7
Uwahek Istiveni Nyakanganet cik Yo̱u̱da̱k zoz ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱
1 I̱jji̱n zin alaani wa a̱ddi̱ki̱re̱ wawaco Istiven, azi ne, “Ma dim zoz wa ikeb ol ko̱ een de̱de̱?”
2 O̱bo̱de̱k zin Istiveni izek ne, “Be̱ti̱gannik ki gotonogga, iziktang da ju̱rru̱m. I̱ye̱le̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n ele ji̱ji̱ti̱nna̱ Aburaham bali ngen aave lo̱o̱ce̱ cinne̱ng Mesopotomiakte ci aave ngati aliyek li̱i̱lo̱wa̱ orgen, bali ngen ku̱lu̱go̱zi̱k orog ci azi Haran ke̱, iróng een ce̱e̱z ci alawe ol Ta̱mu̱ta̱dde̱n icima lo̱o̱ce̱ ci ol cik een Yo̱u̱d. 3 A̱nne̱k zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n Aburaham ne, ‘Tungek orog cunne ki bo̱o̱r cigunnek kar bit o̱rge̱ ci kokko atin anna ki̱ye̱le̱ki̱n.’ 4 Utungek zin Aburahami lo̱o̱c ci een Caldin lo̱o̱c kar zin uk o̱rge̱ ci azi zara ne Haran. Baling adak batinne, u̱lu̱g zin Aburahami uk o̱rge̱ ci azi zara ne Palastine ngati kabahe ko̱. 5 Iróng zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n ngen anyik nonno gi̱i̱ imma lo̱o̱ce̱ neci. Abarik Ta̱mu̱ta̱dde̱n a̱nne̱k ne, kaanyi lo̱o̱c necu kize cunne ki dooli cigunnek ki dooli cik dooli cugunnek bu̱k, ming ngen i̱nna̱ nu̱nu̱n nyak do̱le̱c niko. 6 A̱nne̱k zin bo̱do̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n nonno ne, ‘Abak atin ol cigunnek o̱rge̱ ci reeng kar zin ol cik orog neci ki̱mi̱cce̱ nogo kizeto du̱cca̱k cigge̱k e̱rki̱nya̱ cik meelek een obet we̱c (400)
7 Azi zin bo̱do̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n ne, “Kedezi atin ol cik anyik dooli cik Aburahami kizeto du̱cca̱k. Kar zin atin vu̱rrta̱, ki̱vi̱ta̱ dooli cik Aburahami kalayya annita Ta̱mu̱ta̱dde̱n Jerusalema.” 8 Ozozik Ta̱mu̱ta̱dde̱n Aburaham baling ngen kanyik olom ci ettede wucic vi̱ca̱vi̱ca̱ kize keer cinne̱ng a̱gga̱we̱ Ta̱mu̱ta̱dde̱n nogo ming e̱e̱ggi̱n dooli ciginnek. I̱ti̱ra̱ zin Aburahami ngerinne Isako, baling izeto gwo̱o̱ye̱n ciginnek tu̱rge̱ (8) etted zin ku̱u̱l. Een Isaka be̱e̱ti̱ Ya̱ko̱bo̱, okko Ya̱ko̱bo̱ een be̱e̱ti̱ ji̱ji̱ti̱ tatuget wak Israilo een omoto ki rama.
9 Akat zoz bali Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ ke̱ mo̱o̱le̱t ngati emederane ji̱ji̱ti̱go̱k gotoni cinne̱ng wa azi zar ne Yosevo, kar zin ku̱tu̱yye̱k kize du̱ca̱i̱t Masire. Imma Ta̱mu̱ta̱dde̱n eela nonno odohize niko, 10 kar zin keela kaale cik gerzek. Anyik Ta̱mu̱ta̱dde̱n Yosevo genyiz ci zozo, atahala zin alaani ci Masiro nonno kize ddi̱ki̱ri̱yo̱i̱t ci acin ol cik a̱li̱ngli̱ng ce̱e̱ze̱ cinne.
