ɄNgʉlʉve ɨkʉmʼbonekela ʉKolinelio ʉMʉlooma
10
Mʉ lɨkaaja ɨlya Kaisalia kwealyale ʉmuunhu jʉmonga jʉno akatambʉlwagha Kolinelio.
Ʉmuunhu ʉjuo alyale mʉlongosi ghwa vasikali kɨlʉndo mʉ lɨpʉgha ɨlɨvaha ɨlya vasikali,
lɨno lɨkatambʉlwagha kɨpʉgha kya Vaitalia.
2 Ʉmuunhu ʉjuo akavɨngɨlɨlagha ʉlwɨtɨko ʉlwa Kɨyahudi,
ʉmwene palɨkɨmo na vaanhu vooni ava mʉ nyumba jaake vakamwoghopagha ʉNgʉlʉve.
Akavatangagha avakotofu na kukufuunya jaatu.
3 Ɨkɨghono kɨmonga,
ʉnsiki ʉghwa kavalɨlo aka budikalʉbale ndɨɨkɨ pamwisi,
ʉKolinelio akamwagha ʉnyamhola ghwa Ngʉlʉve mʉ nyivonelo,
ɨkʉmʼbʉʉla iiti,
“Kolinelio!”
4 ɄKolinelio akamʉlola ʉnyamhola jʉla kʉmo ikwoghopa,
akaposia akati,
“Ghwe ntwa kʉlɨ kɨki?”
Ʉnyamhola akamʉla akati,
“ɄNgʉlʉve apʉliike inyifuunyo saako,
kange akeliile ʉlʉtango lwako kʉ vakotofu.
5 Lɨno,
suungʼha avaanhu kʉ Yopa,
vakankemeele ʉmuunhu jʉmonga itambʉlua Simoni,
ɨlɨtavua ɨlɨngɨ ghwe Peteli.
6 Ʉmuunhu ʉjuo mhesia ghwa muunhu jʉmonga jʉno itambʉlua Simoni.
ɄSimoni ʉjuo itenda ifiinu ifya ngʼhwembe,
ɨnyumba jaake jɨlɨ piipi nɨ nyanja.”
7 Ʉnyamhola jʉla ye amalile kujova naghwo,
akavʉʉka pala.
Pe ʉKolinelio akavakemeela avaanhu vavɨlɨ mʉ vavombi va mʉ nyumba jaake,
nʉ nsikali jʉmo mʉ vano vikʉmʉlolelela,
jʉno ɨkʉmwɨmɨka ʉNgʉlʉve,
8 akavavʉʉla sooni sino simʼbonekiile.
Ye amalile pikʉvavʉʉla,
akavasuungʼha kʉ Yopa.
ɄNgʉlʉve ɨkʉmʼbonia ʉPeteli inyivonelo
9 Ɨkɨghono ɨkya vʉvɨlɨ akavalɨlo aka ntanda ndɨɨkɨ pamwisi,
avaanhu vano valyasungʼhilue nʉ Kolinelio vakava piipi kufika kʉ Yopa.
Ʉnsiki ʉghuo ʉPeteli akatogha pakyanya pa nyumbaa kuuti ifuunye.
10 Ɨnjala jɨkamʼbava,
akalondagha pilia.
Ɨkyakʉlia ye kilɨngʼhanɨsɨvua,
ʉNgʉlʉve akamʼbonia lʉmonga.
11 Akavona ʉvʉlanga vʉdindwike,
neke ɨkɨɨnu hwene mwenda nkome ghukwika paasi kʉmo ghʉkolilue imbale saake ine.
12 Mʉnkate mwefilyale ifikanu ifihwani fyoni:b
ifikanu ifinya maghʉlʉ ghane,
ifikanu fino fighenda vwafula ni njuni.
13 Akapʉlɨka ɨlɨsio liiti,
“Peteli ɨma,
ʉhɨnje ʉlie!”
14 Neke ʉPeteli akamʉla akati,
“Jeeje!
Mʉtwa,
nanɨghelile lʉsiku kulia ɨkɨɨnu kɨno mwiko kulia nambe ɨkɨlamafu.”
15 Ɨlɨsio lɨla lɨkapʉlɨkɨka kange liiti,
“Ifiinu fino ʉNgʉlʉve afivalisie,
nʉngatisaghe filamafu.”
16 Ʉluo lʉkavombeka katatu.
Nakalɨngi ʉmwenda ghʉla ghʉkakwesua kulʉta kʉkyanya.
17 ɄPeteli ye ikusasania vwɨmɨla sino simʼbonekiile,
avaanhu vala vano vakasungʼhilue nʉ Kolinelio,
vakafika pa Yopa,
vakavaposia avaanhu ɨnyumba ɨja Simoni.
