Wuʔɔgbuʔɔ kogunɔwuʔu gè: yaabiimɛ 'tuu yajuuro nɛ̄ dè
9
1 A Yewe ń'nɛ̀ ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: «Te jíin Farawɔn kúrugu wè, ma wi yɛ: ‹Ti n'dɛ dàa Yewe wè, Eburulo Kulocɛliɛ wi 'juu dè: -Mi siɛnnɛ yaʔa bèle pe- kɛ́ pe sa mi gbùʔɔrɔ.› 2 A muɔ sí ń'nɛ̀ cíi cígini wè, muɔ sì pe yaʔa pe- kɛ́ bèle, nɛ́ ń'nɛ̀ pe cò nɛ̀ yérige wè, 3 mìɛ cò díɛ ! Nɛ́ ki cɛ́n Yewe bé wi kɔli taʔa gè muɔ yajuuro nɛ̄ dè, dàa pe nári nyàʔa nī gè: suɔnyɔ yè, nɛ́ sèfɛngɛlɛ ní gèle, nɛ́ nyuʔɔmɔnɔ ní bèle, nɛ́ nìɛyɛ ní yè, nɛ́ síkaala nɛ́ sìnbaala ní bèle. Ki yaama báà pi bé tɔ̀ni bè pii kpuʔɔ. 4 Yewe bé sí wàlimɛ nyɔ́gɔ Isirayɛliyé yajuuro ní dè nɛ́ Ezipiti siɛnnɛ wori ní dè. Yafiɛn sǐ ga tíi kùu Isirayɛliyé yajuuro nī dèʔ.» 5 A Yewe 'lɛ̀lɛ tìɛ nɛ̀ jo: «Mbànʔa gè, Yewe bé dàa ti mìɛni kpíʔile kùlo nī lè.»6 Ki kpìɛnduu gè, a Yewe 'kele gálì ke mìɛni kpíʔile. A Ezipiti siɛnnɛ yajuuro ti mìɛni 'kùu, nɛ̀ ki yaʔa yajuʔu nigbe sì cɛ́nì kùu Isirayɛliyé mɛ́ bèleʔ. 7 A Farawɔn 'siɛnnɛ tun pe- sa wéli Isirayɛliyé tiʔɛ nī gè, a pe sɛ́nì ki nyaa yajuʔu nigbe sì cɛ́nì kùu Isirayɛliyé mɛ́ bèleʔ. Kire nɛ́ ki mìɛni a Farawɔn 'wi nàzɔn gbɛ̀n wè, wiì siɛnnɛ yaʔa bèle a pe 'kɛ́ʔ.
Wuʔɔgbuʔɔ kɔliniwuʔu gè: fìnide dè
8 A Yewe ń'nɛ̀ ki juu Misa nɛ́ Arawɔn mɛ́ nɛ́ jo: «Ye- cúnʔɔ kɔ̀n kagbuunyɛyɛ siin nī dìbige nī gè dí Misa wi sí ki wáa naamɛ Farawɔn nyaamɛ nɛ̄ bè. 9 Kire cúnʔɔ gáà ki bé kò cúbugo gàa ki bé yáligɛ màʔa Ezipiti kùlo nī lè; ki bé fìnide yɛ̀gɛa yajuuro nɛ̄ dè nɛ́ siɛnnɛ ní bèle, dàa ti bé luʔɔri dè, Ezipiti kùlo ni mìɛni nī.»
10 A pe sɛ́nì cúnʔɔ kɔ̀n gè dìbige nī gè, nɛ́ sɛ́nì yéri Farawɔn yiʔɛ mɛ́ gè. A Misa 'cúnʔɔ wáa gè naamɛ gè, a cúnʔɔ ki 'fìnide yɛ̀gɛ dè a ti 'luʔɔri, siɛnnɛ nɛ́ yajuuro nɛ̄ dè. 11 Nɔmibaliyɛ yire kɛnmɛ nɛ̄ bè, nìnyuʔɔnigɔfɔlilɔ piyè gbɛ̀nɛ yéri Misa yiʔɛ mɛ́ gèʔ, nɛ́ ki cɛ́n nɔmirɔ ti cé puu pe nɛ̄ nɛ́ Ezipiti siɛnnɛ pe mìɛni ní. 12 A Yewe sí Farawɔn nàzɔn gbɛ̀n wè, wiì cɛ́nì lúʔu pe mɛ́ʔ, bɛ̀ Yewe cé ki juu Misa mɛ́ wè.