11 Baling a̱da̱k magiz ci gerze lo̱o̱c ci Masiro ki lo̱o̱c een Kenan, i̱pi̱rtta̱ zin ji̱ji̱ti̱ga̱c oroot, i̱zze̱c da̱i̱ne̱t to. 12 Izik zin Ya̱ko̱bo̱ zoz ci azi ne anyak ol labi u̱gge̱ Masire, kar zin ki̱tto̱n dooli ciginnek kot ku̱tu̱yya̱ labi u̱gge̱ lak co̱de̱. 13 Baling ovvo dooli ne̱ke̱ ovvo lak rama, i̱ye̱le̱k zin Yosevo ele cinne gotonogi kar ku̱du̱wa̱k alaan ci Masiro bu̱k. 14 Iizek zin Yosevo gotonogi ne, ot anyakta baba Ya̱ko̱bo̱ ki bo̱o̱r do̱o̱k ki̱vi̱ta̱ Masir, e̱e̱ggi̱n da ol ne̱ke̱ do̱o̱k moten turgerem ki tu̱r (75). 15 U̱lu̱cce̱ zin Ya̱ko̱bo̱ ki bo̱o̱r do̱o̱k ot Masire. Bali vu̱rrta̱, adak zin Ya̱ko̱bo̱ ngin bali adaknne ji̱ji̱ti̱ga̱c do̱o̱k ke̱ nenne. 16 O̱tte̱ zin ol daizok ne̱ko̱ do̱o̱k o̱rge̱ ci azi zara ne Sekem kar zin ka̱da̱yye̱k ilomi bali uta ji̱ji̱ti̱ne̱ng Aburahami ngati dooli cik Hamar o̱rge̱ ci Sekemi.
17 “Baling ize ojon olomi bali ogon Ta̱mu̱ta̱dde̱n ke̱ ki Aburaham, i̱ti̱re̱t dooli cik Ya̱ko̱bo̱ izeto meele giir Masire. 18 Atahalta zin ol cik Masiro alaan ci een nge̱ju̱k kabal nogo, iróng zin a̱gga̱ Yosevo. 19 Alut zin alaani necu ol cik Yosevo, kar gon kenger dooli cikidik ki e̱e̱ti̱ge̱k abunna ming aditai.
20 Kar zin bo̱do̱k Istiveni kize ne, “Imma e̱rki̱te̱ bali aminye ol cik Masiro dooli cik Ya̱ko̱bo̱ ke̱, i̱ti̱ra̱i̱ zin Musesi, do̱le̱c ci irrez Ta̱mu̱ta̱dde̱n. U̱zu̱tte̱ zin yatinne nonno nye̱lo̱wi̱ i̱i̱yo̱. 21 Imma bali vu̱rrta̱, otongoolte kar zin kutungtek Muses lo̱o̱c, i̱ki̱ya̱ zin buwenyi alaano umuda nonno kar kuk katam kize do̱le̱c cinne. 22 Edemezit ol cik Masiro Muses a̱rri̱ze̱t ci zozo kize u̱wa̱kco̱i̱t oroot.
23 “Baling ize e̱rki̱nya̱ cik Musesi moten we̱c, eron zin uk icin bo̱o̱r ciginnek ol cik Israilo. 24 Imma goola icin e̱e̱t ci Masiro ming aminye e̱e̱t ci een Israiloc. Uk zin Musesi acaca e̱e̱t necu kar ku̱ru̱k Masirenit neci kadak. 25 I̱no̱n Musesi azi ne icima bo̱o̱r cinne ko̱ a̱gga̱ ming anyaha Ta̱mu̱ta̱dde̱n nonno kar ki̱ki̱ya̱ keela ol cik Israilo, abarik da nege iróng a̱gga̱ gi̱i̱ imma.
26 “Imma i̱i̱te̱n imma i̱mi̱re̱ Musesi uk icin bo̱o̱r ciginnek de, imma goola amuda ol rama cik Israilo ming oyoho, orong zin kenger, kar zin kiizek ne, ‘E̱e̱gi̱nu̱ ol co̱de̱, ma oyohonu gaganiko.”
27 “Abarik e̱e̱ti̱ ci Israilo co̱de̱ ko̱, ize mot kar kiizek Muses ne, ‘Bit gool cunne! I̱jji̱n zin Muses, izek ne, ‘Ngen e̱e̱ti̱ imma kaanyi ize alaan ci ettedi zoz cinna̱ng.’ 28 Orongi ru̱wa̱ ki bali ming a̱ru̱i̱ e̱e̱t bali Masiro ke̱?’ 29 Baling izik Musesi zoz necu niko, i̱vi̱r zin uk abak lo̱o̱ce̱ ci ol cik een Midian, kar zin ki̱ti̱ra̱ logoz ciginnek een rama.
30 “Baling izeto Muses e̱rki̱nya̱ moten we̱c, i̱ye̱le̱k anjilo ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ ele biye ci azi zar ne Sinai ki gwa̱a̱ ci a̱tu̱z zari. 31 Baling icin Musesi gwo̱o̱ neci, a̱ma̱li̱le̱ oo niko. Mazing okko ojonun orong kicin, izek Manyi nonno, 32 ne, ‘Ke̱e̱ni̱ anna Ta̱mu̱ta̱dde̱n wa a̱tu̱ ji̱ji̱ti̱gu̱nne̱k, Ta̱mu̱ta̱dde̱n wa ala Aburahami, ki Isako ki Ya̱ko̱bo̱.’ Otongoole zin Musesi iróng ngen acin gwo̱o̱ neci.
