Yesusti Farisingeri aeag yan sae noro naiktop nimi wali nembaogha
14
1 Allah omekto tektek paptop sum ik nhon Yesus Farisi nimi sikiniri aeag, “Kwaneng nhon tukap,” aro piog. Aneko piogpa, nimiri Yesus wali uro keme nelbamek. 2 Keme nelbamekti wamekpa, Yesus pukamogha whingag nimi nhon yan sae noro naiklamogne nhon pukamog. 3 Pukamogpa Yesusti Musari aruksirop yubu amohiropnangap Farisi nimiap taneko wamek nimiag yubu yangaro hailamsiogti, “Nimiri Musari aruksirop yubu mome toro pibogne sunsunum uro uanepnena, Sabat sum tektek papto wamlulom seog sumeneko nimi niktopne wali nembahinep to kom to?” aro haibahiog.4 Wene aro haibahiogpa, Musari aruksirop yubu amohiropnang tanekoap Farisi nimi tanekoap yubu kom taek. Yubu kom taekpa Yesusti yan sae noro naiklamog nimi eneko sae saelbamogti, wali nembaogti, “Hae, wali pululam,” aro ambarog.
5 Nimi enekoag wene, “Wali pululam,” seogpa piogpa, Yesusti nimi wamek nimi tanekoag hailamsiogti, “A'un wamlom nimi agha Sabat sum Allah yubu lero tektek papto wamsom aghana, a'undi mabo to, a'undi pham sapi to mag so'o lom walirobag eba timbaho tanena, a'undi peket sumeneko babe a'undi me to, a'undi pham to sae kiliro topsululom tiog, kom te?” aro haibahiog.
6 Wene aro haibahiog aghana, Yesusti lebog tam eneko sembe samoro yubu lebek kom.
Yesusti, “Andamne mombolag neneptangto wana mamleba, ora nimi paliag nenero walia ulamsululom,” seogha
7 Yesus Farisi nimi nubunge ponekori aeag pukamogti kemelamsiogpa, Farisinge ponekori, “Nari aeag yalulom,” aro yopsiog nimi tanekori, “Ot waliag alikinag puknun,” aro ulameka kembahiog. Ane sembe Eldi yubu nene sin niag sunuro ambatsiog. 8 Yubu ambarelamsiogti, “Nimi nhondi anag, ‘ “Kelabo tomnun,” aro kwaneng sani yobabeba yalulam,’ aro an yoplangkik tanena, pimendi waliag alikinag pukseng kom. An waliag alikinag aneko pina pukapmen tanena, an ekonpog an phelektopne nimi nubunge nhon sindi, ‘Yalulam,’ aro yobamikne amik yaleri, waliag alikinag aneko yingkina puknepne nhon wamnep. 9 Undop agha an samenag aneko pina pukapmen aghana, sani ngainge ponekori anap nimi nubunge ponekoap a'un ni phende yobamsik nimi enekori anag yalul tiog. Anag yaleri yubu ambarelangkeleri, ‘Nangkae, an pukanebag weamapne ane kom. Ae usa puna ene, “El nimi nubunge pulalul,” aro weamap ane sembe tatlulam,’ sulul. Undo wene seleba, an ali lelem nimi liliag wailag sip puklulam. 10 Ane sembe, ‘An yalulam,’ aro yoplangkiik tanena, an pimendi nimi wailag sirikag sip pukapmen andarina, sani yolamika ngai nimi eneko an ipkeleri anag yalul. Yaleri anag ambarelangkeleri, ‘Nangkae, an yamendi ae usa waliag alikinag ane pulae,’ selul. Abene agha nimi ni wamika whingag agha an paliag nenero kipkelul. 11 Nimi etneri eldamne paliag neneptale tanena, nimi eneko mombolag talul. Nimi etneri eldamne mombolag neneptale tanena, nimi eneko paliag talul,” aro Yesusti ambatsiog.
