53. Monnde Ndarja
Waɗiino e jamaanuuji, ɓii-laamu cattuɗo sanne, cuuso sanne. Na o jogii waayiyo. Waayiiko o, wi'i so o suusu ni o hoɗowa monnde Ndarja.
Neɗɗo fu na hoɗowi monnde Ndarja, watta balɗe jeɗɗi de na'im fu tummba. E bada, duroowo hoɗoway monnde Ndarja. Ɓii-laamu wi'i toon hoɗoyta. Toon burdaanu na wi'ee Konkaana woni. E bada hawray konɗo fillitowii.
Ɓii-laamu fini wi'i eggan hoɗowa monnde Ndarja. Wuro hawriti sawrini o. O salii. O haalani maccuɗo makko. Kamɓe ndimdaa nyannde wootere, kamɓe pijidi, kamɓe ngondi e bada. Maccuɗo wi'i ɗo o yaata fu yahan. Ɓe ndewndiri, ɓe mbaynowii kaananke. Kanko tan kaananke rimi. Kanko tan inniiko du rimi.
Ɓe njottinoo heɓa ɓe mbaynoo kaananke ni ɗum wi'i ɓe njooɗoo. Ɓe njooɗii. Kaananke ƴami salle na ɓe anndi koo njawɗo monnde Ndarja wartataa ? Ɓe mbi'i na ɓe anndi. Kaananke ƴami ko saabii ndelle de na ɓe kaɗowa monnde Ndarja ? Ɓe mbi'i na'i tummbuɗi ɓe kaajaa.
Kaananke holli ɓe mboɗa eggooɓe. O wi'i so on njehi, ta konnee ɗakkol duppannde kaata, ta konnee gorgal tiirey. Huunde fu na metti hoɗande e aduna, ɗe ɗiɗi metti hoɗande. Ni ɓii-laamu e maccuɗom ummii kooti.
Kujje tati ɓuri bonde e adunaaru: puccu tabaawu saaju, debbo daneejo daaliijo e duroowo mulɓo. Ɗe kujje tati du ɓii-laamu hawrondini. Deekiiko yo debbo daneejo daaliijo, puccu makko yo puccu tabaawu saaju, duroowo makko yo duroowo mulɓo. O noddi maccuɗo makko, o noddi duroowo makko, o noddi deekiiko. O wi'i ɓe keɓinoo ko so Alla jaɓii ɓe koɗowan monnde Ndarja. Konkaana na toon moorim mooridaaɗi e kanŋe na cammba beccem. E bada yi'ay mo hunngii warude.
Heddii na'i ɓii-laamu konnowi monnde Ndarja. Ɗi mbaali ɗoon. Weeti. Duroowo weetowi ɗi. O hawri njeyaaɗo Konkaana. Joomum ƴami o, toy ƴuurataa? O wi'i monnde Ndarja koɗum. O wi'i aan kay a maayii. Gorko hoɗay moonde Ndarja e bada de hooti fillitowi. O wi'i kanko o ɗu'nay haala. Monnde Ndarja ni o hoɗi. Njeyaaɗo Konkaana wi'i kam du ɗu'nay haala, ko anndi nih, bone finan jaango.
Njeyaaɗo Konkaana wellii hooti, haalanowi Konkaana. O wi'i pullo ɓii-laamu warii hoɗii monnde Ndarja. Konkaana wi'i, wanaa pullo hoɗi monnde Ndarja, yo mayɗo hoɗi monnde Ndarja. So Alla jaɓii jam finii jaango, ni mi warowan o.
Weeti. Pucel tabawel saajel na haɓɓii. Duroowel mulɓel orii na'i, walaa fu ko waawi so wanaa huuɓude e halɓude. Kam du heddii na ɓuurti pucel ngel. Ngel ƴakkataa ko heewi, ngel doggataa ko heewi, ngel waawaa ko heewi.
Ɓii laamu haɓɓiti pucel tabawel saajel waɗɗii. Illa woɗɗaaki de hawri Konkaana, na wondi e geeloobi hemnde e capanɗe joy. Ngeelooba fu e baɗɗom. E kaɓitirɗem. Ɓe memondiri. Ta fiw ɗo piwnoo-mi. Wari ɓii-laamu tuufini ɓe.
Nde ɓii-laamu e yimɓe Konkaana njoppondirnoo fu, ɗum ɓoylitanii wuro. O yottii o tawi pulel deel daaliingel na woni lettugal suudu na woya, koyɗem na ƴeewa Alla faa dow. Na o nyonoroo mi bonii hannde. Min wari bonngol. Hey! yo Alla senndam e o pullo gorko! O haɓɓi puccu makko. Pulel deel ƴooɓodii o e hamnde. Tawi maccuɗo makko ɗoon wonnoo. Heddii o sawrini pulel deel.
Ɓii laamu fillanii maccuɗom ko kam e Konkaana ngaɗondiri. Maccuɗo makko wi'i anen ndimdaa, anen nyaamdata, anen njardata. Gootum tan senndi en: deeka yo pul-debbo. Deekam yo korɗo-debbo. Tinna ta kaɓeɗaa mi tawaaka. Ɗuum welataa kam.
Watti weeti. Burdaani yottii. Wi'i mi yiɗaanaa egaa. Ɓii laamu wi'i waɗii haynde. Neɗɗo naggem na dunya de wi'ee egga! Tawi Konkaana na tonngondiri kaɓooɓe ngaɓɓe hemnde e capanɗe njoyo. Mono fu dow ngeeloobam, na sanjii ɗi kaɓitirɗi, na wakkii ɗi to kaɓitirɗi. Maccuɗo gorko ummii naatondiri e maɓɓe. Mono fu ta fii to piinoo-mi. Faa ɗo maccuɗo warowi jaaltii ɓe.
Ni watti weeti. Tawi mulɓel oorii na'im. Konkaana yottodii yimɓem. Nyanndem fu ɓe ɓuri nyanngude. Konkaana wi'i ɓii-laamu egga. Ɓii-laamu wi'i eggataa. Naggem rimii hanki, kam le eggataa so wuddu ɓi-naggem solay. Ni ɓe ngatti ɓe naatondiri. Ɓii-laamu ɓuri nyanngude naa maccuɗom ɓuri nyanngude. Ɓe tappondiri faa naange saami. Ɓii laamu jaaltii. Yimɓe Konkaana ndoggi nyoppi mayɓe na mbaalii ba buubi.
Watti weeti. Konkaana hawrondi haɓooɓe faa ɓuri ko arande ɗum. Ummaninoo ɓii- laamu fu, o hawri mulɓel na weeta na'im. O wi'i: " On eggay faa hannden?" Mulɓel wi'i min eggataa so wanaa na'i amin tummbidi. Heddii Konkaana wi'i yimɓem ɓoylitoo. Ɓeen ƴami ko saabii. O wi'i pullo yo gaɗa nagge maayata. En njoppa o hoɗa monnde Ndarja fa nde welowi o, de o egga.
Pilliiɗo anndaaka