Yesus salero mog so'o saelba uhiropne Pilatusag pabieka
(Matius 27:1-2,11-14; Markus 15:1-5; Yohanes 18:28-38)
23
1 Nimi ni wamek nimi taneko ni sekekti, Yesus poa Pilatus whingag poa piek. 2 Poa piekti aneko Yesusag lolorop yubu lolol wa'alamek. Yubu lelamekti, “Nimi eneri nu Yahudi nimi ina ka'eseptanep ina ambarelamsioa ka'elamobori ibobo. Eldi lelamonge ka'ebabongena, ‘Kal ma'al Roma nimi yubu sia leropne Kaisar kipnange sembe kal ma'al pogto tatseng kom,’ aro ambarelamsioba ibobo. Eldina, ‘Nana Allahri “Mog so'oag nimi saelbamsululam,” aro wepto pogneogne yubu sia lenne wamna,’ alamoa ka'ebabo,” aro lolomna yubu lololamek.3 Wene seekne sembe Pilatusti Yesusag hailamogti, “An sik Yahudi nimi sembe yubu sia leropne nubunge, te?” seog.
Wene seogpa, Yesusti, “Yo, otsik leplam,” seog.
4 Wene aro Yesusag haibaogti, ka'ebaogti nen memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, sin wameknang tanekoag yubu lelamogti, “Nari nimi eneag tam piplomne kembanagna olog imna komdi, elag ikinne pelengenepnena orog,” aro wene seog.
5 Wene seog aghana sindi lelamekti, “Eldi Galilea so'oag agha alniro ambarelamsiogti, wene tane babe yingkina nu Yahudi nimi mog so'o Yudea wamap nimi wana aluktop yubu yangaro suknulamsil,” aro Pilatusag lolorop yubu mikip uro ambarelamek.
Yesus Herodes whingag poa pieka
6 Pilatus ponekori ka'ebaogti, nimi tanekoag, “Nimi ene Galileange te?” aro haibahiog.
7 Wene aro haibahiogpa, nimiri elag, “Sik el Galileange,” aro ambarekpa, Pilatus ponekori ka'ebaogti, “Herodes ponekori mog so'o Galilea saelbamla,” aro seneraglamog. “Yesusna Herodes yubu sia leropneri saelbamlange so'oagne wamlaba, Herodes wene as Yerusalem yao,” aro el taogti Pilatusti, “Wene Herodes wamlaag poa pululom,” aro ambatsiog.
8 Yesus Herodesag poa piekpa, Yesus ibogti, Herodes yeng sirik uaog. Yeng sirik uaognena, Yesus sembe nimiri maikno yubu lelamekne ka'elamogti, Herodesti babe, “Mog so'oag nimiri uanep komne Yesusti mane agha uahoba haingdi ipsene,” senelamogpa, Yesus poa yaekpa, yeng sirik uaog. 9 Yesus Herodes whingag wamogpa, Herodesti Yesusag maiknoro haibaog aghana, haibaogne sembe Yesusti samoro yubu olog lebog kom. 10 Herodes ponekori undo hailamog abeneko pere memnang Allah sembe paliropnang sikiniyaboap, Musari yubu amohiropnangap Yesus peramag sekekti, “Nimi eneri Eldi undo-undo unulamo,” aro lolorop yubu yo uro lelamek.
11 Wene alamekpa Herodesap, el umag yin salero wameknang tanekoapti Yesusag yubu neplamekti, ali nenero san tiliplamek. Undo unulamekti, “Elag og sobaukap,” aro nimi nubu nangdi enektop ag Yesus nongag enekongkia Pilatusag nen samoro poghekpa, poa piek.
12 Samenag Pilatusap Herodesap sin mamun aisa neneptangka ul dalamdek aghana, sumeneko sum sin mamun, “Nangkae,” aro ma'aptarek.