12 Wene aro ambatsiogti, Yesusti ae ngainge ponekoag ambarelamogti, “Andi, ‘Kwaneng nikag tukap,’ aro yo'obi to inipnag to nimi yoplamsimen tanena, andi ankaboog, andi nimiog, andi ando yaboog, andi anipsaboog, andi ae peram nimi saeag agha yag nimi aghabog yopsiseng kom. Andi sin yopsimendi andi uamenne sae paliro saog uamenba, sindi babe andi uamenne lunuropne anag uaukang. 13 Ane sembe andi, ‘Sani nikag tukap,’ aro nimi yoplamsimen tanena, andi nimi yopsululamnena, saeag agha orog nimiap, nong kutkuruka uro norop nimiap, yan mali nimiap, haing urop nimiap agha yoplamsilulam. 14 Andi sin nimi undopneag walia ulamsimenne sindi anag nen lumbanep kom saog wamik aghana, andi sinag uamenne sembe Allahri anag walia uagheleba, wali wamlulam. Andi uamenne lunurop saogne neneko Allahri nimi sik nimi kamag nenelamsile sum eneko kamna tatkelul,” aro Yesusti ae ngainge ambarog.
Sunumna sani nubunge yoropne sembe Yesusti yubu likipto ambatsiogha
(Matius 22:1-10)
15 Sin nhon Yesusap kwaneng nikag telamekag anekoa, Yesusti yubu ambatsiogne ka'ebaog nimi nhondi yubu lelamogti, “Sin amik sum Nuni Allah nimi mog so'oag nimi saelba uhiropne ponekoap nhon pukamikti, kwaneng nhon telamik nimi sin wali yeng uro wamukang,” seog.
16 Wene seogpa, Yesusti samoro nimi enekoag yubu lelamogti, “Ik nhon sum nimi nhondi nimi maikno, ‘Yalulom,’ aro ambatsiogha sunsunum uro sani nubunge yobaogti, nimi yopsiog. 17 Yopsiogti kwaneng nia yoro tengkongkia kwaneng alniro teneba peramag, ngainge ponekori eldi arukna arukto poglamogti, ‘Nari samenag, “Yalulom,” aro ambatsino nimiag phimendi, “A'un ni yalulom. Ni yoro webapti yobolalamsin,” aro ambatsululam,’ aro poghog.
18 Wene aro ambatsiog aghana, sin nhin ‘Yalulom,’ aro yopsiog nimi tanekori seneraglamekti, ‘Nu yaukap komdi, wanaag waro yo sembahileag,’ aro sin nhin anekori wene alamek. Nimi nhondi sani ngainge ponekori arukna enekoag lelamogti, ‘Nari weneog awe so'o nhon kamna kapto tomnari kemel punun. Kemel punundi, “Yane komne sembe nanag mali sembaneheng kom,” aro ambatlulam,’ seog.
19 Wene seogpa, el arukna orangeag piogti, “Yalulam,” aro yobog. Nimi phendepne enekori, ‘Na sumeneog pham sapi sa'obare kamna kapto tomnari wene, “Pham sapi aneko kemel phineri, mipnun,” aro palamna. “Na yane komne sembe nanag mali sembaneheng kom,” aro ambatlulam,’ seog.
20 Wene seogpa, el arukna eneko wilindipneag yobol piog aghana, nimi wilindipne enekori, ‘Na weneog kelabo toroan. Ane sembe na yanep kom,’ seog.
21 Sindi wene seekpa, el samoro pina ili ponekoag ambarelamogti, ‘Sinna undop-undopti ta'ap seang,’ aro ili poneko ambarog.
Wene aro ambarogpa, ka'ebom agha wanaag yo senelamogti, eldi arukna anekoag yubu lelamogti, ‘Elemag ina toman palapmendi, as lom-lom ero nimi yoplamsimendi, nimi saeag agha orogneap, nong kutkuruka nimiap, nimi haing uhiropneap, nimi yan malingeap poa yahilulam,’ aro ambarog.
22 Wene aro ambarogpa, eldi arukna anekori enel phina samoro eldi ili ponekoag payingkina lebogti, ‘Nai andi, “Enel phululam,” selamne uandi, enel phin aghana, nen kolo olog wamla,’ aro ili poneko ambarog.
