Yesusti, “Allahag papna koma wanaag agha sarikto mololamlulom,” aro ambatsiogha
18
1 Wene aro ambatsiogti, Yesusti nen eldi yubu ka'ero neleptop nimiag, “A'undi Allahag mololapmundi, solban semban koma papna koma sarikto mololamlulom,” aro wenelamsiogti, sunumna tolbina ambarelamsiog. 2 Yesusti lelamogti, “As nhonag nimi nubunge tam lelekto kemelbina kareptopne nhon wamog. El tam kareptopne ponekori log semban koma nimi orange babe, Allah babe kiptop kom. 3 As enekoag babe kaldam kel nhon wamog. Kel enekori tam kareptop nimi enekoag sop-sop molol alamogti, ‘Nimi nhon anekori na aisa nenaptangto mali uaneoba, tam nene kemero karebatnemen andarina, nanag sikne agha sunsunum uro lumbatnelul,’ aro molol alamog.4 Wene kaldam kelenekori, ‘Tam naringe kembamendi, yepto karebatnululam,’ aro molol alamog aghana, tam lelekto kemero kareptopne ponekori yepto karebarelamog kom. Tam karebarelamog kom aghana el ponekori seneraghogti, ‘Nari Allah sembe log semban koma kiplamna komdi, nimi sembe teba'en senelamsin. 5 Aghana kaldam kel eneri sop-sop yalamlari nebel alamnel. Tam ane kemero karebane kom tanena, “Kaldam kel ene sop-sop yingkina yubu nebel alamneleag,” aro tam kembaneri sik uro karebanun,’ seogti, tam karebaog,” aro Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag sunumna sunuro ambatsiog.
6 Wene aro ambatsiogti, nu Saelba Uhiropne ponekori sunumna neneag tolpina tipto ambarelamsiogti, “A'undi wali uro seneraglapmunnena nene. El tam lelekto kemelbina kareptopne neneko sik urop kom nimi aghana, eldi babe seneragto, ‘Tam karebanun,’ aro lelamogne sembe wali uro seneraglamlulom! 7 El sik urop kom nimi enekori babe, ‘Maiknoro mololamnelne sembe tam karebatnun,’ seog. Sik urop kom nimi enekori, ‘Tam karebatnun,’ seog tanena, Allah sik uropne ponekori Eldamneri wepsiog nimi sembe huahilul? Eldamneri wepsiog nimi tanekori sinag kweleknag Allahag, ‘Nu sembe tam karebatsululam,’ aro engena mololamseng tanena, Allahri sin sarikto wailag ibarelamsiso, te? Kom. 8 Nari sik uro a'unag lelamnange, Allahri sin sembe elemag tam porog uro karebatsilul. Ot nari wanaag haildalamnangena, Na mog so'oag nimi tahinge nen samoro yane sumeneko, ‘Allahag wana palilamik nimi ipsinun to, kom to?’ aro haildalamna,” seog.
Yesusti sunumna Farisi nimiap kal ma'al Roma nimi sembe poloro torop nimiap sembe sunuro ambatsiogha
9 Nimi aneko wamek nimi nenneri sindam nimi sembe, “Nu Allahag walia uropti Allahri nu sembe wali sembamsil,” aro seneragtangtop nimi wamekti, nimi orange sembe teba'en senelamsiekti wamek. Sin metmereng arop nimiag Yesusti likitop yubuag tolbina ambarelamsiogti, 10 “Ik nhon sum nimi phende, ‘Allahri Mem Aeag pineri, Allahag molona molbanun,’ aro pirek. Nimi nhonna Farisinge, nhonna, ‘Roma nimi sembe kal ma'al payahut,’ aro aruksirop nimi, ‘Allahri Mem Aeag molol pinun,’ aro pirek. 11 Pirekti Farisinge poneko nimi whingag sekelpina eldi wanaag Allahag yubu lelamogti, ‘Nani Allah, na nimi ora nimi tane saog uro wamna komdi, walinge agha ulamnange sembe “Nani” aro kiplangken. Sin ora nimi haogha torop nimi wamang, malia urop nimi wamang, kelabo haogha torop nimi wamang. El “Roma nimi sembe kal ma'al payae,” aro aruksirop nimi neneko babe wamlari, eldi malia ulamlange saog uro nari ulamna kom aro kiplangken. 12 Na ik saekpare kaupto uro yabalamlangeag agha sop-sop ik phende kwaneng ten koma Anag mo seneragto moloro ulamna. Nari saeag wamlangeag agha ni poloro palu sa'obare nembiagha, palu supnabare na sembe paiamnari, sa'onge nene An sembe pogto palilamna,’ aro eldi wanaag Allahag yubu lelamog.
13 Wene aro lelamogpa el, ‘Roma nimi sembe kal ma'al payae,’ aro aruksiropne poneko weag nimi liliag sekamogti, imag tiwalengkan koma wana ikin uro Allahag mololamog. Allahag mololamogti, ‘Nani Allah, na malia urop nimi agha wamna. Andi nanag yareag sembanemendi opneheng kom,’ aro saram oltalamogti Allahag molona mololamog.