“Yesus kalag sipto oplulom,” aro tam karepto pibeka
(Matius 27:15-26; Markus 15:6-15; Yohanes 18:39--19:16)
13 Pilatusti memnang Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Yahudi nimi saelba uhiropnang sikiniyaboap, Yahudi nimi yogneap poloro wimbitsiog. 14 Poloro wimbitsiogti, yubu ambarelamsiogti, “A'undi nimi ene nanag payalomdi ambarelamnelomdi, ‘Nimi eneri, “Mo sekukap,” aro ekel ina pabihirop yubu ambarelamsil,’ aro ambatnelom. Wene aro ambatnelom aghana, nari a'undi whingag haibandi, tam nene lelekto kembanag agha Eldi tam yonge unne olog imna kom. 15 Herodesti babe elag haibalneag agha malinge unne irop komdi, ‘Nen samoro pabululom,’ selba nunag samoro poa yaang. A'undamneri haingdi imnepnena, eldi ua ulamlange kembiag agha, ‘El ya'ag tebalul,’ aro tam karepto omnepne sunsunum kom. 16 Ane sembe naringe yin saleropnang na umag wamang nangag arukahineba, taeplam-taeplam lobik tanena, sae limneba pulul,” aro ambatsiog. 17 Wamek sumeneko Yahudi nimi sembe nubu sum Paskah yanuaog. Yahudi nimiri, “Pilatus ponekori ulamlul,” senelameknena, Paskah sum talamleba, Yahudi nimi haing sae kaupto kop aeag tobongolamsiog nimi agha, “Pilatus ponekori Yahudi nimiri molona molbaikne sunsunum uro nimi nhon lambitlul,” aro seneraglamekpa, sop-sop ulamog.
18 Pilatus ponekori, “Sae limneba pilul,” seogpog, nimi wamek nimi tanekori yubu nikne haum aro yubu lelamekti, “Yesus neneko kom nembae! Barabas nu sembe sae lobatsululam!” aro haum alamek. 19 “Sae lobatsululam,” seek nimi Barabas nimi enekona, “Roma nimi umag wamukap komdi, mo sekukap,” aro as Yerusalem wamek nimi suknubahiogti, nimi ya'ag opsiog. Barabas nenekori nimi opsiogpa, Roma nimiri el salero haing sae kaupto kop aeag tobongkibek.
20 Pilatusti, “Yesus sae lipsene,” senelamogti nen nimi maikno tanekoag, “Yesus agha sae limnun,” seog. 21 “Yesus sae limnun,” seog aghana, nimi tanekori yubu mikip uro samoro haum alamekti, “Kom! El kalag siplobe! Kalag siplobe!” aro haum alamek.
22 Wene haum alamekpa, Pilatusti ik wilindipne sinag yubu lelamogti, “Wene alamlom aghana sa'a sembe? Nimi eneri malinge huropne uaoba, kalag sipto omnun? Nari elag haibandi, tam lelekto kembanag agha elag, ‘Ya'ag tebalul,’ aro yubu karepto tininne sunsunum uropne imna kom. Ane sembe, na umag yin saleropnangag arukahineba, taeplam-taeplam lobik tanena, sae limneba pulul,” aro ambatsiog.
23-24 Wene aro ambatsiog aghana, sindi nen sap sarikto yubu mikip uro haum alamekti, “Yesus kalag sipto oplulam,” aro sarikto haum alamek. Sindi sarikto yubu mikip uro, “Kalag sipto oplulam,” alamekneag agha, Pilatusti sindi mikip uro, “Ualulam,” alamekne sunsunum uro, “Kalag sipto obukap,” aro tam karebaog. 25 El haing sae kaupto kop aeag tobongkiamek nimi eneko, “Roma nimi umag wamukap komdi, mo sekukap,” aro nimi ohiropne eneko sae lobatsiog. Aghana Yesusna, “Sinba sindi senenne uaukang,” aro Yesus sin saeag nembaog.
