Nengaboap kelaboap toptangtopne sembe sunumna ambatsiogha
7
1 Nangkabo, Allahri aruksirop yubu Musaag ambarogne a'un el wamlom. Ane sembe, a'un tapto el wamlomnena, teptop nimiag aruksirop kom, aghana kamag nimag aruklamsil. 2 Sunumnana undo. Nengabori kelabo nhon toamso tanena, “Nikag wamnunam,” aro kauptop yubu kaupsereng. Aghana ela'ange tebaho taneogna, “Nikag wamnunam,” aro kauptop yubu elkelag pimnep kom. 3 Aghana ela'ange anam teban komag, elkel keleneko nengabo nhonag pohoba, saleptahereng tanena, keleneko sembe, “Nengabori haogha torop kel,” senep. Aghana ela'ange tebaho tanena, “Nikag wamnunam,” aro kauptop yubu eneko kelenekoag tipto pimnep kom. Elag pimnep kom ane sembe nengabo nhondi amik keleneko maupto topso tanena, “Keleneko nengabori haogha torop kel,” senep kom.
4 Nangkabo, sunumna nene kiliro, Kristus nong tebaogne pere agha a'un babe tebaloa saog ualum ane sembe, Musari aruksirop yubu neneri a'un kaupsinep kom. Kristus tebaogne anena, “Naringe taikti, ul palamikne pere agha Allah wana yeng neneroba mauro lag talul,” aro tebaog. Samen Eldinge wamlum kom aghana, wene El nimi teptopneag agha kamag taogne ponekoringe talum. 5 Samen nunag agha mauro lag taognena, nuri nongag “Malia uahane,” aro seneraglamubu. Wene aro undo seneraglamubu aghana, Allahri irikna pibogti, aruksirop yubu ambatsiog. “Irikna phibaheng kom,” aro arukahiogpa, yubu eneko aori ka'elamubu aghana, “Irikna phibahaneba, yeng uanoho,” senenne nenekoag agha nuri nongag yan sae ni wamlangeag lololamsiog. Nuri, “Malinge uahabe,” senelamuburi malia ulamubungeag agha ot nimi loba nembahinepne agha mauro lag taog. 6 Aghana Musari aruksirop yubu nu kaupsiogne sembe wene teptop nimi saog tabu. Teptop nimi saog tabu tanena, nu samen haing sae kaupsiloa saog uahirop yubu eneko nu sembe kom taogpa, sae lopsiloa saog uro wamap. Sae lopsiloa saog uro wamap andarina, Allahri wene El Yame Walingeri nuri wanaag aruksiropne sunsunum uro ul palamukap. Samenag mome tolamekti, “Undo-undo ualulom,” aro pibekne agha saelba ul palamukap kom.
Nu mog so'oag nimiri wanaag, “Malia uahane,” senenne sembe ambatsiogha
7 Undop pagha tanena sa'a sukap? “Allahri aruksirop yubu Musa pere agha ambatsiog yubu eneko mali yubu ambatsiog,” senep te? Undo sembaheng kom! Aruksirop yubu nene orog tanena, nari ulamnange nene, “Malinge uan,” aro el wamsinep kom. Sunumnana, Allahri aruksirop yubu wamlange neneag, “ ‘Ora nimiringe naringe taho,’ sembaheng kom,” aro ambatsiog. Wene aro ambatsiog aghana, Allahri aruksirop yubu ene ambatsiso komba agha tanena, nari ora nimiringe sembe “Naringe taho,” senelamnange nene, “Malinge ulamna,” aro el tanep kom. 8 Aghana Allahri irikna pibogti, aruksirop yubu ambatsiogne nene ka'elamsinge agha, nari wanaag, “Malia uahane,” senenne neneri pa'asea ibogti, wana alukaneog. Wana alukaneogpa, nari wanaag nia mangkina sembe, “Naringe taho,” senenne neneko nubu talamog. Tam nene sembena, aruksirop yubu wamna komag irikna orog tanena nari, “Irikna phibahane,” senenne babe nanag loloro nubu tanep kom.