14 Nari a'unag sikne agha ambatsinenge sik senelamlulom. Sin phende abeneko wene aro Allahag yubu leptek nimi agha Allahri ot nimi nhonog sembe, ‘Nimi sikne nene Nari whingag wali wamlul,’ sembaog. Nimi enekori, ‘Na malia urop nimi agha wamna. Yareag sembamnululam,’ aro molbaog ponekona, Allahri nimi nene El whingag sikne nembaogpa, nimi eneko aeag piog. Nari lelamnange nenena, nimi etneri eldamne paliag neneptale tanena, Allahri nimi eneko mombolag nembalul. Nimi etneri eldamne mombolag neneptale tanena, Allahri nimi eneko paliag nembalul,” aro Yesusti ambatsiog.
Yesusti me ologne kipsiogha
(Matius 19:13-15; Markus 10:13-16)
15 Yesusti yubu ambarelamsiogpa, nimiri me ologne payalamsiekti, “Me ologne taneag sae pipsilulam,” aro Yesusag mololalamek. Payalamsiek aghana Yesusti yubu ka'ero neleptopnangdi kemelamsiekti, nimi tanekoag, “Payahiseng kom,” aro walamsiek.
16 Wene aro walamsiek aghana Yesusti me tanekoag “Nanag yalulom,” aro yopsiogti, nimi taneko ambarelamsiogti, “Me tane Nanag wali yaukang. A'undi irikahiseng kom. Nuni Allahri sin babe piamsildi saelbamsil. 17 Nari a'unag sik uro lelamnange, nimi etneri olog mabo saog tangom agha Allahri ‘Saelbamsululam,’ aro weptopne ponekoag kipto tople kom tanena, Allahri mog so'oag nimi paia saelba uhiroba wa'ilanep kom,” aro ambatsiog.
Tupne nhon Yesusag hailaogha
(Matius 19:16-30; Markus 10:17-31)
18 Wene aro ambatsiogpa, Yahudi nimi sikini nhon nimi saelba uhiropne nhondi Yesusag hailaogti, “Nani, an yubu ambatsiropne walinge wamlam! Yubu ambatnululam! Nari hulamnengeag agha ya'ag kamag uro unne nanag talul?” aro Yesusag haibaog.
19 Wene aro haibaogpa Yesusti nimi enekoag, “Nanag ‘walinge' selamnena, nimi mog so'oagne nhon babe walinge wamla kom. Ot Allah mo aghabog walinge wamla. Andi sa'a sembe nanag walinge selam?” seog.
20 Wene seogti Yesusti nen tipto yubu ambarelamogti, “Allahri Musa pere agha aruksirop yubu ambatsiogne an el wamlam.
Nimiri nengabo kelabo haogha topseng kom.
Nimi ya'ag opsiseng kom.
Nimiringe haoghaba topseng kom.
‘Nimiri unulamoba imno,’ aro yubu orolena lepseng kom.
A'uni a'unindi yubu ka'ero kiplamsululom.
Ni ane Allahri samenag ambarogpa, Musari tipto ambatsiogpa, ka'elamapne an babe el wamlam,” seog.
21 Wene aro ambarogpa kabuni enekori Yesusag samoro lelamogti, “Andi ni leplamne abenena na olog wamsiag agha saelbamsia kekman wene babe saelbamnari ulamna,” seog.
22 Wene seogne ka'ebaogti, Yesusti nen kabuni enekoag, “Ot nhonog andi ulamlam komne nhon wamla. Andi saeag agha ni wamlange nimiag kamna kapto tol pimendi, kamna tatkeikne nimi saeag agha orogne tatsululam. Tatsimen tanena, samoro nanag yamendi, nanag yubu ka'ero neleplamnululam. Undo tatsimen tanena, Allah imagne ponekori whingag wali-waliaba paiptangtoba maikno an wali wamnepne sembe poloptalul,” seog.
23 Yesusti wene seogpa, nimi enekori ka'ebaogti, “Nanenge saeag agha maikno wamlaba, huro uanun?” aro wana ikin taog. 24 Wana ikin taogpa, Yesusti nimi enekoag kembiagha lelamogti, “Allahri na wepto, ‘Saelbamsululam,’ aro poghol aneog aghana, nimi saeag agha tup uro urop nimiri elsaeag uropne lipsisori, na umag neneptangto wa'inepne eka'uk sirik. 25 Sik uro eka'uk sirik. Pham unta nhon el nong olog neneptangto imisti phoroba lom toman wa'inep te? Eka'ukti wa'inep kom senelamlom. Aghana nen eka'uk phelektopne nhon wamlangena, tup nimiri eldamne mombolag neneptangto, Allahri ‘Saelbamsululam,’ aro wepto pogtopne poneko umag wa'inepne nen phelekto eka'uk sirik wamla,” seog.