Yesus kalag sipto olobeka
(Matius 27:32-44; Markus 15:21-32; Yohanes 19:17-27)
26 “Yesus kalag sipto obukap,” aro inaag poa palamekti, yin saleropnang tanekori nimi nhonag, “Yesus sipnep kal ane poplulam,” aro pobirek. Sindi elag pobirek nimi eneko sina Simon ponekoag kal pobirek. Simon pone as Kirene agha as Yerusalem yalamogpa yobekti, “Kal ane Yesusag nelepto poplulam,” aro yubu mikip uro arukaek. 27 Nimi maikno babe Yesus amik palamek. El amik palamek nimi anabiagna, kelabo etbare babe elag nelepto palamekti, Yesus sembe mantuktuka engero palamek. 28 Mantuktuka engero palamekpa, Yesusti tangabom agha kembahiogti yubu lelamogti, “Yerusalem kelabo, Na sembe engkaneheng kom. A'undang kelabo sembe engeptamundi, a'un mabo sembe engkahilulom. 29 Amik a'un Yerusalem nimi maiknoro seklebanepne sembe a'un nimi agha yubu lelapmundi, ‘Kelabo me maum tinil torop kom kelaboap, ibili tangtop kelaboap, me mangkan koma maum sikin mabo tinil tohirop kom ane sembe awi uro wali wamang,’ sululom. 30 Sum eneko sum agha
nimiri yubu lelamikti, ‘Yim aneko nunag timbahori, niknilahiso,’ alamukang.
Yim kong tenneag mololamikti, ‘Sopto niknibahi,’ alamukang.
31 A'undam nimi sembe engeptalulom sennena, na wene kamag urop kal saog wamnari walia ulamnabog, nimiri nanag undo olamneang. Undop agha, a'un Yahudi nimi ul tangtop kal saog wamlom nimiag hulamukang?” seog.
32 Wene aro seogpa palameka aneko nimi phende babe yoaba ulamdek nimi, “Yesusap nikag kalag sipto opsukap,” aro poa phiek. 33 Poa palamsiekti, “Usog Ya'ol,” aro engerobag aneko poa piekti, Yesus kal nusamag kal enekoag aluktoba pakuri siplobekti, yoaba ulamdek nimi abeneko nhon sae sirik sip, nhon sae waneng sip siplopsiek. 34 Kalag siplopsiekpa, Yesusti Allahag molona mololamogti, “Nai, sindi nanag ulamneangne nene ekondi ulamneangbana, tam sinag pimna koma wailag nembamendi luplulam,” aro Allahag molbatsiog. Molbatsiogpa, Yesusti nongag enektoba kwiripto tobeka tanekona, sin nimi tanekori, “Pogto tobukapti, kekneba toboghia, etneringeag po'obale tanena ag nene toro alul,” aro toltolamek.
35 Nimi maikno aneko wamekti, sindi ni Yesusag ulamekne kembamsiek. Kembamsiekpa Yahudi nang saelba ulamsiek nang tanekori yubu neplamekti lelamekti, “Eldi nimi orange wali nenelamsil. El sik uro Allahri, ‘Mog so'oag nimi Taluro Saelbahilul,’ aro wepto poghogne Kristus pone wamla tanena, hae wene babe Eldamne wali neneptale,” aro wene alamekti yubu neplamek.
36 Yin saleropnang tanekori babe yubu neplamekti, sindi mag anggur wana lolterop mag sekne “Mag tululam,” aro mo'olamek. 37 Anggur mag sekne mo'olamekti lelamekti, “An Yahudi nimi sembe Yubu Sia lenne wamlam pagha tanena, wali neneptalulam!” alamek.
38 Yesus usoghag sip yubu kalag sipto mome toro pibeknena ane: “Nimi ane Yahudi nimi sembe yubu sia lero saelbamsilne,” aro mome tobekti, kalag sipto pibek.
39 Nimi phenderi yoaba ulamdek nimi Yesusap nhon kalag siplopsiekne abeneko nhondi Yesusag san tilipto lelamogti, “An Allahri, ‘Nimi taluro saelbamsilul,’ aro wepto pogkeogne wamlam kom te? Wali neneptamendi, nu babe taulbahilulam,” aro Yesusag wene san tiliplamog.
40 Yesusag wene seogpa, elkae tara sip siplobekne ponekori elkaeag samoro yubu lelamogti, “An Allah sembe log kom te? Sindi elag ‘Tebalulam,’ aro ikinne pibongne saog uro anag babe timbao. 41 Nunag ‘Tebarurom,’ aro tam timbaongena, otsik uro nundamneri sae pere agha nunag timbao. Ot pone enekoag timbaongena, eldi malia uan kompog elag timbao,” aro sae tara sip kalag siplobek nimi enekori elkaeag ambarog.
42 Wene seogti, Yesusag molona mololamogti, “Yesus, andi alniro nimi saelba ulamsimen sumeneko, na sembe ekon tan koma yepnululam,” aro wene seog.