Wuʔɔgbuʔɔ kɔlisiinwuʔu gè: kàsasindari dè
13 A Yewe ń'nɛ̀ ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: «Yɛ̀ faʔa sínbinimɛ táanni bè ma sa yéri Farawɔn yiʔɛ mɛ́ gè, ma wi yɛ: ‹Ti n'dɛ dàa Yewe Eburulo Kulocɛliɛ wi 'juu dè: -Mi siɛnnɛ yaʔa bèle pe- kɛ́ pe sa mi gbùʔɔrɔ. 14 A muɔ ń'nɛ̀ cíi cégboli náà nɛ̄ lè, m'bé mi wuʔɔgboliyo cáan yè muɔ nɛ̄, yi bé sí puu nìʔɛyɛ díɛʔ, m'bé yi cáan muɔ nɛ̄ nɛ́ muɔ siɛnkpolilo ní bèle nɛ́ kùlo ni siɛnnɛ ní bèle, kire ga buu muɔ ki cɛ́n siɛn wè bile mi tíɛlɛ dàala nɛ̄ lèʔ. 15 Mi cî gbɛ̀ jáa bè mi kɔli taʔa gè muɔ nɛ̄ bè muɔ kpúɔn, muɔ nɛ́ muɔ siɛnnɛ ní bèle, nɛ́ káfaligɛ yaama ní. Bìinɛ muɔ cé cɛrigɛ nɛ̀ núgo dàala nɛ̄ lè. 16 Kire nɛ́ ki mìɛni, mi 'muɔ yaʔa sìi nɛ̄, bè mi ŋɔri tìɛ dè muɔ nɛ̄, kire ga buu peri mi míʔɛ kpóri gè duniya tiɛrɛ ti mìɛni nī dèb.
17 « ‹Nɛ̀ sí ki yaʔa muɔ nɛ waa yiʔɛmɛ nɛ mìɛ nyíɛnɛ mi siɛnnɛ nɛ̄ bèle, nɛ́ cíi nɛ́ jo muɔ sǐ pe yaʔa pe- kɛ́ʔ. 18 Kire nɛ̄ mbànʔa bìinɛ ŋàa nī wè, kàsaʔa bé tuu nɛ́ kàsasindari ní dè, bà ti bé lúbugo dè ki bé nyaa ki kàa fìɛ kpíʔile nɛ̀ nyaa náʔa Ezipiti kùlo nī lèʔ, bà ni 'séli lè fúɔ nɛ̀ pɛ́nì nɔ̀ pàngɛ nɛ̄ gè. 19 Píra ŋáà nī wè, tí pe- yajuuro nyɔ́gɔ dè tiɛlarigɛ nī nɛ́ dìi dī baa muɔ mɛ́ siʔi nī gè. A ki pɛ́nì nyaa siɛn, kire ga jáa yajuʔu yē kpànʔanɛ gàa kiì jíin saʔa nī gèʔ, kàsasindari ti bé tuu ti nɛ̄ bè ti mìɛni kpúu.› »
20 Bàli pe 'puu Farawɔn siɛnkpolilo nī bèle nɛ fìʔɛ́ Yewe siɛnrɛ nɛ̄ dè, a peli 'ŋàʔana nɛ̀ pe baakuɔlɔ nɛ́ pe yajuuro nyɔ́gɔ dè saaya nī. 21 Nɛ̀ ki yaʔa bìli piyè puu nɛ fìʔɛ́ Yewe siɛnrɛ nɛ̄ dèʔ, a peli 'pe funyɔ gbɛ̀n yè nɛ́ pe baakuɔlɔ nɛ́ pe yajuuro yaʔa dè baa nyàʔa nī gè.
22 A Yewe 'ki juu Misa mɛ́ nɛ́ jo: «-Muɔ kɔli yɛ̀gɛ gè nyìʔɛnɛ nī lè kire ga buu kàsasindari ti- tuu Ezipiti kùlo nɛ̄ lè, nɛ́ siɛnnɛ ní bèle, nɛ́ yajuuro ní dè, nɛ́ yɛgɛ ó yɛgɛ gáà ki 'fìin siʔi nī gè kùlo nī lè.»
