Bhawuro ˆakaraghani angʼana e Ryobha Ebheeso
19
Eriibhagha rino Abhooro are hayo Korinto,
Bhawuro nawe akabha araheta mo‑meghya ghe mo‑bheghoro,
akahiringitera mo‑moghya o Ebheeso.
Hano are hayo,
aghatëmëërana na Abhakirisito abhande,
2 akabhabhoori akabhugha,
“Kana hano momokumiri Yesu,
꞉moosongʼaaniri Akörö Ahörëëru?”
Bhakamugharokeri bhakabhugha,
“Tiyaanyi,
koru kooghu kubha,
Akörö Ahörëëru neenyi‑ho,
totaamara tooghu.”
3 Akabhabhoori wiiki akabhugha,
“Mbe!
N‑obhubhatiiso ke mubhatiisuru nabho?”
Bhakamugharokeri akabhugha,
“Obhubhatiiso bho Yohana.”
4 Akabhabhoorera akabhugha,
“Yohana naare arabhatiisa abhaato bhano ꞉bhaare bhatuukuuniire amasari ghaabho,
akabha arabhabhoorera kubha,
bhamokumi uno akuucha anyuma yaache,
niwe Yesu.”
5 Abhaato bhayo bha Ebheeso,
hano bhooghwire amangʼana ghayo,
bhakabhatiisu kwo riina re Mutëmi Yesu.
6 Hano Bhawuro abhatooriire amabhökö ighoro yaabho,
hayo hayo Akörö Ahörëëru ekabhiikera,
bhaghasëëma ghosiikëra kwo bhighambo ebhende,
bhararuusi obhurööti.
7 Abhaato bhayo,
omubharo waabho noore kinya abhasubhe ikomi na bhabhere.
8 Kwo riibhagha re myëri etato,
Bhawuro akabha arasöha mo‑risinaghooghi re Bhayahuuti,
arabhabhoorera abhaato kwo bhosubhesubhe ighoro e bhutëmi bho Ryobha,
kubha bhabhokumi.
9 Amare abhande emetema gheebho gheekabha miköngʼu ghokumi.
Bhaghaghaanga amangʼana gha Bhawuro ghano are arabhabhoorera ighoro e Yesu,
bhaghasëëma ghoghachëëra ambërë e bhaato.
Eghaghëri Bhawuro aghataana nabho,
akaahura abhaanabheegha bha Yesu,
akabhahira mo‑ritarasa re mooto umu,
uno are arabherekeru Tirano.
Chaasiko choose akabha arasiikëra na abhaato bhayo ighoro e Yesu.
10 Bhawuro akamara hayo emeeka ebhere,
akabha arabhamënyi abhaato ighoro e Yesu,
mbagha Abhayahuuti haghirohamu na abhaato bha matöngö bhano ꞉bhaare bhariikara mo‑mukööwa o Asiya bhoose bhakooghu Angʼana e Mutëmi.
Abhaana bha Sikewa ˆbhakaröönu no omusambu
11 Eryobha ndeere reratëëma ebhiraghe bhe koroghoori chwee gho kohetera Bhawuro.
12 Koru ebhitambara na amaghööti ghano ꞉ghaaruure mo‑mobhere waache,
hano bhahiriiru abhabhabharu,
bhakahöra.
Koru ne emisambu ghyose ngeere gheraru.
13 Mbaare‑ho Abhayahuuti abhande bhano ꞉bhaare bharaköra orughëndö ino na ino bharahëëbha emisambu.
Bhaghasaki ghoghebhoorera emisambu gho kohetera eriina re Mutëmi Yesu bharabhugha,
“Kwo riina re Yesu uno Bhawuro akuraghani,
ˆnekabhabhoorera kubha momoru omooto uno!”
14 Mo‑bhaato bhano ꞉bhaare bharaköra ghayo,
mbaare‑mu abhaana mohungate bha Sikewa,
omokoro umu o bhachaama.