43 Wene seogpa Yesusti, “Anag sik uro ambarelangken! Sumene agha olog usa anap nanap Allahri mog so'o walinge nikag wamnunam,” seog.
Yesus Tebaogha
(Matius 27:45-56; Markus 15:33-41; Yohanes 19:28-30)
44-45 Heng ik mol-mol seogti, siro turu alamog abeneko heng sanubom seogti, ae iniplobog. Allahri Mem Ae lomag, “Mem usa ae lom aneag nimi wa'aukang kom,” aro ag wilnirop ag nubunge ina siramag siliplengkibekne wamog. Yesus kalag wamogpa, ae iniplobogpa, ae lom wilnirop ag siliplengeroba pukama aneko serero payangkaogti, phende taog. Ae iniplobog wamek mog so'o eneko ni iniplobogha heng ko'o wilindi piog. Heng ko'o wilindi palamogha, kekman heng taolbaogti, ae sin taog. 46 Ae sin taogpa, Yesus yubu haum aro yubu lelamogti, “Nai, nari hain yameap An saeag pailtalamna,” seog.
Wene seogti hain abeneko kom taog.
47 Yesusti wene seogti hain kom taog abeneko yin salerop nang sikindo nhon wamogti, ni uro yabiogne kembi agha Allah omeklamogti, “Nimi ene sik uro malia urop komne nimi sikne wamla,” seog.
48 Nimi maikno kemelongolaek nimi tanekori ni uro yabiogne haingdi ibekti, “Yaghe logtie” senelamekti, wana ikin uro saram optangto anekoa palamek. 49 Yesus tebaog abeneko sin samen Yesusap nhon ul palamek nimi, kelabo mog so'o Galilea agha Yesusag nelepto palamek kelabo taneko babe, weag agha sekamekti ni uro yabiogne tilamsiek.
Yusupti Yesus kirik hogtoba lomag pibogha
(Matius 27:57-61; Markus 15:42-47; Yohanes 19:38-42)
50-51 Yesus tebaog sumeneko nimi nhon si Yusup as Arimateange Yudea so'oag wamog as agha yingkiropne wamog. Yusup ponekori Allah sembe yeng senelamogti, “Allahri nimi mog so'oag nimi saelbamsilulne ipsene,” aro nang-nang alamog. El babe Yahudi nimi sembe tam lelekto kemerop nimi Mahkamah Agama nimi nhon wamogti, el nimi sikne walia ulamogne wamog. Yusup poneko Mahkamah Agama nimi nhon wamog aghana, elkabo Yahudi nimi tam lelekto kemero kareptop nimiri, “Yesus obukap,” aro karebaekti, oro ulamekne sembe Yusup poneko sae saekag wamog kom. 52 Yusup poneko nimi nubunge Pilatusag piogti, “Yesus nong teptoba aneko tatnemenba o'obanun,” aro molol piog. 53 Molol piogti, Yesus nong teptoba aneko kalag sipto obeka aneko pelengkia nimi teptoba kelepsirop ag walinge agha kelebaog. Kelebongkia kirik lom hogtoba nimi samenag babe nimi siksirop kom kirik lom hogtobaag aneko pail piog. 54 Pail piog sumeneko Yahudi nimi niri, “Iniplogleba ik nhon sum ningki tek-tek papto wameberi, Allah yubu lebukap,” aro menekna togtop sum agha Yesus tebaogpa, kirik lom hogtobaag pail piogpa, heng purukanep.
55 Kelabo Galilea so'o agha Yesusag nelepto yaek kelabo tanekori Yusup nelepto palamekti, Yesus kirik lom hogtobaag pibogha babe, Yesus eldi wirikil wa'iogne babe sindi kembamek. 56 Kembaekti kelabo taneko sin piekti “Yesus nong teptoba song taleagti, nong alip toman song wali neneroba pibeberi, song wali maghap ikukap,” aro wero palilamek. Wero palilamek aghana, ae imbaog abeneko pere Yahudi nimi sembe tek-tek papto Allah yubu lerop sum taogpa, kelabo tanekori, “Allahri aruktop yubu sunsunum uro uaukap,” aro tek-tek papto ulamek.