23 Bà Misa 'kàgbiile yɛ̀gɛ lè nyìʔɛnɛ nī lè, a Yewe 'kàsakpɛnigɛ tìrigec nɛ́ kàsasindari ní. A kàsun ki 'tuu dàala nɛ̄ lè. A Yewe 'kàsasindari cáan dè Ezipiti kùlo ni mìɛni nɛ̄. 24 Kàsasindari ti yé puu baa, nɛ́ kàsun ní gè nɛ nyí nɛ mári kpuʔɔ. Kàsasindari dáà ti yé lúbugo ki kàa sí yé fìɛ kpíʔile nɛ̀ nyaa Ezipiti kùlo ni mìɛni nī lèʔ, nɛ̀ líɛ baa ni sélimɛ nɛ̄ bè. 25 A kàsasindari ti 'tuu yɛrɛ ti mìɛni nɛ̄ dàa ti 'puu siiye nī yè, siɛnnɛ bèle nɛ́ yajuuro ní dè, dàa ti 'puu Ezipiti kùlo nī lè. A kàsasindari ti 'nyàʔa kpúɔn gè nɛ́ yɛgɛ ó yɛgɛ gáà ki 'fìin siiye nī yè, a ki 'tiire ti mìɛni kabari. 26 Gozɛni tɛ́nimɛ nī bè, baa Isirayɛli siɛnnɛ pe 'puu bèle, kire yákuɔ nī kàsasindari tiì tuuʔ.
27 A Farawɔn wi 'Misa nɛ́ Arawɔn yeri nɛ́ jo: «Píra ŋáà nī wè mi nyɛ́nì finɛ. Yewe wire wi 'sín; mi nɛ́ mi siɛnnɛ ní bèle, tànʔa wè weli mɛ́ʔ. 28 Ye- Yewe náari wè ! Kàsakpɛnigɛ nɛ́ kàsasindari ti nyɛ́nì niʔɛ nɛ̀ tóri. M'bé yeli yaʔa yeli bé kɛ́, yeli sǐ ní mɔgɔʔ.»
29 A Misa sí jo: «A mi kɛ́nì yiri kàʔa nī gè, m'bé mi kiyɛ yɛ̀gɛ yè bè Yewe náari wè. Bà wi yékpoli ni bé pìiri kàsakpɛnigɛ nī gè, kàsasindari ti bé yéri, kire ga buu muɔ bé ki cɛ́n dàala niī Yewe woli. 30 Kire nɛ́ ki mìɛni, muɔ nɛ́ muɔ siɛnkpolilo ní bèle, mi 'ki cɛ́n yeli wè nɛ fìʔɛ́ Yewe yiʔɛ nɛ̄ gèʔ, Kulocɛliɛ wè.»
31 Yafalidɛd dáà ti yé séli nɛ̀ puru dè, nɛ́ dìi tiì cé fìɛ fíɛn dèʔ, a kàsasindari ti 'tire ti mìɛni kpúɔn nɛ̀ cúʔɔ, 32 nɛ̀ ki yaʔa yaliire dáà pe 'ye bílee wè, nɛ́ yaliire dáà ti 'puu nɛ yɛ̀gí nɛ tíin dè, tire sì yé cúʔɔʔ.
33 A Misa 'núgo Farawɔn táanni nɛ̀ yiri kàʔa nī gè, nɛ́ wi kiyɛ yɛ̀gɛ yè nɛ̀ Yewe náari wè. A kàsakpɛnigɛ nɛ́ kàsasindari ti 'yéri, kàsaʔa kiì ń'nɛ̀ tuu dàala nɛ̄ lèʔ. 34 Bà Farawɔn kɛ́nì ki nyaa kàsaʔa ki 'yéri, nɛ́ kàsasindari ní dè nɛ́ kàsakpɛnigɛ ní gè, a wi ń'nɛ̀ kapiile kpíʔile nɛ̀ wi nàzɔn gbɛ̀n wè, wire nɛ́ wi siɛnkpolilo ní bèle. 35 A Farawɔn nàzɔn wi sí tɔ̀ni nɛ̀ kò gbɛ̀nwɛ, wiì fɔ̀li nɛ̀ Isirayɛli siɛnnɛ yaʔa bèle a pe 'kɛ́ʔ. Kire 'kpíʔile nɛ̀ yɛli nɛ́ dàa ní Yewe cé juu Misa nyuɔ nī gè.