Fànʔa kajuʔulo gálì ke nyu yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ wori nɛ̄ dè
Bàli pe bé gbɛ̀ ti káa dè
22
1 A Yewe 'ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: 2 «Ma ki juu Arawɔn nɛ́ wi jaala mɛ́ bèle, ma pe tìɛ kele gálì nɛ̄ pe 'yɛli bè pìye cò gèle, Isirayɛliyé pe yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ wuʔu nɛ̄ gè, gìi ki bé tí pe fǎga mi tiɛlɛfun míʔɛ faʔa gèʔ. Mi yē Yewe. 3 Ma siɛnrɛ dáà juu dè pe mɛ́.«Kɛ̀ngɛlɛ ke mìɛni nī gèle, yeli siimɛ wuulo nī bèle, a wàa yē núʔɔwɔ, a wi 'sìʔɛrɛ nɛ̀ kpɔni yakɔnrɔ nɛ̄ dè dàa Isirayɛliyé pe nyɛ́nì wàli nɛ̀ tɛ́ngɛ Yewe mɛ́ wè, kire siɛn wi 'yɛli pe- wi yige péwu mi yiʔɛ mɛ́ gè. Mi yē Yewe.
4 «Siɛn ó siɛn Arawɔn siimɛ nī bè, ŋàa wī césɛngɛ yaabiimɛ yē wi nɛ̄ wè, kire ga laa fiinmɛnige gè, wiǐ gbɛ̀ wi liɛlɛ káa lè yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ nī dèʔ fúɔ bè taa wi 'kò cìiliwɛʔ. Ki bé puu nugo nɛ́ siɛn ŋáà ní wi 'wìi núʔɔ wè, bà wi 'cò nɛ̀ taa kpúu wáà nɛ̄ wè, kire ga laa wi 'nàguɔmɔ luʔɔ ki 'wo wi mɛ́ gè, 5 á kire bɛ̀ʔ ŋàa wi 'cò nɛ̀ taa yawiʔi káà nɛ̄ yawiiyiride dáà sunʔɔmɔ nī bè dàa dī nìʔɛrɛ níɛ tári nɛ mári dàala nɛ̄ lè, á kire bɛ̀ʔ a wi 'cò nɛ̀ taa siɛn wáà nɛ̄ ŋàa wi 'wìi núʔɔ wè kɛnmɛ páà piiyɛ nɛ̄ bè. 6 Ŋàa wi 'cò nɛ̀ taa kire yɛgɛ gáà ki kàa nɛ̄ gè, wi bé kò núʔɔwɔ fúɔ bè pa nɔ̀ cɛngɛnyɛnijiin lɛ̀lɛ nī lè. Wiǐ ga tíi kire yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ táà káaʔ, fúɔ wi- gbéli nɛ́ luʔɔ ní. 7 A cɛngɛ ki 'jíin nɛ̀ kúɔ wè, wiī cìiliwe. Kire nɛ̄ wi bé gbɛ̀ yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ káa dè, nɛ́ ki cɛ́n wi lìile nī. 8 Wi fǎga yawiʔi káà kaara káaʔ gàa ki 'kùu kìimɛ gèʔ, kire ga laa gàa nyàʔayɛgɛ káà 'kpúu gèʔ, bè wìi núʔɔ nɛ́ ki níʔ. Mi yē Yewe.
9 «Kacuɔnrilɔ pe 'yɛli bè mi kajuugbɛngɛlɛ cò gèle, kire ga buu pe fǎga kùu pe kolimɔ kɛnmɛ nɛ̄ bèʔ bà pe 'yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ núʔɔ dèʔ. Mi yē Yewe ŋáà wiī nɛ pe wàlí nɛ tɛ́ngi bèle mìɛ mɛ́.
10 «Siɛn ŋáà wi wè kacuɔnriwɔ narigɛ wuu wèʔ, wiǐ gbɛ̀ yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ káa dèʔ. Kacuɔnriwɔ wi nabɔnwɔ wè, nɛ́ siɛn ŋáà wi 'sàri wi- baara wi mɛ́ wè, kire siɛnnɛ piyě gbɛ̀ yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ káa dèʔ.
