
59. Debbo Kiroowo
Waɗiino e jamaanuuji debbo lobbo, mo dagum walaa. O riika jawdi faa hoddu haɗataa. Wari jon kaa jawi ndi, sifa ba lallin hakkillo makko. O hulataa goɗɗo, o hulantaa goɗɗo. Tindinoore nde o hokkaa fu, o wi'a yo kiram. O miilii koo na o heƴi hoore makko.
Nyaande gom debbo-men ummii dawri ko tiiɗi dawrude. O wi'i o wuytoto wuro o hoota ladde. O joddowoo e jawdi makko. O sawrinaa. O salii. O memaa o hunngoraa. Wari o fini o eggi. O eggidi jawdi makko fu. Nde o warnoo heɓa o dilla, o faamini wurooɓe makko ko o yiɗaa goɗɗo wara weerana o.
Heddii debbo-men eggi. So wanaa mbe'eewa fu yo mbaala, so wanaa ngeelooba fu yo nagge ardondiri. Debbo na woni hoore. Na miilo dagum walaa, ɓuri heɓataake.
Debbo o, yottii hoɗani ɓokki makki, na woni lettugal ceekol. Nyalaaɗe na njaha na ngarta. Jeɗɗiije na luttondira. O limi lebbi faa duuɓi keewi. Wari o tawi koo o waawaa wuurude kanko tan. Tilay o heɓa gorko. Toy le o yi'ata gorko? Kanko mbi'unooɗo koo ngaruɗo weerani o fu yo eelgal jawdi makko waddi ɗum, wanaa yidde, wanaa yurmeende, wanaa enɗam.
Nyannde gom naange saami; na'i njaaƴii. Ɓuji neeji ɗi luwe ngaɗe fiyande koyngal jokolle kaarɗo cennditii pukkii lettugal suudu makko. Beeɗi cecci, ɗii ooli ɗii daneeji, ɗi ɓiɓɓe muɓɓoy keddii na koonta kanndi ommbi soɓɓiire e horɗoore suudu, njoppani o hiirdude makko tan. Debbo o naati hakkunde na'im na waancoo. O daroo o nyeenca ngee, o ɓuuƴoo ngee to.
Ba jenngan ni, o nani goɗɗo salmini. Daande nde yo daande gorko. O yoppi o wi'i yettoore Alla, hannde mi heɓan kiirdo. Debbo-men hooti suudu jooɗowi. Ɓeero men yottii. Ɓe njootondiri faa jootiiru yottii ɗo waawi yottaade. Wari jootiiru yoppani hiiro lunnde. Ɓe kiiri faa jenngi. Beero o wari wi'i hootan. O ummii o ɗooti ɗum faa wurtowii hoggo makko.
Nde debbo o yeeƴitinoo suudum fu, jawdi ndi itti nilaaɓe: be'i tati, baali tati, geloobi tati, nyalbi tati, ɓeeɗi tati e ɓuji tati. Ɗi fu ɗi kawriti. Ɗi mbi'i joomiiji ko ɗi kaajaakanaa ɗi kaalana ɗum koo ɓeero o wanaa ɓii aadama remmbe. Yo jinnaaru, faa jinnaaru bonndu. Wanaa jam wadaata ndu. Jawdi ndi haaldunoo fu, debbo o ɓeerni. O wari ndi.
Jaango jemma gadi, nanaa beero keeŋaajo na wara. O yottinoo fu, o salmini. Debbo o, faamannoo o ni ummii darii. Anndaa fu ɗo wattata o, no ɓeerndem weliri. Heddii ɓe kiirdi ɗoon faa jenngi. O waroynoo o hooti fu, jawdi ndi watti itti nilaaɓe njehi to joomii ɓoy. Ɓe mbi'i: "No min njiɗiri ma de min ngari heɓa min kaalane, koo ngaroowo hiiro maa o, wanaa giɗo Alla. Warde ma o haajaa, heɓa o itta hoore maa o yaarana tooruure jinnaaji mawɗi. Kanko e hoore makko o jinnaaru." Jawdi ndi haalunoo yottini ni debbo men ɓeerni. O wari ndi.
Heddii nde jemma hiiri fu gorko o waran hiiro. Jawdi ndi du, yo hollan debbo o ko woni. Debbo o du, yo ɓeernanan ndi; na wara ndi. Nih faa ɗo debbo o waridi jawdi ndi. Saboo o miilataakonaa jawdi ndi haajaakanaa senndude o e gorko o. Ni gorko men heddii na wara. So muuyii wadde debbo o ko boni ni suudu faddoo bone oon. Suudu ndu warowi wi'i o reentoo e gorko o. Debbo le anndaa koo suudu ndu yo bone faddantoo ɗum. O sikkaanaa suudu ndu yo hiran o. Heddii nyannde gom o duppi ndu de o hoɗanowi kollangal.
Naange saamunoo gadi ni naa gorko men na wara. E ɓeerndem na miiloo koo nyanndem kay, ɗum waran debbo o. O rewnoo faa o doomi ni, o salmini. Debbo o nootii o. Ɓeerndem welii gaɗa yi'ii o. Gorko men ƴami: "Noy de na a woni ɗo hannde ?" Debbo o, jaabii wi'i koo ɗum wulu suudum, saboo suudu ndu yo hiran ɗum. Gorko men jaabii wi'i gasii. Ɗo wari heɓa wara debbo o, ni kollangal haɗi.
Debbo o annditay koo kollangal ngal yo bone faddanii ɗum. O ɓeernani kollangal ngal. O wi'i o rewan beero makko o hoota wurom saboo yimɓe ɓe yo keewu kiram. Kolangal wi'i o: "Debbo, ko weli mawɗo fayata ɗum. So na a haajaa ni njahaa ɗo njawɗaa fu. Jonnoon na leeɓi paamaa ko fay gooto hirataama. Mono fu yo bone mo a yi'ataa o, yi'ata de na haajaa wallude ma."
Heddii jinnaaru ndu wi'i o taaɓoo ɓe njaha de o yoppira kollangal ngal dagu no Alla yoppiri ngal nih. Ni ɓe taaɓii. Ɓe mboɗɗinoo kollangal ngal fu, gorko o hollitii koo wanaa tomotte. Yo ɗum jinnaaru. Heddii ndu taƴi hoore debbo o.
Ndelle ndeentee e kiram!
Raamata Bari