Yesu na Sakaayo
19
Hano Yesu are mo‑rughëndö ro ghuye Yerusareemu,
aghasöha mo‑moghya o Yeriko,
aghaati ghateghate yaache.
2 Mo‑moghya uyo,
naare‑ho omwame umu,
akobherekeru Sakaayo.
Wiiki naare omokoro o bhatöbhi bha righööti.
3 Iwe naare arëënda komorighi Yesu n‑omooto o ngabhu,
amare taatoriri gho kubha m‑moghuhe are,
na abhaato m‑bhaaru ꞉bhaare.
4 Gho ghayo,
aghaye ahönta ambërë e bhaato bhayo,
aghatiira mo‑mote o mokoowa,
atore komorighi Yesu hano akubha araheta hayo.
5 Hano Yesu ahikiri hayo,
aghagharaamereri ighoro e mote uyo,
akabhugha,
“Sakaayo!
Nwike bhwango,
gho kubha reero nekwëndëru kuhööyëra awaacho.”
6 Hayo hayo Sakaayo aghiika bhwango,
akamughënëhi Yesu awaache gho ghuchömëru.
7 Abhaato bhoose,
hano bharooche ghayo,
bhaghasëëma kwingʼunyerangʼunyera,
bharabhugha,
“Kana ˆaghaye kuraaghëra mo‑mooto o masari!”
8 Amare,
Sakaayo akiimeerera,
akamobhoorera Omutëmi akabhugha,
“Oo Omutëmi,
mööhi!
Ibheere,
eribhaara re bheghiro bheene nekobhaha abhahabhe.
Wiiki aribha nemuhökiri omooto wowoose egheghiro keeche,
nekomugharokeri mara kane.”
9 Yesu akamobhoorera akabhugha,
“Reero ino,
obhotoori ˆbhokahikera abhaato bha mo‑ka ino,
gho kubha omooto uno nëërëkiri omwene kwo maköri ghaache kubha,
n‑o mo‑rwibhoro ro Abhurahamu.
10 Eni Omoona o Mooto niichiri ghutabhara na ghotoori bhano bhabhoriri.”
Abhasësë abhahëënë na bhano bhataanyi abhahëënë
11 Abhaato bhano ꞉bhaare bharamutëghëërëra Yesu,
꞉mbiituuriri kubha obhutëmi bho Ryobha mbokorwera hayo hayo,
gho kubha Yesu naare ˆaghatingʼi Yerusareemu,
omoghya uno abhatëmi ꞉bhaare bhariikara.
12 Gho ghayo,
akabhabhoorera eghetuubhaani akabhugha,
“Naare‑ho omooto umu o rwibhoro ro ghitëmi.
Omooto uyo,
aghaköra orughëndö ghuye ase e kurë,
gho ghiri aghi abhönë obhutëmi,
aramara agharuke ghukangata ase yaache.
13 “Mbe,
hano are akeere kobhooka,
akabherekera abhasësë bhaache ikomi,
akabhaha omooto woose ekirëngërë ghekoro ghe chambiiri,
a akabhabhoorera akabhugha,
‘Mukörërë obhosorocha chambiiri chino mbagha hano neghugharuka.’
14 Amare omooto uyo,
abhaato bha ase iyo mbaare bhamurëghiri chwee.
Bhaghatoma abhaato bhaghi na kobhabhoorera kubha,
‘Omooto uno,
totaakwënda abhe omutëmi wiito!’
15 Nangabha ꞉bhaabhughiri ghayo,
koru hangʼu,
akahaabhu obhutëmi.
Ache ghugharuka,
omutëmi uyo akabhabherekera abhasësë bhano are abhaheere chambiiri,
kubha kira omusësë amobhoorere omutëmi ꞉naabhwine obhwëra hangʼana hayi.
16 “Omusësë o mumbërë akahika,
akamobhoorera akabhugha,
‘Omutëmi,
nebhwine obhwëra mara ikomi e chambiiri chino ore ontighiire.’
17 Omutëmi uyo akamobhoorera,
‘Omusësë waane omuhëënë,
nuköriri bhoheene!
Kwo bhuure ore omuhëënë kwo moremo uno omosuuhu,
neghokuha obhukangati ighoro e meghya ikomi.’
18 “Omusësë o kabhere woose akahika,
akamobhoorera akabhugha,
‘Omutëmi,
nebhwine obhwëra mara ghataano e chambiiri chino ore ontighiire.’
19 Omutëmi akamobhoorera akabhugha,
‘Iye,
neghokuha obhukangati ighoro e meghya etaano.’
20 “Omusësë owonde akahika,
akamobhoorera akabhugha,
‘Omutëmi,
chambiiri cheecho ghachino hano.
꞉Neechebhisiri mo‑ghitambara,
kubha chetabhora.
21 ꞉Niiköriri hangʼu gho kubha neghotiiniri iye,
m‑mooto muhaari onyi.
Noghughëgha bhino otatindekiri,
na nooghotu bhino oteemiri.’
22 “Omutëmi akamobhoorera akabhugha,
‘Iye n‑omusësë mobhe onyi!
Ibheere neghoghotenera ekiina kurëngʼaana na amangʼana ghaacho iye mwene.
Tigha nobhughiri weeche kubha eni m‑mooto muhaari chwee neenyi?
Neghughëgha bhino ntatindekiri,
na neeghotu bhino ntyemiri?
23 Aribha hangʼu neenyi,
neke ibheere ꞉ghiighëriri otantoorera chambiiri cheene bhenki,
kubha nechiimoki haghirohamu no obhwëra bhooche neraacha ghugharuka?’