15 Amare omusambu uyo okabhagharokeri,
“Nemweche Yesu,
nemweche na Bhawuro,
amare inyu m‑bhawe?”
16 Hayo hayo omooto uno are aghööturu no omusambu akabhiibhururukera abhaato bhayo,
akabhakeri changuru.
Okabharööna chwee,
kerende bhakahoroka mo‑nyumba iyo ahönta bhaanyi kingʼaabhi,
wiiki bhiichwire amaghaati.
17 Angʼana iyo eghasancha chwee mo‑Bhayahuuti bha hayo Ebheeso,
koru na mo‑bhaato bha matöngö.
Abhaato bhoose bhaghaghöötu na ahaho.
Eriina re Mutëmi Yesu reekabha reraghongibhu.
18 Niho abhaato bhaaru bhano ꞉bhaare bhamokumiri Yesu bhakaacha bhaghatuukuuna ambërë e bhaato kwo mabhe ghaabho ghano ꞉bhaare bhaköriri.
19 Abhaato abhande bhaaru bhano ꞉bhaare bharaköra amangʼana gha bhughabho,
bhakarëëta ebhitabhu bheebho bhino ꞉bhaare bharakörëra amabhe ghayo,
bhakabhyeki ambërë e bhaato bhoose.
Hano bhatëmiri eriighori re bhitabhu bhiyo,
bhakarighi kubha mbeere bherahiki ebheku miröngö etaano (50,000) bhe chambiiri.a
20 Hangʼu niho Angʼana e Mutëmi ꞉yëëndëriire ghusancha mo‑bhaato,
na kubha na changuru chwee.
Anyööri yaaru ˆekarwera mo‑moghya o Ebheeso
21 Hano amangʼana ghayo ghoose ꞉ghaare ghahikeriine,
Bhawuro ꞉nëëndiri mo‑motema waache ghuye Yerusareemu gho kohetera mo‑chaase che Maketoniya,
na Akaaya.
Akabhugha kubha,
“Neramara kohika iyo,
nekwëndëru nehike mo‑moghya o Ruumi.”
22 Niho akabhiimoki abhaato bhabhere mo‑bhatoorereri bhaache,
Timotewo na Eraasito,
akabhatoma kubha bhakangate ghuye Maketoniya,
iwe aghasaagha mo‑mukööwa o Asiya kwo riibhagha.
23 Kwo riibhagha riyo riyo hayo Ebheeso,
hakarwera anyööri yaaru chwee ighoro e bhano ꞉bhaare bharamokumi Yesu.
24 Naare‑ho omooto umu mo‑moghya uyo are aratura chambiiri,
eriina reeche Temetiiriyo,
naare aratura chasanaamu che Risëngërö re ryobha reebho ikari,
rino reere rerabherekeru Aritemi.
Omoremo uyo noore orabhaha abhaturi bhaache obhwëra bhokoro.
25 Orosiko rumu Temetiiriyo uyo,
aghakoma abhaturi bhaache bhayo,
haghirohamu na abhaato abhande bhano bhaghuköra omoremo onga uyo.
Akabhabhoorera,
“Bhahiiri bhaane,
mweche bhoheene kubha mo‑meremo ghino,
nimu tokubhönëra‑mu obhwëra.
26 Ibheere mooghwire na kwirigheri inyu bheene kinya bhuure Bhawuro uyo akobhagharura abhaato bhaaru bha hano Ebheeso,
haghirohamu na abhaato bha chambaara choose che mukööwa o Asiya.
Nakobhabhoorera abhaato kubha,
chasanaamu chino chiköruru na mabhökö gha bhaato taanyi Eryobha re hëënë.
27 Mbe,
ibheere neghwituuri kubha,
emeremo ghiito ngeghuchëëru,
koru anyumba e musambu wiito omokoro Aritemi yoose neekubha ichëëruru.
