Bharinaabha na Sawuri ˆbhakaahöru na ghotomu
13
Mo‑bhaato bha riikanisa re mo‑moghya o Antiyokiya mbaare‑ho abharööti na abheeghi.
Abhaato bhayo nibho bhano,
Bharinaabha,
na Simiyooni (uno akobherekeru Nigheeri,
egheteemoro keeche omooto omwirabhuru),
na Rukiyo koru Kireene,
na Manaeni (uno are areruru haghirohamu no omutëmi Herote Antibha),
na Sawuri.
2 Hano bhaare bharasëngëra Omutëmi na kwiyima ebhiinyakurë,
a Akörö Ahörëëru ekabhabhoorera ekabhugha,
“Monyaahurere Bharinaabha na Sawuri mo‑meremo ghino nebhabherekeriire.”
3 Hano bhamariri korisabha Eryobha na kwiyima ebhiinyakurë,
bhakabhatoorera amabhökö Bharinaabha na Sawuri bhakabhiitabheri,
bhakabhiisherereri bhaghëndë.
Bharinaabha na Sawuri ˆbhaghatëmëërana na omurööti o bhuröngö Erima
4 Mbe,
Bharinaabha na Sawuri hano bhaare bhamariri ghotomu na Akörö Ahörëëru,
bhaaghaye mo‑moghya o Serewukiya.
Hano bharuure hayo bhaghaköra orughëndö no obhwato ghuye mo‑gheghinga re Kiibhuro.
5 Hano bhahikiri mo‑moghya o Sarami,
bhaakabha bharaghe mo‑masinaghooghi gha Bhayahuuti,
bhareeghi abhaato angʼana e Ryobha.
Wiiki ꞉mbaaghiire haghirohamu na Yohana Maariko,
omotoorereri waabho.
6 Bhaachekumara koheta ahaghiro hoose ha mo‑gheghinga ghe Kiibhuro,
bhaaghaye mo‑moghya o Bhaafo.
Bhaghatëmëërana no Omuyahuuti umu omoturutumbi,
eriina reeche Bhaari‑Yesu.
Omooto uyo naare ariiköri kubha m‑murööti o Ryobha.
7 Wiiki omooto uyo naare omotoorereri o omukangati Serughiyo Bhawuro.
Omukangati uyo naare mooto o mangʼiini,
akabhabherekera Bharinaabha na Sawuri,
gho kubha ꞉nëëndiri kooghu angʼana e Ryobha.
8 Amare omoturutumbi uyo Bhaari‑Yesu (eriina reeche mo‑Keyunaani Erima) aghashangʼaana na Bharinaabha na Sawuri.
Iwe taare arëënda omukangati uyo amokumi Yesu.
9 Amare Sawuri uno ꞉abherekiiru wiiki Bhawurob naare ichwire Akörö Ahörëëru.
Akamoomeri amiisho Erima,
akamobhoorera,
10 “Iye omoona o Rishambu!
Iye n‑omobhisa o ghoose ghano ghaanyi gha hëënë ambërë e Ryobha!
Wichwire obhuröngö,
nubheere orangʼiina abhaato kwo bhongʼiini na totighiri kobhusa amangʼana gha Mutëmi gha hëënë kubha obhuröngö!
11 Mööhi ibheere!
Okubhökö kwo Mutëmi ngoghokurööna.
Nookubha mohuku,
na tookorighi ghyokyose kwo riibhagha.”
Hayo hayo,
eghetu ne ekengʼuuri ghekamokundekeri amiisho,
akabha mo‑kengʼuuri.
Aghasëëma kwinaaranaara ino na ino aratabhara omooto uno akomughööta okubhökö amurahuune.
12 Hano omukangati uyo arooche ghayo,
akamokumi Omutëmi,
gho kubha ꞉naahaghiri chwee ighoro e meeghi ghayo oghwire ighoro e Mutëmi.
Bhawuro ˆakabheeghi abhaato bha Bhisitiya ighoro e Yesu
13 Bhawuro na abhaghëndi bhaache bhaakaru hayo Bhaafo.
Bhaghaköra orughëndö mo‑bhwato mbagha bhakahika mo‑moghya o Bhereghi mo‑mukööwa o Bhambiriya.
Yohana Maariko iwe akabhatigha hayo,
aghagharuka Yerusareemu.
14 Bhawuro na Bharinaabha bhakëëndërëra no orughëndö roobho bhaakaru Bhereghi mbagha mo‑moghya o Antiyokiya mo‑mukööwa o Bhisitiya.
Orosiko ro Riikane,
bhaghasöha mo‑risinaghooghi re Bhayahuuti,
bhaghiikara.
15 Hano bhamariri ghusöma amangʼana gha Meghiro ghe Musa na gha bhitabhu bhe bharööti,
abhakoro bha risinaghooghi riyo bhaghatoma omooto o‑Bhawuro na Bharinaabha,
akabhabhoorera akabhugha,
“Abhahiiri bhiito,
aribha moonyi na angʼana e kobhabhoorera na kobhatoora omukörö abhaato bhano,
muuche mosiikëra.”