26 Yesusti wene seogne ka'ebaek nimiri lelamekti, “Undop pagha tanena, Allahri nimi etne agha taluro saelbahinep?” aro haibaek.
27 Wene aro haibaekpa, Yesusti samoro nimi tanekoag ambarelamsiogti, “Nimirina, ‘Uro yabinep kom,’ senenne ot Allahrina uanepneog wamla,” seog.
28 Yesusti wene seogpa Petrusti, “Nu kembahimen! Nuringe nia mangkina saeagha uropne ni lipsibori, anag neleplangkeap,” aro Petrusti Yesusag wene ambarog.
29-30 Wene seogpa Yesusti, “Nari a'unag sikne agha lemnuan. Nimi etneri, ‘Allahri el wepto, “Nimi Taluro Saelbamsululam,” aro poghogne ponekoag nelebanun,’ aro eldinge ae, eldi eldo ilipsae, elkel, eldi ili ilin, eldi elmabo nimi enekori laplopsilenge sembe wene wamap ko'o eneag Allahri lunuro nen ma'aro maiknoro phelektopneap tatlul. Nia mangkina laploplenge sembe tatleba, elag talulnena, nimiri aeap, eldi eldoyabo ilipsaboap, eldi kelap, eldi iliyabo ilinaboap, eldi elmaboap babe wene wamap ko'oeneag elag talul. Nen nhonna, amik yalamle ko'oag Allahri ya'ag kamag uro unne neneko tatsilul,” aro Yesusti ambatsiog.
Yesus El seklero tebanepne sembe ik wilipne ambatsiogha
31-33 Yesusti aobarenang wepsiognang eneko mo poloro wimbitsiogti, yubu lelamogti, “Ka'eamnululom. Na Allahri wepto pogneogpa, mog so'oag nimi tahiba, nimiri nanag ulamukangne sembe samenag Allah silimu yubu tiplamek nangdi mome toro pibek. Wene nu Yerusalem walelamebeba, Nanag uro yabilulne sembe mome toro pibekne neneko sunsunum uro uro yabilul. Sindi samenag nanag uro yabinepne sembe mome toro pibeknena, ‘Nimiri el saelbaikti, nimi sisa Yahudi kom nimi saeag nembaukang. Nimi sisa Yahudi kom nimi tanekori yubu nepto san tiliplamikti, sulumag suplamikti, “Seklena seklebalul,” aro mali ulamikti, ya'ag obukang. El ya'ag obik aghana, ik wilindip sum eneko nen kamag talul,’ aro mome toro pibekne sunsunum uro sik uro yabilul,” aro Yesusti sin aobarenang taneko ambatsiog.
34 Yesusti wene aro ambatsiogne sembe sin wana saog kauplamsiogti, “Yubu nene sa'a sembe ambatsil?” aro yubu kiki punnag waliro wali uro seneraghek kom.
Yesusti haing urop nimi nhon wali nembaogha
(Matius 20:29-34; Markus 10:46-52)
35 Yesus “Yerusalem waelbanun,” aro as Yerikho peramag ina'ag palamogpa, nimi nhon haing uropne ina abolag pukamog. Ina abolag pukamogti, nimi pang yang ulamek nimiag, “Kal ma'al tatnululom,” aro mololamsiog nimi nhon pukamogti, kal ma'al mololamsiog. 36 Mololamsiogti wamogpa, nimi maikno palamekti mu alameka ka'ebahiogti, “Nimi maikno palamangne sa'a sembe palamang?” aro nimiag haibahiog. 37 Haibahiogpa sindina, “Yesus Nasaretne poneko ina ane toman palamla,” aro ambarek.
38 Wene aro ambarekpa, haing urop nimi enekori haum aro yubu lelamogti, “Yesus, Daud elme, yareag sembane” aro haum alamog.
39 Wene aro haum alamogpa, nimi whingag palamek nimi tanekori, “Yubu kom tae!” aro walamek. Walamek aghana, el haing urop nimi enekori nen yubu mikip uro haum aro yubu lelamogti, “Yesus, Daud elme, yareagti o'ona sembane!” aro haum alamog.a
40 Wene aro haum alamogha ka'ebaogti, Yesus palamog aneko pabom seogti, “Eldi na yoplamnel nimi ene payalulom,” seog. Poa piekpa Yesusti nimi enekoag, 41 “Andi yopnelamnena, ‘Yesusti nanag sa'a agha uanoho,’ sembamlamdi yopnelam?” aro haibaog.
Wene aro haibaogpa, haing urop nimi enekori, “Nai, ‘Nari haing ene kwelekanoho,’ sembamnari yopken,” seog.
42 Wene seogpa Yesusti, “Andi sik senelamnelamdi, Nanag wana palilamlamne nene sembe, wali nembaghenuan. Andi haing ene kwelekaghele,” seog.
43 Yesusti wene seog abeneko pere haing aneko kwelekaogpa, “Wali yepnel,” aro Allah omekto Yesusag neleplamog. Undo haing kwelekaogne nimi maikno tanekori ibekti, sindi babe Allah omeklamek.