11 «Nɛ̀ ki yaʔa a ki sí nyaa kacuɔnriwɔ wi yé sùkulowo suɔ nɛ́ wali ní wè, wire bé gbɛ̀ ti káa, nɛ́ sùkulowo ŋáà pe 'sii wi saʔa nī gè, wi bé gbɛ̀ wi lìile lìi lè.
12 «A kacuɔnriwɔ wi póri wi nàguɔ líɛ ŋàa wi wè kacuɔnriwɔ wèʔ, kacuɔnriwɔ wi póri wiǐ gbɛ̀ yakɔnrɔ dáà káa dèʔ, dàa pe 'kɛn Yewe mɛ́ wè kpuʔɔrɔ dèʔ. 13 Nɛ̀ ki yaʔa a kacuɔnriwɔ wi póri wi 'kò lakicuɔ, kire ga laa wi pɔli wi 'wi wáa wè, a pùɔ sí wè wi mɛ́ wèʔ, a wi 'koli nɛ̀ pɛn wi tuu kpáa mɛ́ gè majo bɛ̀ wi 'puu sinborimɔ lɛ̀lɛ nī lè, wi bé gbɛ̀ wi tuu lìile lìi lè.
«Siɛn ŋáà wi wè kacuɔnriwɔ wi narigɛ wuu wèʔ, wiǐ gbɛ̀ ni lìiʔ.
14 «A siɛn wáà 'yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ káa dè, wiì sí ki kɔ̀rirɔ gèʔ, wi 'yɛli bè ti sìndiʔɛ kɛn gè kacuɔnriwɔ mɛ́ wè, bé ní ti tílaya feliye kogunɔwuʔu fàri gè baa.
15 «Kacuɔnrilɔ piyè yɛli bè yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ núʔɔ dèʔ dàa Isirayɛli siɛnnɛ pe 'kɔ̀n nɛ̀ kɛn Yewe mɛ́ wèʔ. 16 A kacuɔnrilɔ pe 'siɛnnɛ yaʔa a pe 'yakɔnrɔ wàlidɛngɛrɛ káa dè, peli bé ki yaʔa siɛnnɛ pe bé pe kolimɔ tugoro tugo dè nɛ́ ki wuʔɔgɔ ní gè, nɛ́ ki cɛ́n mi yē Yewe ŋáà wiī nɛ yakɔnrɔ wàli dè nɛ tɛ́ngi dè.»
Yajuuro dáà nɛ̄ Yewe 'fɔ̀li dè kakuɔrɔ wori dè
17 A Yewe 'ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: 18 «Ma siɛnrɛ dáà juu dè Arawɔn nɛ́ wi jaala mɛ́ bèle, nɛ́ Isirayɛli siɛnnɛ pe mìɛni ní.
«A ki 'nyaa Isirayɛliyé siɛn wáà, kire ga laa nabɔnwɔ wáà ŋàa wī tɛ́niwɛ Isirayɛli kùlo nī lè, a wi 'pɛn nɛ́ kpuʔɔrɔ ní Yewe mɛ́ wè, kakuɔrɔ kaasuʔuro wori dè, a ki yē nyakungɛngɛ yakɔnrɔ dī yo, kire ga laa kinɛdɛnigɛ wori dè, 19 a wiī nɛ caa mi Yewe mi- fɔ̀li ti nɛ̄ dè, wi 'yɛli bè pɛn nɛ́ kpɔlidiɛlɛfun yajuʔu ní: nɛ̀piɛlɛ nī yo, sìnbapɔli wī yo, kire ga laa síkapɛnnɛ nī yo. 20 Ye fǎga pɛn nɛ́ yajuʔu káà níʔ gàa gī kpɔligɔ gèʔ, nɛ́ ki cɛ́n miǐ fɔ̀li ki nɛ̄ʔ.
21 «A siɛn wi 'pɛn nɛ́ yanyige yakɔnrɔ yajuʔu ní gè bè ki kɛn Yewe mɛ́ wè, a ki yē nyakungɛngɛ yakɔnrɔ dī yo, kire ga laa kinɛdɛnigɛ yakɔnrɔ dī yo, a wi 'pɛn nɛ́ nùɔ ní yo, sìnbuɔ yo, síkpuɔ yo, a wiī nɛ caa mi- fɔ̀li ki nɛ̄ gè, yajuʔu ki 'yɛli bè puu cìilige nɛ́ ní kpɔlidiɛlɛ fùn. Ki fǎga puu kpɔlidiɛlɛ láà fáala níʔ.