23 Wene aro ambarogpa, ili ponekori lelamogti, ‘An pimendi nimi inaag wamikneap, as abolag paiag wamikneap emba yahimen andarina, nari ae eneag teknebaukang. 24 Sik uro lelamna! Nimi nari samenag, “Yalulom,” aro ambatsinoba, yaong kom nimi eneko nari kwaneng tukang kom,’ seog,” aro Yesusti sunumna tolbina ambatsiog.
Yesusti nimiag, “Nia a'undi saeag agha lipsimun taneogna nanag yubu ka'ero neleplamnululom,” aro ambatsiogha
(Matius 10:37-38)
25 Yesus ina palamoghag nimi maikno el amik nelepto palamekpa, Yesusti sin tangaro kembahiog. Kembahiogti, yubu lelamogti, 26-27 “Nimi etne Nanag yalamik aghana, ili ilinap, eldi kelap eldi maboap, eldo eldo'el ilipsae ilipsa'elap, laplobi agha sae lipsinep kom tanena, nimi eneko Nanag nelebanep kom. Eldamne sembe babe seneragtan koma na o'omne nenero neleplamnele taneogna, nanag yubu ka'ero nelepnerop nimi tanep. Nimi etneri nanag neleplamnele aghana, eldamne sembe sembongkia, ‘Kalag sipto ya'ag omneikagti, Yesusag nelepto siptop kal nene pabalamnun kom,’ sembale tanena, nanag nelepto nari yubu ka'ero sunsunum uro urop nimi tanep kom.
28 Wali uro seneraglapmun taneogna, nanag neleplamnululom. Sunumna sumbatsinun. A'un tane wamlom nimi agha nimi nhondi, ‘Ae wenge nhon sopso waelbaukap,’ sembaho tanena, ‘Nuri sa'a-sa'a tobukapne ae ene sembe kal ma'al etbare tenep,’ aro a'ilbaho. 29-30 Wali uro kal ma'al a'ilban koma alniro sobaho tanena, kal ma'al ni orog tahoba, aeog iklobongkia kwema kamna kapto tomnep komdina lilopsiso. Undop agha nimiri kemelamsengdi, ‘Nimi ene ae aneko alniro aeog iklobongkia komopto soban koma lilopsio,’ alamsengdi ogsobanep.
31 Nen sunumna nhon babe sumbatsinun. Nimi yubu sia leropne ponekoringe yin salerop nang teng-tengne sa'obare saog saelbahiso. El aisa nang, ‘Mal tabaukap,’ arop nimi enekoringe yin salerop nang teng-tengne lindarabare saog saelbahiso. Tanena yin salerop nang teng-tengne sa'obare saog saelbahiso ponekori ‘Mal tababeri, el yin saleropnang teng-tengne lindarabare nuri luknabahinep to,’ aro seneraglul tiog. 32 ‘Nuri sin luknubahinep to,’ aro seneraglamsori, ‘Nuna nimi teng ologti, nu sindi oro luknubahinep saog wamap,’ sembaho tanena, aisanang anam weag agha yalamsenga whingag mal pogna nang pogsiso. Pogsisoba, ambarelamsisengdi, ‘Huahaberi, mal mu seberi, nikag nhon wamukap?’ aro hairo ambatsiseng. 33 Ane saog uro, nari lelamnange wali uro seneraglapmundi karebalulom. A'un anabiag agha nimi etneri nia mangkina laplobi agha sae lipsinep kom tanena, nanag nelepto nari yubu ka'ero sunsunum uro urop nimi tanep kom,” aro Yesusti ambatsiog.
Nimi etneri, “Yesusag nelebanun,” arop nimiag Yesusti wenero garamag tolpina likipto ambatsiogha
(Matius 5:13; Markus 9:50)
34 Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Garam nenena sao wali aghana, emem arop kom tale tanena, nimiri sa'a agha nen samoro garam sao wali nembanep komdi, teba'en sembanep. 35 Garam emem arop kom tale tanena, ‘Wen urumna so'o sukubalul kom,’ aro mo toboglopseng. Aori ka'ebalomne nimi niri seneragto saelbamlulom,” aro Yesusti likipto ambatsiog.