Yesus nen kamag taogha
(Matius 28:1-10; Markus 16:1-8; Yohanes 20:1-10)
24
1 Yahudi nimi ik nhon Allah yubu lero tektek papto wamekpa, nen imbaog. Imbaogpa, heng walelingkiogpa, selek sumeneko lukunap kelabo abenekori song wali neneroba wero piameka tobekti, “Yesus nong alip toman song wali neneroba pail pukap,” aro Yesus kirik lom hogtobaag piboghag aneko piek. 2 Yesus kirik lomag piboghag aneko pina kemelamekag agha kirik ina siramag marukaek kirik aneko pemagto koloropba ina siram kuptoba ibek. 3 Marukaek kirik aneko pemagto koloropba ina siram kuptop wamogpa, wa'ina kemelamekag agha Yesus nong teptoba piamogha aneko ibek kom. 4 Yesus nong teptoba orog wamogpa, “Sa'a agha uro yabil?” aro seneraglamekpa, nimi phende sin peramag sekamdeka lo'om aro ibek. Nimi phende abeneko ag eneklamdeknena, lepna tingo arop saogne eneklamdekti, peramag seklamdeka ibek. 5 Ibom agha sin log lelem so'oag u amupto malingkiekpa, nimi phende abenekori sinag yubu lelamdekti, “Sa'a sembe a'undi nimi teptoba paia urobag yingkina kamag wamlange poneko elamlom? 6 Elna nen kamag taldi ane wamla kom. A'undi seneragmundi eltahilulnena, samenag El Galilea wamori, a'unag ambatsio. 7 A'unag ambarelamsiongena, ‘El imag agha mog so'oag taogne poneko nimiri salero malia urop nimi saeag nembaikpa, kalag sipto ya'ag olobikpa, ik wilindip sum eneko kamag talul,’ aro ambarelamsionge eltalulom,” aro ambatsirek.
8 Wene aro kelabo taneko ambatsirekpa, kelabo tanekori seneraghekti, “Yo yubu undo ambatsionge neneno,” aro el taek.
9 Wene aro ambatsirekpa, kelabo taneko kirik lom hogtoba anekoa saombaekti, ambatto poa Yesusti ko'olombare nang wepto pogsiognangap Yesusag neleplamek nimi wamek nimi tanekoap sinag ni uro yabiogne sembe ambatsiek. 10 Kelabo yubu payingkina Yesusti wepto pogsiognangag ambatsiek kelabo tanekona: Maria as Magdala kel enekoap, Yohanaap, Maria Yakobus ilinap, kelabo yogne nhon yabalamek kelaboapti ambatsiek.
11 Wene aro ambatsiek aghana, Yesusti wepto pogsiognang tanekori ka'ebaekti sembaeknena, “Kelabo taneri yubu kamolange lelamangne uro yabinep komne lelamang,” aro sik sembaek kom. 12 Sik sembaek kom aghana, Petrus elemag sekom agha merero piogti, kirik lom hogtobaag Yesus nong teptoba piboghag aneko til wa'iog. Til wa'alamoghag agha Yesus nong teptoba orog aghana, Yesus kelebongkia pibek ag eneko mo wamog. Petrusti kembongkia yaghe sembaogti, samoro pina, “Sa'a agha uro yabil?” aro wanaag haiptangto wamog.
As Emaus ina enekoag agha Yesus lag taogha
13 Sumeneko sum babe Yesusag yubu ka'ero neleplameknang phende, “As Emaus pununam,” aro palamdek. As Yerusalema as Emaus pinepne ina we uro palamekne sebelas kilometer ina we wamog. 14 Sin palamdek abeneko ni Yesusag uro yabiogne sembe yubu leple ina toman palamdek. 15 Sin palamdekti, yubu leple ina toman el neneptangtang palamdekpa, Yesus sin palamdeka peramag amik yaogpa, sinap nhon palamek. 16 Sindi Yesus iptek aghana sindi haing sepsiogpa, el ibom agha Yesus sembarek komdi nimi orange sembarek.
17 Wene sembarekpa, Yesusti sinag hailamsiogti, “Sa'a yubu agha ina toman leple palamtom?” aro haibahiog.
Wene seogne ka'ebom agha paptekti, wana ikin uro wamdek. 18 Sin palamdek nang nhon sina Kleopas ponekori, “Nai, as Yerusalemag wene abene ko'oag uro yabalamlange nimi ni el wamang semban aghana, an mo nimi sekelananne ka'ebaom komdi ekon te?” aro haibaog.