22 «Yeli fǎga pɛn nɛ́ yajuʔu ní bè ki kɛn Yewe mɛ́ wè gàa ki 'fùn gèʔ, kire ga laa gàa gī kácege ní kaʔa gèʔ, kire ga laa gàa nɛ̄ pe yaliige káà ceri gèʔ, kire ga laa gàa gī nɛ́ puugo ní gèʔ, kire ga laa gàa nɛ̄ tùʔu ki yē gèʔ, á kire bɛ̀ʔ gàa nɛ̄ kàba 'yē wèʔ. Ye fǎga kire yajuʔu gáà felige sórigo gè gbùʔɔrɔdiʔɛ yafanʔa nɛ̄ gè kakuɔrɔ yakɔnrɔʔ bè kɛn Yewe mɛ́ʔ. 23 «Nùɔ wè, kire ga laa sìnbuɔ wè, á kire bɛ̀ʔ síkpuɔ wè, a wi yaliige káà 'tɔni kàa nɛ̄ gè, muɔ bé gbɛ̀ pɛn nɛ́ kire yajuʔu ní gè bè ki kɛn kinɛdɛnigɛ yakɔngɔ, nɛ̀ ki yaʔa kiǐ gbɛ̀ puu nyakungɛngɛ wuʔuʔ.
24 «Yeli fǎga pɛn Yewe mɛ́ wèʔ nɛ́ kakuɔrɔ yajuʔu níʔ gàa nɛ̄ juʔɔlɔ ke 'fɛ́ni gèleʔ, kire ga laa a ke 'muʔɔrɔ gèleʔ, kire ga laa a pe 'ke kɔ̀n gèleʔ, á kire bɛ̀ʔ a pe 'ke ceri gèleʔ. Yeli sǐ ga tíi kire káà kɛn m'mɛ́ yeli kùlo nī lèʔ. 25 Nɛ́ míɛni, yeli fǎga yajuʔu gáà ki kàa suɔʔ nabɔnwɔ mɛ́ bè ki kɛn yeli Kulocɛliɛ mɛ́ wè kakuɔrɔʔa: gàa nɛ̄ pe yaliige káà ceri gè, kire ga laa kpɔlidiɛlɛ yē ki nɛ̄. Mi Yewe mi sǐ fɔ̀li ti nɛ̄ʔ.»
26 A Yewe 'ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: 27 «Nɛ̀naʔa gè, nɛ́ sìnbapile ní lè, nɛ́ síkapile ní lè, ti bé kò cɛnyɛ kɔlisiin ti siile kàduʔumɛ gè nɛ́ ti yàala ní bèle; kataanriwuʔu nɛ̄ gè, mi Yewe m'bé fɔ̀li ti nɛ̄ a yeli 'pɛn nɛ́ ti ní bè ti kɛn yakɔnrɔ dáà kàsun ki sórigi Yewe mɛ́ wè. 28 Nɛ̀ ki yaʔa nɛ̀nuu wè, nɛ́ sìnbacuɔ ní wè, nɛ́ síkacuɔ ní wè, yeli fǎga ki kàa kɔni nɛ́ ki pùɔ míɛni ní wè cɛnnugo gèʔ.
29 «A yeli nɛ kacɛ̀ngɛ síɛrilɛ yakɔnrɔ kɔ̀ngí dè Yewe mɛ́ wè, ye- ki kpíʔile kɛnmɛ bíì nɛ̄ m'bé fɔ̀li ti nɛ̄ dè. 30 Yeli 'yɛli bè yakɔnrɔ kaara káa dè cɛnnugo gè; ye fǎga tàa yaʔa ti- suɔnʔ. Mi yē Yewe.
31 «Yeli 'yɛli bè mi kajuudiʔɛlɛ cò gèle bèri ke kpínʔini. Mi yē Yewe.