Pe vakalʉta vakɨɨma pa mʉlyango ʉghwa lʉvɨɨka,
18 vakahodesia na kuposia kuuti,
“ɄSimoni jʉno itambʉlua ghwe Peteli ikukala apa?”
19 ɄPeteli ye ajiighe isaagha vwɨmɨla sino simʼbonekiile,
ʉMhepo ʉMwɨmɨke akamʼbʉʉla akati,
“Pwevale avaanhu vatatu vikʉkʉlonda.
20 Lɨno,
ɨma,
ghwike,
ʉlʉte palɨkɨmo navo,
ʉleke piiva ni nganighani,
ʉlwakʉva avaanhu avuo nɨvasungʼhile jʉʉne.”
21 Pe ʉPeteli akiika,
akavavʉʉla avaanhu vala akati,
“Jʉno mʉkʉmʉlonda,
neene.
Mʉlɨ nʉ vʉfumbue vʉki?”
22 Aveene vakamʉla vakati,
“Tʉsungʼhilue nʉ Kolinelio ʉmʉlongosi ghwa kɨpʉgha ɨkya vasikali.
Ʉmuunhu ʉjuo mʉgholofu,
ɨkʉmwoghopa ʉNgʉlʉve,
kange aVayahudi vooni vikʉmʉghinia.
Lɨno,
ʉnyamhola ghwa Ngʉlʉve amʼbʉlile ʉKolinelio ɨmhola kuhʉma kwa Ngʉlʉve kuuti akʉkemeele ʉfike kwa mwene,
neke apʉlɨke sino kyaʉkʉmʼbʉʉla.”
23 Pe ʉPeteli akavʉpɨla mʉ nyumba,
akavatengelela,
vakaghona pala.
Ye kʉkiile,
ʉPeteli na vaanhu vala,
vakavʉʉka vilʉta palɨkɨmo na vɨtɨki vamonga ava pa Yopa.
ɄPeteli mʉ nyumba ɨja Kolinelio
24 Ɨkɨghono ɨkya vʉvɨlɨ vakafika mʉ lɨkaaja ɨlya Kaisalia.
Ʉkuo ʉKolinelio na vanyalʉkolo,
palɨkɨmo na vamanyaani vaake vano alyavakongʼhanisie vakava vikʉvaghulila.
25 ɄPeteli ye afikile,
ʉKolinelio akalʉta akamwambɨlɨla,
akafughama na kukwinama pa maghʉlʉ ghaake.
26 Neke ʉPeteli akamwɨmia,
akamʼbʉʉla akati,
“Ɨma,
ʉlwakʉva na jʉʉne nɨlɨ muunhu ndavʉle jʉʉve.”
27 Pepano ʉPeteli akingila mʉ nyumba kʉmo ijova naghwo.
Mʉnkate mula,
ʉPeteli akavaagha avaanhu vinga vakongʼhanile.
28 Pe akavavʉʉla akati,
“Ʉmue mʉkagwile vʉnono kuuti,
indaghɨlo siitu twe Vayahudi sikaana kuhangɨlanɨla nambe kʉkʉvaghendela avaanhu vano naVayahudi.
Looli ʉNgʉlʉve ahʉfisie ʉne kuuti,
nɨlekaghe kʉkʉmʼbalɨla ʉmuunhu ghweni kuuti mʉlamafu,
nambe kuuti naanoghiile.
29 Fye nambe ye ʉngʼhemelile,
nisile nʉ mwojo ghwoni.
Lɨno,
mʉmbʉʉle kɨno mʉngʼhemeliile.”
30 ɄKolinelio akamwamʉla akati,
“Ifighono fitatu fikilile,
akavalɨlo ndavʉle aka,
aka budikalʉbale,
nava nikufuunya mʉ nyumba jango ɨjɨ.
Nakalɨngi namwagha ʉmuunhu afwalile amenda ghano ghivalatɨka,
ɨmile kʉvʉlongolo kʉlyʉne.
31 Ʉmuunhu ʉjuo ambʉʉla aati,
‘Kolinelio!
ɄNgʉlʉve apʉliike inyifuunyo saako kange akeliile ʉlʉtango lwako kʉ vakotofu.
32 Lɨno,
ʉsuungʼhe avaanhu kʉ Yopa vakankemeele ʉmuunhu jʉmonga itambʉlua Simoni,
ɨlɨtavua ɨlɨngɨ ghwe Peteli.
Ʉmuunhu ʉjuo alɨ mʉ nyumba ɨja Simoni jʉno itenda ifiinu ifya ngʼhwembe,
ɨnyumba jaake jɨlɨ piipi nɨ nyanja.’