9 Samen Allahri aruksirop yubu Musaag ambarogne nene ekon uro wamsiagna, “Kamag uro wamna,” sembamsi. Aghana aruksirop yubu ka'ebahingeag agha nari wanaag, “Malinge uahane,” senenne waelbaogne pere agha 10-11 tepna nanag lag taog. Nari wanaag, “Irikna phiro malia uahane,” senelamnange neneri pa'asea ibi agha yubu neplamneog. Allahrina, “Wali wamlulom,” aro irikna pibogti, aruksirop yubu ambatsiog aghana, aruksirop yubu nene yan ingisapsinge pere agha na teptop nimi saog neneptahi. 12 Ane sembe Allah Eldamneri seneropne agha, “Undo-undo unulapmunba, wali wamlulom,” aro aruksirop yubu nene Musaag ambatsiog. Allah Eldamneri aruksirop yubu ene wana porogneag agha ambatsiogpa, ot walinge aghabog wamla.
13 Undo wamlaba tanena, nimiri haibanep nena, “Walinge neneri na omneogpa, teptop nimi saog tahi,” senep te? Undo sembaheng kom! Allahri aruklamsiogti, “Undo-undo ulapmunba, wali uro wamlulom,” seogne nene ot walinge agha lebog. Walinge neneri na omneog kom aghana nari, “Malia uahane,” senelamnange nenekori walinge neneag agha omneogpa, teptop nimi saog tahi.a Undop pagha tanena, nelagha mali sirik sembanep? Nandamneri, “Malia uahane,” senelamnangeri Allah yubu walinge pere agha omneog tanena, nari “Malia uahane,” senelamnange nene tapto mali sirik wamlange lag tangto uro yabiog.
14 Nu el wamapnena, Allahri Eldamne Yame Walinge agha aruksirop yubu ambatsiog aghana, na mo nimi nong wamnari, “Malia uahane,” senenneri wana toamneloa saog wamla. “Malia uahane,” senelamnange tanekori, “Malia ualulam,” aro aruklamnelne agha nelepto ulamna. 15 Nari ulamnange sembe, “Welaro ulamna,” aro seneragna kom. Nari wanaag, “Walinge uahane,” aro seneraglamna aghana, ulamna komdi, nari karong senenne ulamna. 16 Nari, “Uahane kom,” aro seneragtopne ulamna tanena nari wanaag, “Walinge uahane,” aro seneraglamnange pere agha, “Yo ot sik, Allahri aruksirop yubu mo walinge,” aro seneragtopne lag talamla. 17 Wene aro seneraglamna aghana, malinge ulamnangena, na mori wene ulamna kom aghana, “Malia uahane,” senenneri aruklamnelba ulamna. 18 “Walinge uahane,” aro seneraglamnange babe, nari ul pinep kom. Ane sembe na el wamnangena nari, “Na mo yeng neneropne uahane,” senelamnange neneag agha walinge nhon nari wanaag ua ulamla kom. 19 Nari, “Walinge uahane,” aro seneraglamna aghana, ot nari karong senenne malinge agha ulamna. 20 Aghana nari karong senenne ulamna tanena, na mori ulamna kom. Na mori ulamna kom aghana, “Malinge uahane,” senenne nari wanaag ua ulamlange nenekori aruklamnelba ulamna.
21 Ane sembe sop-sop uro yabalamlaba el tanne, nari wanaag, “Walinge uahane,” aro seneraglamna abeneko, “Malia uahane,” senenne babe nanag sop-sop wea ulamla. 22 Undo lelamnange tam nene sembe. Nari wanaag Allahri aruksirop yubu yengne maikno ulamnel. 23 Allah yubu yengne ulamnel aghana, sop-sop uro yabalamlaba imnangena, nari nongag yan sae nia wamlangeri ulamnange nenekoap, nari wanaag, “Allahri aruksirop yubu sunsunum uro uahane,” aro seneragnangeap nari wanaag toraptangto ulamdang. Nari wanaag seneragnange wana kauplamnelba, “Malia uahane,” senenne nenekori aruklamnelba, malia ulamna.
24 Yaghe! Yareagti, na ikin seklelamnari! Na nong loba neneptangtopne neneag agha etneri taluro yepnelul?
25 Nuni Allahag wana yororo “Naba Nani,” aro kiplamsut! Nu Saelba Uhiropne Yesus Kristus poneko pere agha taluro yepsilul! 26 Ni aneko kaupto lelamnangena, nari wanaag seneragnangeag agha, “Allahri aruksirop yubu nelepto ulamsene,” aro seneraglamna aghana, nari nong eneag wamnaba, “Malia uahane,” senenneri aruklamnelba, nelepto ulamna.