33 “Kar zin Manyi Ta̱mu̱ta̱dde̱n kiizek Muses ne, ‘Ara caava cigunnek, eci i̱nna̱ abili lo̱o̱ce̱ ci a̱li̱le̱. 34 Abunna ming a̱gga̱, kicina matiz ci ol cigannik Masire. Kiziya u̱lu̱wa̱ cinne̱ng. Kakunni ki̱ki̱ya̱ keela nogo. I̱yo̱ko̱ zin ki̱tto̱ni̱ bit Masire.’ 35 Kar zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n ki̱tto̱n Muses bali abure ol ciginnek ke̱ de ngati a̱nne̱k ne, ‘Ngen e̱e̱ti̱ imma kaanyi i̱nne̱t ize alaan ci ettedi zoz cinna̱ng.’ Eci anjilo ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ i̱ye̱le̱k Muses ele zare balik atuze ke̱, i̱tto̱n zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n Muses kize alaan ki ti̱ri̱zo̱i̱t cinne̱ng. 36 Imma kaale cik ogon a̱vu̱la̱ ko̱, iyowai ol cik Israilo Masire, etted liil ci a̱ddi̱ki̱re̱ azi zar ne liil ci ma̱ri̱ kot kettedit balal, e̱de̱cca̱ e̱rki̱nya̱ moten we̱c (40).
37 “U̱du̱wa̱k Musesi ilya ol cik Israilo, a̱nne̱k ne, ‘Anyaha atin Ta̱mu̱ta̱dde̱n a̱ri̱to̱i̱t orgene cunno̱ng ci ogon ki anna.’ 38 Muses ba̱li̱ye̱ ci alut ol cik Israilo balala ki anjilo ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ ming ozozik nonno. Een enne e̱e̱t ci abariz zoz ci ol cik Israilo ki Ta̱mu̱ta̱dde̱n bali anyike zoz ci baizo biye ci azi zara ne Sinai, kar enne bu̱k ku̱du̱wa̱i̱t agita.
39 “U̱tu̱bu̱rtu̱ niga bu̱k Ye̱su̱, ki bali ming abure ji̱ji̱ti̱ga̱c Muses ke̱ “Imma zin ji̱ji̱ti̱ga̱c utuburet zoz ci Musesi orongit ki̱mi̱rte̱ kot Masire. 40 U̱du̱kta̱k zin A̱a̱ru̱n, a̱nne̱k ne, ‘Kidimanit kaal u̱gge̱ kize ta̱mu̱ta̱dde̱ne̱t cik kala, eci iróng ka̱gga̱ya̱ Muses bali anyahanet Masire ke̱, a̱ku̱k ni̱!.’ 41 Kar zin ku̱tu̱rta̱ gi̱i̱ ci ogon ki mo̱o̱lti̱ zu̱rte̱ne̱ne̱ ki̱di̱ngdi̱nga̱ni̱t kize ta̱mu̱ta̱dde̱n cinne̱ng. Idimta zin kaal cik amuce mo̱o̱le̱t neci, kar gon ka̱ta̱li̱t kurugumet kwo̱o̱r gi̱i̱ye̱ ci adimana azzine cigge̱k. 42 Iróng zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n ngen edeconik nogo kar kanyik kalac koor, nye̱lo̱k ki munyuny kize ta̱mu̱ta̱dde̱ne̱t cigge̱k! E̱he̱rye̱ bu̱we̱ ci eher a̱ri̱tto̱wa̱, azi Ta̱mu̱ta̱dde̱n ne,
‘Iróng niga otongdonikang da annit baling ngen aavtiyyu balala
e̱rki̱nya̱ moten we̱c ke̱, ce̱e̱ze̱ ci Israilo.
43 Ariku ba̱li̱ye̱ niga zi̱nze̱ti̱ cuggo̱k gool ci iróng een ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱, a̱di̱ngdi̱nga̱nu̱ aduwe ci ta̱mu̱ta̱dde̱n ci azi zara ne Mulak, Amuz 5:25
ki ta̱mu̱ta̱dde̱n ci munynyoc ci azi zara ne Revan tu̱we̱,
kar bo̱do̱k kaal cik ovanu keene kize ta̱mu̱ta̱dde̱n ci a̱di̱ngdi̱nga̱nu̱ nogo.
I̱yo̱ko̱ zin ko̱tto̱ku̱ng ot o̱rge̱ ci reeni many azi Babilon izet ol cik aavtiyyu lagama.’
