Haala kiite Sodoma e Gomoora
19
1 Wooɗi, maleyka'en ɗiɗo ɓeen njottii Sodoma kiikiiɗe. Wakkati oon tawi Luudu ina jooɗii dammbugal huɓeere ndeen. Nde o yiinoo ɓe fu, o ummii, o sakkitii ɓe, o sujidani ɓe. 2 O wi'i:— Joomiraaɓe am, miɗo nyaagoo on, ngaron ley suudu am, miin maccuɗo mooɗon, looton koyɗe mooɗon, mbaalon toon. De jaango fu, ummoɗon lawlaw, adon laawol mooɗon.
Ɓe mbi'i:
— A'aa! Si goonga, yaasin ɗo min mbaalata.
3 Ammaa Luudu heddii ina sura ɓe faa ɓe njaɓi. Ɓe palii, ɓe naati ley suuɗu muuɗum. O jaɓɓii ɓe, o waɗani ɓe neema, o waɗani ɓe buuru mo walaa rabilla. Ɓe kiirtii.
4 Fadde maɓɓe fukkaade, worɓe Sodoma fuu ngari, jokolɓe e nayeeɓe e sukaaɓe fuu, piilii suudu nduun. 5 Ɓe noddi Luudu, ɓe mbi'i ɗum:
— Toy yimɓe warɓe to maa jemma hannden ɓeen ngoni? Yaltin ɓe faa min pukkodoo e maɓɓe.
— Sakiraaɓe am, miɗo ŋaaroo on, taa ngaɗee ko boni!
8 Inan, miɗo woodi ɓiɓɓe am rewɓe ɗiɗo ɓe anndaa worɓe. Accon mi yaltinana on ɓe, ngaɗon ko muuyɗon fuu. Ammaa taa ngaɗon yimɓe ɓe ko boni, sabo ley suudu am ɓe njippii.
9 Ɓe mbi'i:
— Dillu toon!
De ɓe ɓeydi, ɓe mbi'i:
— Ndelle, aan janano o taƴanta min sariya naa? Joonin min ngaɗete bone ɓurɗo mo min ngaɗata ɓe oon.
Ɓe ndunyi mo e semmbe, ɓe ɓattii ommbirgal ngaal faa ɓe kela ngal. 10 Ndeen weerɓe ɗiɗo ɓeen poorti juuɗe muɓɓen, nanngi Luudu, nanni ɗum to muɓɓen ley suudu toon, de ommbi dammbugal ngaal. 11 Ɓe piiri yimɓe wonɓe e dammbugal ɓeen masiiba mbumndam. Ɓe fuu, ɓe mbumi, gilla suka pamaro faa mawɗo. Ɓe kunngii yiitude dammbugal ngaal.
12 Weerɓe ɓeen kaaldi e Luudu katin, mbi'i ɗum:
— Yalla aɗa woodi jeydaaɓe woɓɓe ɗo naa? Ɓe fuu, illa ɓiɓɓe maa worɓe e rewɓe yaade goriraaɓe ɓiɓɓe maaɗa rewɓe, e koreeji maa tawaaɓe ley wuro ngo fuu, yaltin ɗum'en, ndillon, 13 sabo min kalkan nokku o. Joomiraaɗo nanii ko ɓe mbullitaa ɗuum, de nuli min, min kalka wuro ngoon.
14 Luudu yalti haaldi e haɓɓanɓe ɓiɓɓe muuɗum rewɓe ɓeen, wi'i ɗum'en:
— Ummee! Njalten, ƴuwen ley nokku o, sabo Joomiraaɗo halkan wuro ngo.
Ammaa esiraaɓe makko ɓeen ndaardi haala kaan hono toolo ni.
15 Nde ɓadinoo weetude ndeen, maleyka'en ɓeen ciini Luudu yalta. Ɓe mbi'i ɗum:
— Umma, hooƴu deeka e ɓiɓɓe maa rewɓe ɗiɗo ɓeen, heɓa taa kalkeɗaa saabe junuubaaji wuro ngo.
16 Ammaa Luudu hanndii. Ndelle maleyka'en ɓeen nanngi junngo muuɗum e junngo jom suudu muuɗum e juuɗe ɓiɓɓe muuɗum rewɓe ɗiɗo ɓeen, sabo Joomiraaɗo yurmake mo. Ɓe mburtini ɓeen, ɓe ɗowi ɗum'en, ɓe njaari caggal wuro ngoon. 17 Nde ɓe njaltinannoo ɓeen ndeen, gooto e maleyka'en ɓeen wi'i:
— Tinna doggu! Ndannaa yonki maa. Taa njeeƴoɗaa, taa ndara nokku fuu hakkunde baamle ɗe. Doggu taa kalkaa!