16 Niho Bhawuro akiimeerera,
akabhahongera okubhökö bhakire,
akabhugha,
“Inyu Abhiisiraeri bhaghëndi bhaane,
na niinyu abhaato bha matöngö aghande bhano mokoryoghwera Eryobha,
mutëghëërërë!
17 Eryobha re bhaato bhano bha Isiraeri niryo ꞉ryaahwire bhasookoro bhiito.
Hano ꞉bhaare bhariikara mo‑se e Miisiri kinya abhaghëni,
rekabhaköra kubha eritöngö ikoro chwee.
Rekamara rekabharuusi iyo kwo bhotoro bhooche obhokoro.
18 Kwo riibhagha re meeka miröngö ene rekabhiiköngʼëërëri mwibhara.
19 Hano rimariri ghoghasireekereri amatöngö mohungate gha mo‑se e Kanaani,
rekabhaha ase iyo kubha aghabho yaabho.
20 Ghayo ghoose ꞉ngaakörëkiine kwo meeka amaghana ane na miröngö etaano.
“Rekamara,
Eryobha rekabhaha bhasookoro bhiito abhakangati bha riihë,
mbagha eriibhagha re murööti Samweri.
21 Niho abhaato bhayo bhaghasabha bhahaabhu omutëmi,
Eryobha rekabhaha Sawuri,
mwërëëti o Kishi,
kubha omutëmi waabho koru mwitöngö re Bhenchamiini.
Sawuri uyo niikeere mo‑bhutëmi kwo meeka miröngö ene.
22 Rekamara Eryobha rekamoruusi Sawuri,
rekamotoora Tawuti kubha omutëmi waabho.
Eryobha rekabhugha ighoro e Tawuti,
‘Nerooche kubha,
Tawuti mwërëëti o Yeese niwe achömiiri omotema waane,
niwe aghuköra amënda ghaane ghoose.’c
23 “Mo‑rwibhoro ro Tawuti nimu Eryobha ꞉reebharëëtiire Abhiisiraeri Omotoori Yesu,
kinya bhuure ꞉reebharaghiire.
24 Hano Yesu are akeere ghusëëma omoremo waache,
Yohana naare arabharaghaneri Abhiisiraeri bhoose kubha bhatuukuunere amasari ghaabho,
na bhabhatiisu.
25 Hano Yohana are ˆaghatingʼi kumareereri omoremo waache,
akabhugha,
‘Inyu moghwituuri eni neeni we?
Eni taanyi uno moore moriituuri!
Iwe nakuucha anyuma yaane,
eni nteekurëngʼaanera koru ghusaasura chambasani che bhekwera bheeche.’
26 “Abhahiiri bhaane,
inyu abhaato bha rwibhoro ro Abhurahamu,
na niinyu abhaato bha matöngö aghande bhano mokoryoghwera Eryobha,
itu niitu totomuuru angʼana iyo anchömu e bhotoori.
27 Mbe,
gho kubha abhaato bha Yerusareemu na abhakangati bhaabho bhataamënyiri kubha Yesu niwe Omotoori,
gho ghayo,
꞉mbaamoteniire ekiina itu.
Gho ghuköra hangʼu niho ꞉bhaahikeriine amangʼana ghano ꞉ghaare ghaandëkuru ighoro yaache mo‑bhitabhu bhe bharööti,
amare ibho bhataaghamënyiri,
na nigho ꞉ghaare gharasömu chaasiko choose che Riikane.
28 Nangabha abhaato bha Yerusareemu bhataabhwine amasëmö gha hëënë ghano ghakwërëki kubha Yesu ꞉naarëngʼaaniire ghwitu,
bhakamusabha Bhiraato ahatëkë itu.
29 Hano bhahikeriine ghuköra ghoose ghano ꞉ghaare ghaandëkuru ighoro e Yesu,
bhakamwiki koru mo‑musarabha,
bhakamoryeka.
30 Amare Eryobha rekamoryoki koru mo‑bhaku.
31 Gho chaasiko chaaru,
Yesu ꞉naabharweriire abhaato bhano ꞉bhaare haghirohamu nawe koru Ghariraaya mbagha Yerusareemu.
Ibho nibho ꞉bhaabheere abhiibhateri bhaache mo‑ritöngö riito re Bhiisiraeri.
32 “Itu ntokobharaghaneri Angʼana Anchömu,
kubha ghano Eryobha ꞉reebharaghiire bhasookoro bhiito,
33 ngakörëkiine ghokwito itu abhaana bhaabho gho komoryoki Yesu,
kinya bhuure yandëkuru mo‑ghitabhu ghe Sabhuri e kabhere,
‘Iye niiye Omoona waane,
eni reero nibheere Iso waacho.’d
34 “Wiiki Eryobha ꞉ndeemoryokiri Yesu koru mo‑bhaku kubha ataku wiiki.