19 Wene aro haibaogpa Yesusti, “Sa'ange uro yabalamlange sembe leplam?” seogpa, sin phenderi samoro, “Yesus Nasaretne ponekoag uro yabionge sembe lelamnam,” serek. “Elna Allahri silimu yubu tiptopne wamori, Eldi Allah yubu ambarelamsiongena, Allahri mikipne elag pibogneag agha nimi whingag yubu ambatto kekneba ulamo. 20 Aghana memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, nu Yahudi nimi saelbamsiang nangapti el salero Roma nimi saeag nembaongpa, ‘El tebalul,’ aro yubu tam karepto timbaoba, sindi kalag sipto obong. 21 Kalag sipto obong aghana nuri, ‘Eldi ualul,’ sembamobongena, ‘Eldi nu Israel nimi sae lobatsiso,’ sembamobo. ‘Eldi undo unualul,’ sembobo aghana, Elag uro yabionge nenekoag agha sumene ik wilindip sum wamlaba, ‘Undo uro yaboho kom,’ aro wana ikin wamap. 22-23 Undo wamap aghana, sumene babe kelabo nunap nhon Yesusag nelepto ulamobo kelabo etbare sin lukun El teptoba kirik lom hogtoba pibongag aneko kemel piang. Kemel piang aghana Yesus nong teptoba orogtina, ibang kom. Yesus teptoba orog aghana, nunag ambarelamsiangnena, ‘Allah arukna imagnang malaikat nu whingag lag tarangdi, “Yesus kamag tal,” serang,’ aro yubu ambarelahiangba, nu wana enhaun ulamsil. 24 Kelabo tanekori yubu nene ambatsiangpa, nun anabiag agha nungkabo etbare, ‘Yesus kirik lom pibonga aneko nuri babe kemel pukap,’ aro piangdi, kembangag agha kelabo etbare tanekori yubu ambatsiangne sunsunum uro haingdi ibang. Ot Yesus nong haingdi ibang kom,” aro sin phende abenekori ambattek.
25-26 Wene aro ambattekpa, Yesusti samoro yubu lelamogti, “A'un sik uro ekon urop nimi! Allahri silimu yubu tiplamek nangdi samenag mome toro pibekne a'undi olog wanaag seneraglamlom kom te? Sindi, ‘Sik uro yabilul,’ aro mome toro pibekne sunsunum uro uro yabiropnena, ‘Allahri weptopne, “Nimi mog so'oag nimi Taluro Saelbamsululam,” aro wepto pogtopne poneko seklena samenag seklebale taneogna, nimi taluro saelbahileba, kibiang el sembe towalengukang,’ aro mome toro pibek. Sindi samenag agha ambatsiekne olog sikne aro seneraglamlom kom te?” aro ambatsiog.
27 Wene aro ambatsiogti, Musari mome toro pairop yubuap Allahri silimu yubu tiptop nangdi mome toro pibek yubuap alniro ambarelamsiogti, eldamne sembe Allahri yubu mome toro pibekne ni kilbiag agha tibin nenero ambatsiog.
28 Yesusti sin ambarelamsiog abeneko leple palamekti sin, “Pukap,” sembaek as Emaus aneko peramag piek. Peramag piektiogna, Yesusti maneri as eneko phibom agha pinep saog ulamog. 29 Unulamogpa sin phende nang abenekori Yesusag yubu mikip uro lelamdekti, “Wene ae inipna peram taldi, inibalba nunap nhon wamukap,” serekpa Yesus babe as enekoag, “Mabukap,” aro wa'iek. 30 Aeag wa'iekti, “Kwaneng tukap,” aro sin pukekti, Yesusti Allahag, “Naniong wali tatsilam,” aro kibogti, kwaneng roti aneko khepto-khepto tatsiog. 31 Khepto-khepto tatsiog abeneko sindi haing kwelekaloa saog uahiogpa, ibom agha, “Elna Yesus,” aro eltarek. El tarek abeneko Yesus sin whingag aneko kom tangom seog. 32 Kom taongom seogpa, sin mamun nimi nhondi nhonag yubu leldalamekti, “Inaag yalamapti, Allahri yubu mome toro pairopne tagto ambare-ambare yalamsilba, nu wanaag yeng maikno sembamnam aneko,” aro sin mamun yubu lelamdek.
33 Undo uro yabiog abeneko pere sekom agha samoro Yerusalem yarek. Sin samoro yalamdekpa, Yesusti ko'olombare nang wepto pogsiognang enekoap nimi orangeap winiptaekpa, aneko yarek. 34 Yarekpa, winip taek nimi tanekori yubu lelamekti, “Ot sik uro nu saelba uhiropne Yesus kamag taori, Simon whingag agha lag neneptao,” alamek. 35 “Simon whingag lag neneptao,” seekpa sin phende nang abenekori babe nimi tanekoag, “Nu inaag palamnam abeneko undo uro yabil, aghana kwaneng roti khepto-khepto nunag tatsil taneogna, ‘Elna Yesus,’ aro el taap,” aro ni aneko ambatsirek.