24 “Hayo hayo,
akabhabhoorera abhaato bhano ꞉bhaare bhiimeeriire hayo,
‘Momuhökë chambiiri chiyo,
momuhë uno abhwine obhwëra mara ikomi.’
25 Bhakamobhoorera bhakabhugha,
‘Oo Omutëmi,
kana uno naanyi no obhwëra mara ikomi!’
26 “Akabhagharokeri akabhugha,
‘ˆNekabhabhoorera kubha,
omooto woose uno anyi ne egheghiro nakuhaabhu,
na kwëngëru bhyaru.
Amare uno ataanyi ne egheghiro nakuhöku koru kiire are ararighi kubha naanyi nakyo.
27 Ibheere,
abhabhisa bhaane bhoose bhano bhataare bharëënda nibhe omutëmi waabho,
mobharëëtë hano,
mobhiite ambërë yaane!’”
Yesu ˆaghaturungʼaneru gho chandiryato
28 Hano Yesu amariri ghosiikëra ghayo,
aghakangata ambërë aghaghööta orughëndö rooche ro kwërëkëra Yerusareemu.
29 Hano atingʼiri ebhyaro bhe Bhetibhaaghe na Bhetaniya,
mo‑gheghoro kino ghekobherekeru ke Miseyituuni,
akabhatoma abhaanabheegha bhaache bhabhere,
30 akabhabhoorera akabhugha,
“Mughëndë mo‑kyaro kino keenyi ambërë yiito.
Hano moghusöha‑ho,
mokubhöna omoona o tikere abhöhuru uno akeere ataamara aghëgha omooto.
Momusaasure,
momurëëtë hano.
31 Mbe,
aribha omooto arabhabhoori,
‘Neke ˆgheghaghëri ˆmokamusaasura?’
Momobhoorere,
‘Omutëmi nakomwënda.’”
32 Mbe,
abhaanabheegha bhaache bhayo bhaaghaye,
bhakarighi ebheghiro bhyose bheenyi kinya bhuure Yesu are abhabhooriire.
33 Hano ꞉bhaare bharamusaasura omoona uyo o tikere,
abheene bhakabhabhoori,
“Ngwake ˆmokamusaasura omoona uyo o tikere?”
34 Bhakabhagharokeri bhakabhugha,
“Omutëmi nakomwënda.”
35 Bhakamurëëtëra Yesu omoona uyo o tikere.
Hano bhahikiri,
bhakaara changibho cheebho ighoro e moona uyo o tikere,
bhakamara bhakamotiiri Yesu ighoro yaache.
36 Hano Yesu are araghe,
abhaato bhakaara changibho cheebho mo‑nchëra.
37 Hano are ˆaghatingʼi omohiringito o gheghoro ke Miseyituuni,
obhoyo bhoose bho bhaanabheegha bhaache bhaghasëëma koreghongi Eryobha gho ghuchömëru ighoro e bheroghooro bhyose bhino ꞉bhaarooche.
Bhaghatiiri amaraka ghaabho,
38 bharabhugha,
“Niitabhiiru Omutëmi uno akuucha kwo riina re Mutëmi Waryobha.
b
Mwishaaro,
habhe no omurëmbë
ghate e Ryobha na abhaato bhaache.
Ntokomoghongi Waryobha uno anyi ighoro e bhyose!”
39 Mo‑bhoyo bhuyo,
mbaare‑mu Amabharisaayo.
Ibheere,
bhakamobhoorera Yesu bhakabhugha,
“Omweghi,
obhabhoorere abhaanabheegha bhaacho bhatighe ghosiikëra ghayo!”
40 Yesu akabhagharokeri akabhugha,
“ˆNekabhabhoorera,
aribha bhano bharakira,
amabhohe ngaghuköra eriireghe!”
Yesu ˆakaworerera omoghya o Yerusareemu
41 Hano Yesu atingʼiri omoghya o Yerusareemu,
akaworighi aghasëëma koworerera.
42 Akabhugha amangʼana ighoro yaache kubha,
“Neere nërëënda chwee reero ino kubha nongamënyiri koru iye,
anchëra e kubhöna omurëmbë!
Amare ibheere neebhisuru mo‑miisho ghaacho,
43 gho kubha mo‑chaasiko chino chekuucha,
abhabhisa bhaacho mbaghokwabhëkëra eribhendo rekwinaareri,
bhakuröönë koru chambaara choose.
44 Abhabhisa bhayo,
mbakobhaghwishi haase iye na abhaato bhaacho bhoose.
Retaanyi‑ho eriibhohe rino reghusaagha ighoro e riibhohe erende!
Bhano bhamanyiri moose mbaghosireekerera,
gho kubha eriibhagha Eryobha ꞉reekurëëtiire obhotoori,
tobhumënyiri.”
Yesu ˆakabhahëëbha abhasorocha mo‑riigho re Risëngërö
45 Niho Yesu aghasöha Mwisëngërö,
aghasëëma kobhahëëbha abhaato bhano ꞉bhaare bharaghori ebheghiro muyo.
46 Akabhabhoorera akabhugha,
“Yandëkuru mo‑Mandëkö Amatööbhiyu kubha,
‘Anyumba yaane,
neekubha anyumba e masabhi.’
c Amare inyu,
ˆmokayiköra kubha akööbhö e manyangara.”d
47 Chaasiko choose,
Yesu naare areeghi abhaato Mwisëngërö.
Abhakoro bha bhachaama,
haghirohamu na abheeghi bha meghiro na abhakangati bha Bhayahuuti,
mbaare bharatabhara anchëra e komwita.
48 Amare bhataabhwine omweya,
gho kubha abhaato bhoose mbaare bharamutëghëërëra na ghoghatereera amangʼana ghaache chwee.