Ighoro e ghayo Eryobha rekabhugha kubha,
‘꞉Neemuraghiire Tawuti
orubhango orutööbhiyu ro hëënë.
Niro orubhango ruyo ruyo,
neghokuha.’e
35 “Wiiki,
angʼana iyo yandëkuru ahaghiro ahande,
‘Tooghwishereri kubha omobhere o Mutööbhiyu waacho obhushe.’f
36 “Hano Tawuti are amariri kohikeerani amënda gha Ryobha mo‑rwibhoro rooche,
aghaku.
Akaryeku haghuhe na bhiishakoro,
iwe omobhere waache okabhusha.
37 Amare uno Eryobha ꞉reemoryokiri,
iwe taabhushiri.
38 “Gho ghayo,
bhahiiri bhaane,
mutëghëërërë!
Ntokobharaghaneri kubha,
gho kohetera Yesu abhaato mbakwabhëru amasari ghaabho.
39 Gho kohetera iwe,
omooto woose uno akomokumi Yesu nakubhareru obhuhëënë.
Angʼana ino tehikeriine gho ghughööta emeghiro ghe Musa.
40 Mbe,
mwichonge bhoheene ghataacha kobhabhöna ghano ꞉ghaasiikiiru na abharööti,
41 ‘Inyu bhano moghutaraaha,
mumööhërëri!
Muhaghe mosireekerere,
gho kubha neghuköra angʼana
mo‑chaasiko cheenyu ino motaakoyekumi,
koru nangabha omooto angabhabhoorera.’g”
42 Bhawuro na Bharinaabha,
hano ꞉bhaare bharahoroka anche e risinaghooghi,
abhaato bhakabhasasaama bhagharuke wiiki orosiko oronde ro Riikane runo rokuucha,
kubha bhasiikërë ighoro e mangʼana ghayo.
43 Hano Bhawuro na Bharinaabha ꞉bhaare bharaghe aka,
Abhayahuuti bhaaru,
haghirohamu na abhaato bha matöngö bhano ꞉bhaakumiri atiini e Kiyahuuti,
bhakabhatambana.
Abhatomu bhayo bhaakabha bharabhatoora omukörö bhëëndërërë mo‑ghareeya e Ryobha.
44 Orosiko ro Riikane ruyo ruuche kohika,
n-anga abhaato bhoose bha mo‑moghya uyo ꞉mbiichiri ghutëghëërëra Angʼana e Mutëmi.
45 Amare Abhayahuuti hano bharooche kubha abhaato bhaaru mbiikomiine kobhatëghëërëra abhatomu bhayo,
bhaghaghöötu ne eriihari chwee.
Bhaakabha bharashangʼaana na Bhawuro,
na ghosiikëra amangʼana amabhe gha kwanga,
ghano Bhawuro are arasiikëra.
46 Koru hangʼu,
Bhawuro na Bharinaabha bhakabhagharokeri Abhayahuuti bhayo kwo bhosubhesubhe bharabhugha,
“Angʼana e Ryobha ꞉yëëndiiru imënyu ghokoonyu inyu Abhayahuuti singa.
Amare mumööhërëri!
Gho kubha moyaangiri,
na motirooche kubha mokurëngʼaanera obhuhöru bho miishe ghyose,
ntokobhatigha na ghwigharurera abhaato bha matöngö.
47 Mbe,
gho kubha Omutëmi natoheere amëërëkërëri kubha,
‘Nebhatooriri mubhe obhwero kwo bhaato bha matöngö,
kubha abhaato bhabhönë ghotooribhu mo‑se yoose.’h”
48 Hano abhaato bha matöngö bhooghwire amangʼana ghayo,
bhaghasiighasiigha chwee,
bhaghatöghösi Angʼana e Mutëmi.
Bhoose bhano ꞉bhaare bhaahwiru kubhöna obhuhöru bho miishe ghyose,
bhakamokumi Yesu.
49 Hangʼu niho Angʼana e Mutëmi isanchiri mo‑se iyo yoose.
50 Amare Abhayahuuti bhakabhaseeghereri abhakari bha sooko bhano ꞉bhaare bhararesooka Eryobha,
haghirohamu na abhakangati bha mo‑moghya uyo.
Bhakabhakangata kobhanyaaki Bhawuro na Bharinaabha,
bhakabhahëëbha koru hayo.
51 Niho Bhawuro na Bharinaabha bhaghakongʼoota orotu koru mo‑maghoro ghaabho kwërëki kubha Eryobha ndebhaangiri abhaato bhayo,
bhaaghaye mo‑moghya o Ikoniyo.
52 Amare abhaghëndi bha Yesu bhano ꞉bhaasaaghiri iyo Antiyokiya e Bhisitiya bhaghachömëru chwee,
bhaghiichoribhu Akörö Ahörëëru.