Yesus Eldi yubu ka'ero neleptop nimi nusamag lag taogha
(Matius 28:16-20; Markus 16:14-18; Yohanes 20:19-23; Pogsiognang 1:6-8)
36 Sin poloro winiptangkamekti, ni uro yabiogne sembe yubu lelamekpa, lo'om aro sin whingag Yesus lag neneptaogti, yubu ambarelamsiogti, “A'un wana aingniro yeng uro wamsut,” aro kipsiog.
37 Yesus lag neneptaogti, wene alamog abeneko sin, “Phiari lag neneptaldi lelamla,” aro lo'om seekti, log sembaek. 38 Log sembaek aghana Yesusti sinag yubu lelamogti, “Sa'a sembe a'un wana ophag aro, ‘Sik uro yabinep to kom to,’ aro a'un wanaag haiptangto senelamlom? 39 Nari sae yan alukto omneongag kembanululom. A'undi Na kembanumundi, nari yan saeag meneng kat taonge babe saeri saelbitnululom. Phia eldi nong sop yo'o orog wamla, aghana a'undi na nong sop ane saelbitnumundi, ‘Na Yesus alamnange,’ sik sembalulom,” seog. 40 Wene seog abeneko, “Yan sae kemero saelbitnululom,” aro sindi whingag lag nenero ambahiog.
41 Eldi wene aro ambatsiogne sembe sin wamek nimi taneko yeng senenne loloro uahiogne agha sindi wanaagna, “Sik uro Yesus kamag tal to, kom to?” aro olog sik sembaek kom. “Sik uro Yesus kamag talba ililamap,” sembamek kom abenekona, Yesusti nimi tanekoag hailamsiogti, “A'undi kwaneng tenne olog wamla te?” aro haibahiog. 42 Wene aro haibahiogpa, sindi ikan sop aukag tabekne karepna nhon tarek. 43 Ikan sop karepna tareka aneko tobogti, sin whingag agha teog.
44 Ikan tareka aneko teogti, Yesusti sin taneko wamek nimiag yubu ambarelamsiogti, “Samenag a'unap nhon wamobori lelamnonge neneko nen sarikto sumene babe ambatsinun. Samenag ambatsinongena, ‘Sin samenag Allahri Yubu mome toro pibeknangdi Na sembe mome toro pibekne sik uro yabilul. Musaap, Allahri silimu yubu tiplamek nangap, Allah omektop septoba siptopnangapti Na sembe samenag mome toro pibekne neneko ni anganep komdi, sik uro yabilul,’ senoba wene sunuptal,” aro ambatsiog.
45 Wene aro ambatsiogti, sin wamek nimi taneko wana heklamsiogti, tibin nenero ambarelamsiog andarina sindi Allah Yubu Mome toro pairopne seneragto eltaek.
46 Yesusti sinag yubu ambarelamsiogti, “Allahri Yubu mome toro pibeknena, ‘Allahri “Mog so'oag nimi Taulbahileri Saelbamsilul,” aro wepto poglenge Kristus poneko seklena seklebaleri tebale aghana, ik wilindip sum eneko nen kamag talul. 47 Kamag taleba elag sikne aro seneragtop nimiri as Yerusalem nimi alniro ambarelamsukang. Yubu ambarelamsukangnena, “A'un mog so'oag nimiri mali-malia ulamlomne lipsimundi, Allahri wepto poghogne Kristus ponekoag, ‘Saelbamnemenba andi umag wamnun,’ aro seneraglapmunba, mali-malia ulamlomne tam wailag nenero kom nembalul,” aro ambarelamsukang. 48 Nimi tala-tala wamang nimiag sabo tangto ambarelamsukang,’ aro samenag Allah silimu yubu tiplamek nangdi mome toro pibek. Na wamnori ulamnoba a'un tane wamlom nimiri haingdi imneomneap, Nanag uro yabilneap, amik uro yabilulneap sembe ambarelamsululom. 49 Na Naniri, ‘Mikipne tatsinun,’ aro salag lero pibogne sunsunum uro Nari a'unag poghatsinun. Poghatsinun aghana anam tatsin komag a'un as Yerusalem anea lamban koma nang-nang aro wamlulom kekman Allahri mikipne imag agha a'unag enekatsinun. A'unag mikipne tatsine taneogna, as Yerusalem aneko lambamundi, yubu ambatto tongolamsululom,” seog.
Yesus imag yingkiogha
50 Wene aro ambatsiogti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nimi eneko menangalamsiogti, as Yerusalema enero poa lambahiog. As Betania peramag poa phiogti anekoa ni sae phende sae towalengkia, sin kipto mikip nembahiog. 51 Eldi sin kipto mikip nenelamsiog abeneko pere Allahri Yesus imag agha kiliro tobogpa, sin laplobi agha imag yingkiog. 52 El imag agha kiliro tobogpa, Yesusti yubu ka'ero neleptop nimi tanekori Yesus omekto kiplamekti, sin yeng maikno uro as Yerusalem samoro piek. 53 As Yerusalem piekti, sin sopsop Allahri Mem Ae aramag agha yeng uro Allah omeklamek.
Abenda.