Kùlofɔli Erodi wi 'Zan Batiisi kpúu wè
14
1 Ki cɛnyɛ nī yè a Erodi wè,
Galile kùlofɔli wè,
a wi 'Zezi wori lúʔu dè bɛ̀ wi míʔɛ ki cé yiri gè.
2 A wi 'juu nɛ́ wi baakuɔlɔ ní bèle nɛ́ pe yɛ:
«Zan Batiisi wī nàguɔ ŋáà wè,
wi koli nɛ̀ nyɛ́ nɛ̀ yiri kúbilo nī bèle wī,
kire ki 'tí a wi 'jáa nɛ kakpoliyo kpínʔini yè.»
3 Ki 'nyaa Erodi wi cé tí a pe 'Zan cò wè nɛ̀ wi puɔ nɛ́ wi tɔ́n kasuu nī,
Erodiyadi kɛnmɛ nɛ̄,
wi cɔni Filipi cuɔ ŋáà wi cé suɔ wi mɛ́ wè.
4 Ki 'nyaa Zan wi 'puu nɛ ki nyu Erodi mɛ́ wè nɛ́ jo:
«Kiì yɛliʔ,
bɛ̀ muɔ 'muɔ cɔni wi cuɔ suɔ wè wi mɛ́ wèʔ.»
5 A wi sí nɛ Zan caa wè nɛ́ kpúumɔ ní,
nɛ̀ sí ki taa wi 'puu nɛ fìʔɛ́ siɛnnɛ nɛ̄ bèle,
nɛ̀ taʔa gíi nɛ̄,
pe 'puu nɛ Zan tɔ́ri wè Kulocɛliɛ siɛnjuuwo.
6 Cɛngɛ gíì Erodi wi yɛziile ni cé màʔa nɛ̀ nɔ̀ lè,
á piyē ki pùrɔrɔ pùrɔ́ dè,
a Erodiyadi wi póri wi 'kɛ́ nɛ̀ sɛ́nì yúɔ siɛnnɛ yiʔɛ mɛ́ gè,
a ki 'Erodi dɛ́ni wè.
7 Kire tiʔɛ nī gè,
a wi 'fali nɛ̀ nyuɔ kún nɛ̀ kɛn pìcapile mɛ́ lè nɛ́ wi yɛ a wiī nɛ yɛgɛ ó yɛgɛ caa,
wire bé ki kɛn wi mɛ́.
8 A wi yàa wi sí wi yɛ wi sa jo:
«-Zan Batiisi nyùgo kɛn gè m'mɛ́ yalege nī náʔa,
píra píra ŋáà nī wè.»
9 A ki siɛnrɛ ti 'laamɛ piɛn kùlofɔli nī wè;
bɛ̀ sí wi cé kàli nɛ̀ kúɔ bìli yiʔɛ mɛ́ wi cé yeri bèle,
a wi 'jo pe sa ki kɛn wi mɛ́.
10 Nɛ̀ siɛnnɛ tun a pe sɛ́nì Zan nyùgo ceri gè baa kasuu nī wè,
11 nɛ̀ le yalege nī,
nɛ̀ pɛ́nì kɛn pìcapile mɛ́ lè,
a wi 'ki kɛn wi yàa mɛ́ wè.
12 A Zan wi pìtɛnmɛnɛ pe 'kɛ́ nɛ̀ sɛ́nì kpúu líɛ wè nɛ̀ sɛ́nì tɔ́n,
nɛ́ kɛ́ nɛ̀ sɛ́nì ti juu Zezi mɛ́ wè.
Zezi wi 'siɛnnɛ siramuʔɔ sirakogunɔ kɛn pe lìi
13 Bà Zezi wi 'ti lúʔu dè,
a wi 'jíin kɔ́ri káà nī nɛ̀ kɛ́ tiʔɛ káà nī larigɛ nī,
nɛ̀ sɛ́nì kò baa wiiyɛ.
Bà siɛnnɛ pe 'ti cɛ́n dè a pe 'yiri pe kàaya nī yè nɛ̀ 'kɛ́ wi kúrugu tɔliyɔ nɛ̄.
14 Bà Zezi sɛ́nì yiri kɔ́ri nī gè,
nɛ̀ siɛnniʔɛmɛ nyaa bè;
a pe nyinimɛ 'jíin wi nī kpuʔɔ.
A wi 'pe yaala puʔɔ bèle nɛ̀ pe kɛn.
15 Cɛnguʔɔ gè,
a wi pìtɛnmɛnɛ pe sɛ́nì yiri wi kúrugu,
nɛ̀ wi yɛ:
«Tiʔɛ gáà kiī sìnbirige,
cɛngɛ ki sí nɛ kúu;
-siɛnnɛ tórigo bèle pe- kɛ́ vòyo mɛ́,
pe- sa yaliire suɔ pe lìi.»
16 A wi sí pe yɛ:
«Kiì yɛli pe kɛ́ʔ;
ye- pe kɛn pe- lìi yeli tíimɛ bèle.»
17 A pe 'wi yɛ:
«Yafiɛn wè weli mɛ́ náʔa gèʔ,
nɛ̀ yiri búrulo kogunɔ nɛ́ fúɔlɔ siinʔ.»
18 A wi 'jo:
«Yeri báan nɛ́ ti ní wêli.»
19 A wi 'fali nɛ̀ ki juu siɛnnɛ mɛ́ bèle nɛ́ jo pe- tɛ́ni nyàʔa nɛ̄ gè.
Nɛ́ fali nɛ̀ búrulo kogunɔ líɛ bèle nɛ́ fúɔlɔ siin ní bèle,
nɛ̀ yiʔɛ yɛ̀gɛ gè nyìʔɛnɛ nī,
nɛ̀ Kulocɛliɛ síɛri wè.