18 Luudu haaldi e makko, wi'i:
— Miɗo ŋaare joomam! 19 Inan, miin maccuɗo maa, a waɗanii kam moƴƴere mawnde. A hollii kam yurmeende mawnde ko kisinɗaa kam ɗuum. Ammaa mi waawaa doggude faa mi hewta baamle ɗeen tawa masiiba o hewtaay kam, wara kam. 20 Ndaar, inan wuro famaro ɗo, kanngo ɓuri ɓadanaade doggoowo, wo ngo famaro du, ndeen mi heɓan mi danna yonki am.
21 Maleyka oon wi'i mo:
— Wooɗi, mi waɗanii ma ɗum du. Mi halkataa wuro ngo mbiiɗaa ngoon. 22 Karoɗaa, ndoggaa, cuuɗowoɗaa toon sabo mi waawaa waɗude huunde fuu fadde maa yottaade toon.
Ɗum waɗi de wuro ngoon inndiraa Sowar (ɗum na fiirta «pamarel»).
23 Wakkati puɗal naange, Luudu naati huɓeere Sowar. 24 Ndeen Joomiraaɗo tomni dow Sodoma e Gomoora yiite e sitti ƴuwde dow kammu. 25 Laamɗo halki kuɓeeje ɗeen e jama'aaje e laddeeji majje fuu, e ko fuɗi dow leydi ndiin fuu. 26 Wooɗi, e ley doggugol koreeji Luudu ngool, jom suudu muuɗum yeeƴii, de waylitii, laatii waandeere lamɗam.
27 Ibrahiima dawi, yehi nokku ɗo darinoo yeeso Joomiraaɗo ɗoon. 28 O ƴeewi faro Sodoma e Gomoora e laddeeji leydi ndiin. O yi'i, inan cuurki leydi ndiin ina ƴeeŋa dow hono cuurki duppirde.
29 Nde Laamɗo halkannoo gure gonɗe ley naɗɗol ngool ndeen, miccitii Ibrahiima de danni Luudu. O itti ɗum e halkere ndeen. Nii o halkiri gure ɗo Luudu hoɗunoo ɗoon.
Haala Luudu e ɓiɓɓe muuɗum rewɓe
30 Luudu wurtii wuro Sowar, de ƴeeŋi dow waamnde. Sabo si goonga, o hulii jooɗaade ley wuro ngoon. O jooɗowii e loho waamnde ndeen, kanko e ɓiɓɓe makko rewɓe ɗiɗo ɓeen. 31 Nyannde gom afo oon haaldi e minyum wi'i ɗum:
— Abba men naywii, wooɗi gorko du fuu walaa e nokku o faa wonda e meeɗen hono no woowri waɗireede ley duuniyaaru noon. 32 War! Njarnen baaba meeɗen njaram culoojam de pukkodoɗen e muuɗum heɓa ndeenanen baaba men lenyol.
33 Jemma oon ɓe njarni baabiiɓe njaram. Ɓiɗɗo debbo mawniiwo oon wari fukkodii e bammum. Oon maataay nde o fukkii, maataay du nde o ummii.
34 Jaango majjum, mawniiwo oon haaldi e minyum, wi'i ɗum:
— A yi'i, mi fukkodake hankin e baaba am. Njarnen mo jemma hannden du, de njahaa pukkodoɗaa e makko, ndeenanen baaba meeɗen lenyol.
35 Ɓe njarni baabiiɓe jemma oon du. Minyiiwo oon ummii fukkodii e makko. O maataay nde oon fukkii e nde ummii fu.
36 Nii Luudu reediniri ɓiɓɓe muuɗum rewɓe ɗiɗo ɓeen. 37 Mawniiwo debbo oon rimi ɓiɗɗo gorko, inndiri oon Mo'ab (ɗum na fiirta «ƴuwdi baaba»). Oon woni baaba Mo'abinkooɓe faa hannden. 38 Minyiiwo oon du rimi ɓiɗɗo gorko, de inndiri ɗum Ben Ammi (ɗum na fiirta «Ɓii suudu baabam»). Oon woni baaba ɓiɓɓe Amon faa hannden.