65. Moorgol njilngel
Waɗiino e jamaanuuji, nyilnga muuyunoo moorowaade: To mooroytoo to yo woɗɗu. Subaka fini, njilnga ummii adi laawol. Ndeen adunaaru yo welu. Yimɓe yo njidu wallondirde.
Nde njilnga adunoo laawol ni cofal yi'i ɗum. Ni ƴami.
- Toy njaataa nyilngel?
- Njilngel kaa yaataanaa moorowoo, waɗa sukundu waɗa soppoondu.
Cofal wi'i ndelle ɗootan njilngel. Ɓe ndewondiri na ɓe njewta. Jam tan e jaleeɗe. Ba neeɓan seeɗa ni ŋuusu ɓaaƴi ɓe. Ɓe ndarii. Nguusu yottinoo fu, ɓe njootondiri faa timmi.
uusu ƴami cofal toy ɓoy njaata. Coffal wi'i: "Ta ƴamam ƴamu njilngel.
uusu ƴami njilngel. Njilngel wi'i: njilngel kaa yaataanaa moorowo, waɗa sukunndu waɗa soppoondu. Cofel du ɗootu ɗum."
uusu wi'i kam du ɗootan ɓe. Ni ɓe ndewondiri. Naa na ɓe njaha. Jamtan e jaleeɗe. Ba neeɓan seeɗa, ni ɓoosel ɓaaƴi ɓe. Ɓe ndarii.
Nde ɓe njottondirnoo fu ɓe njootondiri faa jootiiru yottii. Ɓoosel ƴami:
uusu toy njaaton ?
- Ta ƴamam, ƴamu cofel. Cofel toy njaaton ?
- Ta ƴamam ƴamu njilngel.
- Njilngel toy njaaton?
- Njilngel kaa yaataanaa moorowo, waɗa sukundu waɗa soppondu. Heddii ɓe du, ko'dal e yi'de de na ɗooti kam.
Ɓoosel wi'i min du mi ɗootete. Njehen e jam, moorowoɗaa e jam, ngarten e jam. Ni ɓe ndewondiri. Na be njaha, na ɓe njaha faa ɗo ɓe kawri leengaa. Ɓe njootondiri faa jootiirii yottii. Leengaa haalani ɓe koo be'el jootoyta ko yawnoo wuro esiraaɓem de warti. Ɓoosel haalani leengaa koo be'el heɓay warti. Dey be'el o hawri na yaha weendu. Kam haalani o. Leenga wi'i so be'el wartay ni heddoto ɗootira ɓe. Ɓe ndewndiri. Nanaa na ɓe njaha. Wari ɓe kawri njiiwa. Ɓe njootondiri faa jootiiru yottii.
Njiiwa ƴami leengaa ɗo ɓoy njaata. Leengaa wi'i ta ƴamam, ƴamu ɓoosel. O ƴami ɓoosel. Ɓoosel wi'i ta ƴamam ƴamu nguusu. O ƴami ŋuusu.
uusu wi'i ta ƴamam, ƴamu cofel. Njiiwa ƴami cofel. Cofel wi'i ta ƴamam, ƴamu njilngel. O wi'i njilngel, toy njaaton. Njilngel jaabii wi'i: "Njilngel kaa yaataanaa moorowo, waɗa sukundu, waɗa soppoondu."
Njiiwa wi'i ɗootan ɓe. So njilngel fuɗɗii mooraade, kamɓe du ɓe njewta faa ɗo jilngel moorodi de ɓe paɗitoo ɓe kiirnida kiikiiɗe. Fay gooto yedday. Ɓe ndewondiri na ɓe njaha. Faa ɓe kawrowi mboddi. Ɓe njootondiri faa jootiiru timmi.