Nɛ́ fali nɛ̀ búru kúnminɔ wè nɛ̀ kɛn pìtɛnmɛnɛ mɛ́ bèle a pe 'wi liɛlɛ nɛ̀ tóri siɛnnɛ nɛ̄ bèle.
20 A pe mìɛni 'káa nɛ̀ tín a búru wáà 'kò,
a pe 'káagoriro jo dè juɔnyiʔɛnɛ kiɛ nɛ́ siin.
21 Siɛnnɛ bílì pe cé taa nɛ̀ káa bèle,
pe cé nàguɔlɔ siramuʔɔ sirakogunɔ (5 000) kúɔ;
piyè cɛlilɛ nɛ́ pìile tɔ́ri bèleʔ.
Zezi wi 'tánʔa nɛ̀ tóri luʔɔ nɛ̄
22 A wi 'fali nɛ̀ ki juu nɛ̀ gbɛ̀ngɛ pìtɛnmɛnɛ mɛ́ bèle nɛ́ pe yɛ pe- jíin kɔ́ri káà nī,
pe- luʔɔ jeli gè pe kíni wire yiʔɛ nɛ̄ kanyuɔ gíì mɛ́ gè,
sɛ́ni wire ga siɛnnɛ tórigo bèle bè kúɔ wè.
23 Bà wi kɛ́nì siɛnnɛ tórigo bèle nɛ̀ kúɔ bèle,
a wi tánʔa nyagurugo naamɛ gè bè Kulocɛliɛ náari,
baa wìi nigbe.
Cɛngɛ kɛ́nì kúɔ gè,
wi ní baa wìi nigbe.
24 Kɔ́ri ki cé sí líili nɛ̀ kúɔ gògogo nɛ̄ gè,
luʔɔ ní gè nɛ yɛ̀gí nɛ kpúɔn ki nɛ̄,
bɛ̀ káfaligɛ ki 'puu nɛ wáari nɛ ki kpàlí gè.
25 Bà pìlige ki pɛ́nì wúɔ gè,
nɛ́ je de báan kpìɛnduumɛ mɛ́ bè,
a Zezi wi 'líɛ nɛ̀ taʔa pe kúrugu nɛ tári nɛ waa luʔɔ nɛ̄ gè.
26 Bà pìtɛnmɛnɛ pe kɛ́nì wi wéli nɛ̀ nyaa wi tári luʔɔ nɛ̄ gè,
a fíɛrɛ 'pe cò,
a pe 'jo «kikuuyirige gī !»
nɛ̀ yɛ̀ nɛ kòkuʔulo wáari,
bɛ̀ fíɛrɛ ti cé pe cò bèle.
27 A Zezi wi 'fali nɛ̀ juu nɛ́ pe ní sɛni nɛ́ jo:
«Ye- yeli nàzɔnnɔ tɛ́ngɛ bèle,
mi wī.
Ye fǎri fìʔɛ́ʔ.»
28 A Piɛri sí wi yɛ:
«Kàfɔli,
a ki yē muɔ wī wè,
ma tí mi gbɛ̀ kɛ́ muɔ kúrugu luʔɔ nɛ̄ gè tɔliyɔ nɛ̄ !»
29 A wi 'jo:
«ʔaan,
te báan !»
A Piɛri wi 'tìgi kɔ́ri nī gè nɛ tári luʔɔ nɛ̄ gè nɛ waa Zezi kúrugu wè.
30 Bà wi kɛ́nì káfaligɛ nyaa gè ki wáari kpuʔɔ gè,
a wi 'fíɛ.
Bà sí wi 'fíɛ wè,
a wi 'fali nɛ̀ séli nɛ tíri luʔɔ laamɛ nī bè.
A wi 'fali nɛ kòkuulo wáari nɛ́ jo:
«Kàfɔli,
-mi suɔ !»
31 A Zezi wi 'fali nɛ̀ wi wáa nɛ̀ cò kɔli nɛ̄ gè,
nɛ́ wi yɛ:
«Muɔ tɛ́ngɛlɛ ni 'cɛ́ri díɛ,
gáa nɛ̄ muɔ kɛ́nì káala ?»
32 A pe 'jíin kɔ́ri nī gè,
a káfaligɛ ki 'yéri.
33 Siɛnnɛ bílì pe 'puu baa kɔ́ri nī gè,
a pe pɛ́nì káguro wáa wi táanni nɛ́ jo:
«Kányiʔɛ nɛ̄ muɔ tɔ̀ni yē Kulocɛliɛ Jaa !»
Zezi wi 'yaala puʔɔ Zenɛzarɛti tɛ́nimɛ nī
34 A pe 'cáʔa jeli gè nɛ̀ kɛ́ nɛ̀ sɛ́nì tìgi Zenɛzarɛti tɛ́nimɛ nī.
35 Bà ki tiʔɛ siɛnnɛ pe 'wi nyaa nɛ̀ cɛ́n wè,
a pe 'tunduro tórigo ki tɛ́nimɛ pi mìɛni nī bè.
A pe 'pɛn nɛ́ yaala feliye yi mìɛni ní wi kúrugu.
36 A pe 'yɛ̀ nɛ Zezi fiɛn wè nɛ́ jo wi- tí peli cò daa wi burugo nyuɔ kire yákuɔ nɛ̄ gè.
Bìli mìɛni sí pe 'puu nɛ cògí nɛ tari ki nɛ̄ gè,
pe nɛ̂ cé puʔɔ.