kɑro n dɑ nɛn yinnin mi.
57 Yerɑ bɑ nɛɛ, su wɔndiɑ win tii soku su nɔ ye u koo gere.
58 Mɑ bɑ Rebekɑ sokɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑ wurɑ ɑ kɑ durɔ wi dɑ?
Mɑ u nɛɛ, oo, kon dɑ.
59 Mɑ bɑ ben sesu Rebekɑ kɑ yoo wi u nùn nɔɔri win birun di nɔɔ kɑnɑ bɑ doonɑ kɑ Aburɑhɑmun yoo wi kɑ tɔn be bɑ nùn yɔ̃sirimɑ. 60 Bɑ Rebekɑ domɑru kuɑ bɑ nɛɛ,
wunɑ bɛsɛn sesu, Gusunɔ u de ɑ ko tɔn dɑbinun mɛro,
kpɑ wunɛn bibun bweseru tu ten yibɛrɛbɑ tɑɑre
tu ben wusu mwɛɛri.
61 Rebekɑ kɑ win yoo tɔn kurɔbu bɑ seewɑ bɑ yooyoosu sɔni bɑ durɔ wi swĩi bɑ n doonɔ.
62 N deemɑ Isɑki u wurɑmɑ dɔkɔn di ye bɑ mɔ̀ Gusunɔ u mɑn wɑɑmɔ, mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ gbɑburɔ Nɛgɛbuɔ. 63 Sɔ̃ɔ teeru u yɑrɑ yokɑ u swɑɑ gɑwɑ u kɑ bwisiku. Yerɑ u nɔni seeyɑ u mɛɛrɑ sɑruɔ u yooyoosu wɑ su wee. 64 Rebekɑn tii u mɑɑ nɔni seeyɑ u mɛɛrɑ u Isɑki wɑ mɑ u sɑrɑ yooyoon di 65 u yoo wi bikiɑ u nɛɛ, durɔ wɑrɑ u sisi yɑkɑsun di u kɑ sun yinnɑ mini.
Yoo wi, u nɛɛ, nɛn yinniwɑ.
Yerɑ Rebekɑ u sɔnditiɑ suɑ u tii wukiri nge mɛ ben komɑru. 66 Ye bɑ kɑ Isɑki yinnɑ, yoo wi, u nùn gɑri yi kpuro sɑɑriɑ ye u kuɑ. 67 Mɑ Isɑki u kɑ Rebekɑ dɑ win mɛro Sɑɑrɑɑn kuu bekurugirɔ. Mɑ u nùn suɑ win kurɔ. U nùn kĩɑ gem gem. Nge mɛyɑ Isɑkin nukurɑ kɑ yɛmiɑ win mɛron gɔɔn biru.