33 Fye nambe na jʉʉne nasuungʼha ngʼhaningʼhaani avaanhu kʉlyʉve,
na jʉʉve ʉvombile vʉnofu kukwisa.
Lɨno,
tweni tʉlɨ pamaaso gha Ngʉlʉve,
tʉpʉlɨkɨsie sooni sino ʉMʉtwa akʉsungʼhile kuuti ʉtʉvʉʉle.”
34 Pe ʉPeteli akatengʉla pijova akati,
“Lɨno nɨkagwile kyangʼhaani kuuti,
ʉNgʉlʉve avaghanile avaanhu vooni.
35 Ʉlwakʉva ʉmwene ɨkʉvʉpɨla avaanhu ava fisina fyoni vano vikʉmwoghopa,
na kuvomba sino sinoghiile pamaaso ghaake.
36 Ʉmue mʉkagwile kuuti ʉNgʉlʉve akasungʼhile avaanhu vaake kʉkʉvavʉʉla aVaisilaeli ɨMhola ɨNofu kuuti,
viiva nʉ lʉtengaano vwɨmɨla ʉYesu Kɨlɨsite jʉno ghwe Mʉtwa ghwa vooni.
37 Ʉmue mʉkagwile sino sikavombiike mʉ ɨɨsi jooni ɨja Yudea kutengʉlɨla kʉ Galilaya,
ʉYohani ye apʉlisie kuuti avaanhu vofughue.
38 ɄNgʉlʉve akamwɨmiike ʉYesu ʉMʉnasaleti,
mʉlwa kʉmpeela ʉMhepo ʉMwɨmɨke nasi ngʉfu.
Neke ʉmwene ʉYesu akaghendagha imbale sooni,
ivomba inofu na kusosia avaanhu vooni vano valyale mʉ vʉkamɨngʼhanɨlua vwa Setano.
Akavombagha isio,
ʉlwakʉva ʉNgʉlʉve alyale palɨkɨmo nʉ mwene.
39 “Imbombo sooni sino ʉYesu akavombagha mʉ ɨɨsi ɨja Vayahudi na mʉ lɨkaaja ɨlya Yelusalemu,
ʉsue tʉlɨ volesi.
Pambele vakamʼbuda mʉlwa kʉnkomelela pa kɨkovekano.
40 Neke ɨkɨghono ɨkya vʉtatu ʉNgʉlʉve akansyʉsia,
akamhʉfia kʉ vaanhu.
41 Nakwekʉti akavoniike kʉ vaanhu vooni,
looli akavoniike kʉlyʉsue twe vano ʉNgʉlʉve akatʉsalwile kuuva volesi va mhola isio.
Ye asyʉkile kuhʉma kʉ vafue,
ʉsue twesue twalisagha na kunyua palɨkɨmo nʉ mwene.
42 Akatʉlaghiile kuuti tʉpʉlɨsyaghe ɨMhola ɨNofu kʉ vaanhu vooni na kʉkʉvavʉʉla kuuti,
ʉmwene ghwe jʉno avɨkilue nʉ Ngʉlʉve kʉkʉvahɨgha avʉʉmi na vafue.
43 ɄYesu ʉjuo ghwe jʉno avavɨli vooni vijova kuuti,
mʉ lɨtavua lyake ʉmuunhu ghweni jʉno ɨkʉmwɨtɨka,
ipyanɨlua inyɨvi saake.”
Vano naVayahudi vikwʉpɨla ʉMhepo ʉMwɨmɨke
44 ɄPeteli ye ifijova amasio aghuo,
ʉMhepo ʉMwɨmɨke akavisila avaanhu vooni vano vakava vipʉlɨkɨsia ɨmhola ɨjio.
45 AVayahudi vano vamwɨtiike ʉYesu Kɨlɨsite vano valyalʉtile palɨkɨmo nʉ Peteli,
vakadegha kyongo kuvona avaanhu vano naVayahudi voope ʉNgʉlʉve avapeliile ɨkɨpelua ɨkya Mhepo ʉMwɨmɨke.
46 Kange vakadeghagha,
ʉlwakʉva vakavapʉliike vijova mʉ njovele ɨmhia na kʉkʉmʉghinia ʉNgʉlʉve.
Pe ʉPeteli akati,
47 “Avaanhu ava voope vʉpiile ʉMhepo ʉMwɨmɨke ndavʉle tʉkʉpiile ʉsue.
Ghwe veeni jʉno ndepoonu ɨkʉvasigha kuuti valeke kukwofughua?”
48 Pepano ʉPeteli akalamʉla kuuti ʉKolinelio na vange vala,
vofughue mʉ lɨtavua lya Yesu Kɨlɨsite.
Pambele vakampelepesia kuuti ikale na veene ifighono ndafilɨngi.