Koru na Aritemi omwene,
nangabha anyi omusambu omokoro,
na niwe aghusëngëru mo‑se ino yoose e Asiya,
koru na mo‑chaase echende choose,
naakubha aruusibhu obhokoro bhooche.”
28 Ibheere amangʼana ghayo gha Temetiiriyo ghakabhakarari chwee.
Bhaghaköra eriireghe bharabhugha,
“Aritemi o Ebheeso niwe omokoro!”
29 Omoghya woose o Ebheeso oghiichora anyööri.
Abhaato bhayo bha Ebheeso bhakabhaghööta,
Ghaayo na Arisitaariko abhiikari bha Maketoniya bhano ꞉bhaare bharaköra orughëndö haghirohamu na Bhawuro.
Bhaghasöha nabho bhwango mwibhancha rino ꞉bhaare bharakörëra eriibhina.
30 Bhawuro akëënda ghusöha ghateghate e erikinda riyo,
amare Abhakirisito bhaghëndi bhaache bhakamuhööchërëra.
31 Koru abhakangati abhamu bha se e Asiya bhano ꞉bhaare bhasaani bha Bhawuro,
bhakamotomera abhaato bhamusasaame kubha atasöha mwibhancha re riibhina.
32 Abhaato bhano ꞉bhaare bhiikomiine hayo bhaghaköra eriireghe chwee.
Omooto woose akabha ararera bhooche,
abhande hangʼu na abhande hangʼu.
Abhaaru ghate yaabho bhataamënyiri kino ꞉ghiighëriri bhiikomane hayo.
33 Abhayahuuti bhakamwimeereri Arekisanta ambërë e bhaato bhayo.
Arekisanta akabhahongera okubhökö abhaato bhayo kubha bhakire,
gho kubha naare arëënda ghwitachura ambërë yaabho.
34 Hano bhamënyiri kubha m‑Muyahuuti,
hayo hayo bhoose bhaghasëëma ghuköra eriireghe kwo riiraka rimu,
bharabhugha,
“Aritemi o Bhaebheeso niwe omokoro!”
Bhakamara kinya amasa abhere,
bharaköra riireghe hangʼu hangʼu.
35 Antenero,
omwandëki omokoro o moghya uyo akabhakiri abhaato bhayo.
Akabhabhoorera akabhugha,
“Inyu abhasubhe bha Ebheeso,
n‑niwe uno ateeche kubha,
mo‑moghya uno niwe oghochonga erisëngërö re Rishambu riito eriikoro Aritemi,
haghirohamu na asanaamu yaache ino ꞉yiikiri koru mwishaaro?
36 Mbe!
Gho kubha taanyi‑ho mooto uno aghotora kwanga amangʼana ghano,
mokwëndëru muhörëërë na motaköra ngʼana yoyoose kwo bhwango.
37 Mobhabherekiire hano abhaato bhano,
nangabha ghetaanyi‑ho gheghiro ghyokyose kino bhiibhiri mwisëngërö riito.
Koru omusambu wiito Aritemi woose,
bhatawotokiri.
38 Ntoonyi na ahaghiro ha ghotenera ekiina,
na abhakangati niho bhaanyi.
Hayo niho Temetiiriyo na abhaturi bhaghëndi bhaache bhakwëndëru bhaghi bhabhasëmë abhaato bhano,
aribha bhaanyi na angʼana nabho!
39 Wiiki aribha moonyi na angʼana ayende,
moyehire mo‑bhiina bhino bhiishereriiru ne emeghiro ghiito.
40 Kebhuno tuköriri reero nengaköriri tusëmu kubha ntuköriri anyööri yaaru.
Aribha torasëmu ighoro e mangʼana ghano,
totaghöötë angʼana yoyoose ino engatoriri ghotoruusi‑mu,
gho kubha anyööri ino tighöötë obhwëra.”
41 Omwandëki uyo,
hano amariri kobhabhoorera abhaato bhayo ghayo,
aghasanchani ekiina kiyo.