44 “Baling ngen aavtte ji̱ji̱ti̱ga̱c balala ke̱, anyak Ce̱e̱z wa Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ een ti̱ti̱ ci kar kuwakte zoz ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱. Adiman nege ti̱ti̱ neci kutubto ki zoz bali a̱du̱wa̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n Muses ke̱. 45 Bali vu̱rrta̱, baling okko Josuwa okkoye koz ci illau ngati lo̱o̱co̱k balik ottowe Ta̱mu̱ta̱dde̱n ol ke̱, ovvoye zin nege Ce̱e̱z ci Ta̱mu̱ta̱dde̱n wa een ti̱ti̱, kar kanyait zee rok i̱i̱te̱n bali eenne Da̱vi̱de̱ alaan ke̱.
46 “Kar zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n katalo ngati alaan Da̱vi̱de̱ oroot, orong ketehenyek ce̱e̱z Ta̱mu̱ta̱dde̱n bali a̱tu̱ ji̱ji̱ti̱nna Ya̱ko̱bo̱ ke̱. 47 I̱ki̱ya̱ zin ngerinne Solomoni etehenyek Ta̱mu̱ta̱dde̱n ce̱e̱z ci lawinto. 48 Annu ne riil ce̱e̱z ci eenycaku Ta̱mu̱ta̱dde̱n, iróng zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n abak ce̱e̱zi̱ne̱ cik eenyce azzine. Ki i̱yo̱ko̱ ming a̱du̱wa̱ a̱ri̱tto̱wa̱, azi Ta̱mu̱ta̱dde̱n ne,
49 ‘Kaave ta̱mu̱-kenga
ki lo̱o̱c do̱o̱k.
Iróng wo̱ye̱ ol eenycika annit ce̱e̱z. Azi Manyi.
icima iróng wo̱ye̱ niga anycikang nginti kabahe.
50 Keenyca anna kaal cik ta̱mu̱-kenga ki lo̱o̱c ko̱ do̱o̱k.
51 Azi bo̱do̱k Istiveni ne, “E̱e̱gi̱nu̱ ol cik alalung e̱le̱tti̱ kar bo̱do̱k ki̱di̱te̱u̱ng iina zo̱ze̱ ci een de̱de̱. Aburnnu atin Vongiz ci A̱li̱le̱ udut? Ogonnu ki i̱yo̱ko̱ ji̱ji̱ti̱go̱k balik reentik, abure zoz ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱! 52 U̱du̱kta̱ da a̱ri̱to̱i̱t co̱de̱ ṯok ci ngen ji̱ji̱ti̱go̱k ku̱ru̱k. A̱ru̱k rok a̱ri̱tto̱k wak a̱du̱wa̱ i̱i̱te̱n ci a̱kku̱ne̱ Ngerrti Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ bali ahalai, adawanu kar zin u̱ru̱ktu̱ kadak. 53 Aburnnu lo̱ti̱nno̱k cik Musesi lurur, eci Ta̱mu̱ta̱dde̱n u̱du̱wa̱u̱ng go̱o̱le̱ ci anjilonya ciginnek, abarik iróng niga aziknu.”
Ovvocit ol Istiven biyene
54 Baling iziyet ol wak etted zoz ko̱ zoz ci Istiveni niko, utuburtek zin nonno nong oroot, kar zin kubbucet gi̱i̱ imma niko. 55 Imma Istiveni ngerrti a̱li̱re̱ anyak Vongiz ci A̱li̱le̱, kar zin kegelem ta̱mu̱-keng bak acin Ye̱su̱ ming abile ngati di̱ngdi̱nga̱nto̱ a̱tte̱ ci a̱zzo̱ Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱. 56 Kar zin Istiveni ku̱du̱wa̱k nogo zoz ci azi ne, “Izikto da! Kicina ta̱mu̱-keng ming ooye kar zin Ngerrti E̱e̱to̱ kibil ngati di̱ngdi̱nga̱nto̱ a̱tte̱ ci a̱zzo̱ ngati aave Ta̱mu̱ta̱dde̱n!”
57 Egerenyit zin ol wak i̱ro̱n zoz ko̱ oroot, kar kiditet iin cigge̱k. Abure ming aziye zoz ci ozoz Istiveni ko̱, kar ku̱ru̱we̱t nonno. 58 U̱tu̱gu̱re̱t zin ol nonno o̱tte̱ orog abanyca kar zin kovoccit biyene. Kar zin karta ru̱u̱ma̱ni̱ cigge̱k kanyaktta ki̱vi̱ta̱ ku̱ju̱kte̱k zo̱o̱ cik logozit ci azi zara ne Saul.
59 Baling ovvocit Istiven, ala zin enne Ta̱mu̱ta̱dde̱n, azi ne, “Manyi Ye̱su̱ bite vongiz cinanni.”
60 Kar zin kuduk lo̱o̱c ka̱ka̱te̱k u̱zu̱ngti̱nne̱, kar kegereny muluwe ci a̱ppwe̱ kize ne, “Manyi, ma edezi nogo kaale cik abaci mu̱nye̱n ko̱!” Mazing a̱du̱wa̱ zoz necu niko, etteda zin zinin adaha.