Yuusufi e sakiraaɓe mum
37
1 Yaakuuba hoɗi leydi Kanaana ɗo bammum hoɗunoo ɗoon. 2 Inan kabaaru ƴuwdi Yaakuuba: Yuusufi ina tawra duuɓi sappo e jeɗɗi. Imo durdannoo e mawniraaɓe makko baali. Imo wondi e ɓiɓɓe Bilha e Jilpa, deekiraaɓe baabiiko. De o haaltani baabiiɓe kabaaru maɓɓe bonɗo.
3 Tawi le Yaakuuba ina horsini Yuusufi faa ɓuri ɓiɓɓe muuɗum heddiiɓe ɓeen fuu, sabo ley nayeewu makko o heɓi ɗum. O waɗani ɗum saaya ŋarɗuka. 4 Mawniraaɓe ɓeen nji'i no o yiɗiri Yuusufi faa ɓuri ɓiɓɓe makko fuu. Saabe ɗuum ɓe kiri Yuusufi, ɓe mbanyi ɗum.
5 Nyannde gomma Yuusufi hoyɗi, de haalani koyɗol ngool mawniraaɓe muuɗum. Caggal ɗuum ɓe ɓeydi wanyude mo.
6 Inan no o fiirtirani ɓe koyɗol ngool. O wi'i ɓe:
— Kettinee koyɗol ngol koyɗumi. 7 Mi hoyɗii eɗen kaɓɓa kaɓɓe ley ngesa, de inan haɓɓere am ummii, darii! Kaɓɓe mooɗon piilii nde, ina cujidana nde.
8 Mawniraaɓe ɓeen njaabii mo, mbi'i:
— Yalla a yiɗu laamaade min naa? A yiɗu laataade joomii amin naa?
Ɓe ɓeydi wanyude mo saabe koyɗi makko e haalaaji makko.
9 Yuusufi hoyɗi koyɗol gonngol katin, de haalani mawniraaɓe muuɗum ɓeen, wi'i:
— Kettinee, mi hoyɗii katin. Mi yi'i naange e lewru e koode sappo e ngo'o ina cujidana kam.
10 O fillanii ngol baabiiko e mawniraaɓe makko. Baabiiko feli mo, wi'i:
— Ɗume koyɗol ngol koyɗuɗaa ngool wari wi'ude! Yalla min ngarowan, miin e inna maa e mawniraaɓe maa, min cujidane naa? 11 Mawniraaɓe makko ɓeen kiri mo, ammaa baabiiko heddii ina miccitoo ko narri mo ɗuum.
No Yuusufi soottiraa de yaaraa Misira
12 Mawniraaɓe makko ɓeen njehi Sikem faa ndurowa dammuuli baaba muɓɓen. 13 Yaakuuba wi'i Yuusufi:
— Mawniraaɓe maa ina ndura dammuuli Sikem toon. War, mi nele to maɓɓe.
O jaabii, o wi'i:
— Miɗo wara!
14 Oon wi'i mo:
— Yahu, ndaaroy yalla mawniraaɓe maa e dammuuli muɓɓen fuu ina ndeenii, de ngartaa, kaalanaa kam.
O neli Yuusufi illa naɗɗol Heberon, yaha faa Sikem.
15 Gorko gomma tawi Yuusufi na yiiltoo ley ladde, ƴami ɗum:
— Ɗume pilotoɗaa?
16 O jaabii, o wi'i:
— Wo mawniraaɓe am pilotoomi. Miɗo ŋaare, tindinaa kam to ɓe ndurata.
17 Gorko oon wi'i mo:
— Ɓe eggii ɗo, sabo mi nanii iɓe mbi'a: «En njaha Dotan».
Yuusufi tewni ɓe, tawi ɓe Dotan. 18 Ɓe kaynii mo to woɗɗi. Fadde makko e ɓadaade, ɓe ndawri faa ɓe mbara mo.
19 Ɓe mbi'onduri:
— Inan ngel koyɗi na wara. 20 Joonin kaa, ngaree faa mbaren mo, paɗɗen mo ley wootere e lugge ɗe. Mbi'en huunde ladde nyaami mo. Ndaaren no koyɗi makko ɗiin laatortoo!
21 Ammaa nde Ruben nannoo ɗum fu, danni mo e juuɗe maɓɓe, wi'i:
— Taa mbaren mo!
22 Ruben filii dannude mo e juuɗe maɓɓe, hokkita mo baabiiko, de wi'i:
— Taa ndufee ƴiiƴam makko. Paɗɗee mo ley luggere wonnde ley ladde ɗo ngonɗen ɗo, ammaa taa ndekon junngo dow makko.
23 Nde Yuusufi yottinoo mawniraaɓe muuɗum fu, ɓe ɓoorti ɗum saaya muuɗum kesa ka ɓoorninoo kaan. 24 Ɓe nanngi ɗum, ɓe paɗɗi ley luggere. Luggere ndeen wo ɓolde, ndiyam walaa e mayre. 25 Caggal ɗuum, ɓe njooɗii faa ɓe nyaama. Nde ɓe njooɗinoo fu, ɓe ɓanti gite maɓɓe, ɓe kaynii sewre geelooɗi Ismaa'iilankooɓe ina ƴuura Galaad, ina wara. Geelooɗi ɗiin ina ndimndaa ɗakke e nebbeele e urdiiji, faa njaara ɗum Misira.
26 Yahuuda wi'i sakiraaɓe muuɗum ɓeen:
— Ɗume keɓeten si en mbarii sakiike meeɗen, en cuuɗii ƴiiƴam muuɗum? 27 En njaha coottiren mo Ismaa'iilankooɓe ɓeen, taa ndeken junngo dow makko, sabo wo o sakiike men, wo o ƴiiƴam men.
Sakiraaɓe makko ina kettindanii mo. 28 Nde Ismaa'iilankooɓe luumotooɓe ƴuwɓe Midiya ɓeen paltotonoo ndeen, sakiraaɓe Yuusufi mburtini ɗum ley ɓunndu nduun, cootti ɗum buuɗi cardi noogay. Luumotooɓe ɓeen njaari mo Misira.
29 Nde Ruben ndaaroynoo ɓunndu nduun de tawaay Yuusufi ndeen, seeki kaddule muuɗum, 30 yeccii to sakiraaɓe muuɗum, wi'i:
— Suka oon walaa toon! Joonin noy ngaɗanmi miin le?
31 Ɓe kooƴi saaya Yuusufi, ɓe kirsi ndamndi, ɓe cuuwi ka e ƴiiƴam ɗaam.
32 Ɓe neldi ka baabiiɓe, ɓe mbi'i:
— Inan ko min kocci. Ndaar yalla wo saaya ɓiya oon, naa wanaa.
33 Nde baabiiɓe oon ndaarnoo ka fu, annditi, de wi'i:
— Ka jaati woni saaya ɓiyam! Wayyoo! Huunde ladde nyaamii mo. Sikke walaa Yuusufiyel am taƴaama.
34 Yaakuuba seeki kaddule muuɗum, ɓoornii tekki bootooji, woyi ɓiyum oon balɗe keewɗe.
35 Ɓiɓɓe makko worɓe e rewɓe fuu ngari faa ndeƴƴina mo, ammaa o salii deƴƴineede, o wi'i:
— Mi woyan ɓiyam oon faa nyannde tawtoymi ɗum.
Noon baabiiko ɓeydiri woyude mo. 36 Luumotooɓe ƴuwɓe leydi Midiya ɓeen njaari Yuusufi Misira, coottiri ɗum Potifaar, mawɗo sordaasiiɓe doomuɓe Fira'awna.