Mboddi ƴami ɓe faa toy ɓe njaata. Ɓe mbi'i mboddi taa ƴama ɓe, ƴama njilngel. Mboddi wi'i njilngel toy njaaton. Njilngel jaabii wi'i: "Njilngel kaa yaataanaa moorowo. Waɗa sukundu, waɗa soppoondu. Keddiiɓe du, yo koddal e yidde de na ɗooti kam." Heddii mboddi wi'i, ngaɗanɗo giɗom fu, yo hoorem waɗani. Ndelle kam du ɗootan ɓe. Ni ɓe ndewondiri. Ni na ɓe njaha. Ni na ɓe njaha. Mboddi so lawlawtii ni yoppa daasoo, fonndana jahaangal. Njilngel ardii, yaadum wooɗaa. Ni na ɓe njaha. Yaadu ndu warii mettii bollel.
Bollel yoppi wi'i: "Anndii moy ardii jahaangal ngal de na ngal naaliraa nih. Yimɓe na njaha ba ndaasoto." Wi'aa a anndi kaa. Moy le ardii so wanaa njilngel. Ni bollel jaabii wi'i: "Alla bonnii cofel a jaasi. A moɗataa meere o de ardoɗaa jahaangal heɓa njehen law." Tawi cofel na haajanoo njilngel. Heddii turii adi njilngel moɗi de ardii jahaangal. Ni na ɓe njaha. Na ɓe njaha. Cofel na ardii jahaangal. So bollel lawlawtii ni yeeƴoo daasoo, fonndana njahooɓe.
No jahaangal ngal yaarata nih welay mboddi, ɗum yoppi ɗum wi'i: "Anndi moy ardii jahaangal ngal de na ngal naaliraa nih. Yimɓe na njaha ba ndaasoto." Wi'aa a anndi kaa. Moy le ardii so wanaa cofel. Ni bollel jaabii wi'i: "Alla bonnii ŋuusu a jaasi. Aan cofel ardiima na hanndire nih. A harataako meere o moɗaa de ardoɗaa jahaangal heɓa njehen law." Tawi ŋuusu na haajanoo cofel. Heddii turii adi de ardii jahaangal.
Neeɓunoo seeɗa ni mboddi watti ƴami: "Andi moy ardii jahaangal men ngal, de na ngal feewiri nih. Njaabotooɓe njaabii. Ɓoosel nanngi ŋuusu moɗi. Nih faa ɗo hewtowi leengaa.
Leenga moɗi ɓoosel de ardii jahaangal. Yo yappan yo yawɗoto. Somata footata. Ɗo ɓe njaata ɗo ni njiiwa yeeƴitii wi'i mboddi: "Welii ma jooni kaa. Aan wi'annoo en ndaasoto." Mboddi wi'i ni won yaadu. Ni na ɓe njawɗoo. Ni na ɓe njappa. Njiwa warowi somi. Mboddi anndunoo koo njiiwa sommii ni ƴami: "Anndi moy ardii jahaangal ngal de na ngal naaliraa nih. So yimɓe njappataa ni yo njawɗoto ba yo baaniye rewi ɓoy." Njiiwa wi'i moy le ardii so wanaa leengaa. Mboddi wi'i yo aan jaasi de leengaa na tampinira en nih. A nanngataa meere o moɗaa. Ko jaasi leendu sakko anon kawtata jahaangal. Ni njiiwa moɗi leengel.
Ni jahaangal na yaha. Ko njiiwa ardii mboddi ɗum, welay mboddi. Heddii jahaangal na yaha. Mboddi warowi wi'i: "Njiiwa, noorumaa yo pimpiti. Ɓottu leɗɗe e huɗo ngaddaa mi lakkitirane pimpiti o." Njiiwa itti huɗo e leɗɗe hokki mboddi watti e nofo njiiwa. Ɓeediti ƴulɓe boɗeeje coy. Ba neeɓan ni bayaare ummii e noppi nyiiwa. Ɗo wanaa ɗo, ni njiiwa na dogga. Tappa hoore e tunte, tappa hoore e leɗɗe. Walaa fu no waɗee. Njiiwa men doggi faa waatowi.
Ndelle Alla wallu en e mbo'diijo.
Raamata Bari