Yesu n'áhamin ti kawiisu kite biseño bu
10
Yesu anuuta toko,
n'aja bija tu búsuk bite *Súde,
yeeemo i kane a̱kan kaayelu kite *Surdeŋ.
Ésuk i úkaan n'iŋki káhoojino bib.
N'áyemiiin ti kaliiken naane aa afiy áhin.
Mark 10.1-16
2 Bakaake *t'Efarisiyeŋ i ni kabin te o kaanuku man ni kabuuto.
Ni kákandijeno kaano:
—Eluwa yite y'úne ewunawun fíya ániine kanuutan anaar'o?
3 Yesu n'aaniin:
—Naŋ nu *Moyis asokuun fu t'Eluwa i?
4 Ni kaano:
—Moyis aane ániine áyinooni kanuutan anaar'o,
bare awarawar kakiñjio kaawiit kite káwufoor kaanuku karoŋuta.
5 Yesu n'aaniin:
—Moyis akiñjakiñj eluwa yendu uŋu hoonuun hu aŋarkeyi naane ariyaŋgayaŋg aa kikaw.
6 Bare h'Atambatun ajabe hu káwuwan dóonodoon fe,
«n'áhiniin ániine n'anaareb» naane *Míkiñjin mu musoke i.
7 «Iŋ'ite ho h'ániine aja fu kanuutu ti faafo n'íñaayo,
eeja keekin n'anaar'o,
8 kéeyemi halan hifeeneŋ taŋc
Hahiyu it'iŋki káyemi bákasuba,
bare afeeneŋ taŋ.
9 Náami an atum'áwaajinoor doon d'Atambatun ágiiloole.
10 Hi kábatikeina hu t'enuuf i,
eriboora i ni kasooñ kákandijeno ti b'asoke bu.
11 N'aaniin:
—An af'ahoor anaar'o eesa ake,
áhina kaahoofoor t'anaar'o a ahoore u.
12 Anaare yooŋ n'anuut t'áyino eeseño t'ake,
áhina yooŋ kaahoofoor.
Yesu n'ásoniyan biñi bu
13 Bakaake ni kabin ni biñi ti Yesu kaanuku man n'ásit tu boko sumoŋio.
Bare eriboora i ni kakamoor ti keebine ku nu boko.
14 Hi Yesu ajuke hu bondu,
n'ayiŋat naane.
N'aane eriboora yeene:
—Ariwas biñi bu keebin t'íñje!
Atum'aribatikaniin,
ábuki bakan naane boko kakino fu *Jáyi jite Atambatun.
15 Iisokuun bifeeneŋ bu:
an afut'áhinooro naane añi,
eejok Jáyi jite Atambatun,
at'ayooso te jo hikee-kee.
16 Ahaban,
n'ajok biñi bu,
n'ásit sumoŋio tu huruw fe tu boko,
abe n'ásoniyaniin.
Kusaanum ku, káyinooni fíya buyooso ti Jáyi jite Atambatun?
17 Yesu ásitina bija bu,
ake ániine n'áteyin abin áreeŋin,
n'asaaho éejiŋgitan hágilao abe n'aano:
—Ámuse u,
awe eejake u,
naŋ n'iware fu káhinu kaanuku iibaj buroŋ béehabanaariit bu?
Mark 10.17-34
18 Yesu n'aano:
—Iŋi naŋ n'a̱anam fu íñje ijake?
Abajut fu an eejake,
kane arko Atambatun unoono taŋ.
19 Á̱moomi naane Atambatun asoke i *t'Eluwa yite Moyis.
Aanaan:
atum'a̱yool húŋgowulan;
atum'a̱ŋot n'an ariseñeit;
atum'á̱kuwat;
atum'a̱juus a̱saan ake;
atum'a̱buut bakani;
á̱jeŋgin faafi n'íñaayid.
20 Ániine u n'aano:
—Ámuse u,
huta hu íñje añi,
ifesut hikee tu bondu fe.
21 Yesu n'áheelino,
náami ániine u atoofo dómbokun.
N'aano:
—Aroŋee doon difeeneŋ d'a̱ware káhinu:
a̱ja a̱joohen buroon b'a̱baje bu fe,
abe n'á̱sik sírirem su a̱wun keebajut ku.
Af'á̱hin ii,
n'aŋ'a̱baj t'etiir ebaj.
A̱haban,
n'aŋ'a̱bin á̱aseinam ti hiñaawu.
22 Bare h'ániine u ajame hu bondu,
buhooŋio nu buwayo.
N'aja káataañianin naane,
ábuki fu ebaj yeene ehahahah.
23 Yesu n'áheelinool abe n'aane eriboora yeene:
—Buyooso bite ti *Jáyi jite Atambatun bítaañataañi faa ti keebaje ku.
24 Eriboora yeene ni kajahale dómbokun naane asoke ii.
Bare Yesu n'asooñ aaniin:
—Kújakuwe,
buyooso bite ti Jáyi jite Atambatun bítaañataañi faa!
25 Éŋgelem áyinooni fíya buyooso t'efulu yite kaakiiku?
Mayet fu!
Bare buyooso bite an eebaje ti Jáyi jite Atambatun bihaŋe kátaañi.
26 Eriboora yeene ni kahaŋ mi kajahalee.
N'iŋi kaanoor toko:
—Kame náami aañ áyinie fu kafaku?
27 Yesu n'áheeliniin abe n'aaniin:
—Bondu bijaaŋajaaŋo kúŋgowulan ku,
bare Átambatuniit,
ábuki Atambatun áyinooni káhinu dóonodoon fe.
28 Náami Piyeer eeeno:
—A̱juk,
uni íriwasinowasin areyi fe íriiseini ti hiñaawu.
29 Yesu n'aaniin:
—Iisokuun bifeeneŋ bu:
an af'awas enuuf yeene,
man yooŋ bakat'o,
bákaniino,
íñaayo,
faafo,
bakañio,
man yooŋ kitaaŋaat koone uŋu húuma hu ni Hirim Heetoofe hu,
30 o kabaju hahiye buroon bondu kireeŋ téemeer:
sunuuf,
bakati,
bákaniin,
síñaay,
biñi,
ni kitaaŋaat;
éehihinooree yooŋ bare.
Abe kóyinokoyin,
n'aŋ'awunee buroŋ béehabanaariit bu.
31 Bare keehooje ti keeemo ku hahiye étiyar i,
boko bibin káyemi eraan i,
abe keeemo ku hahiye eraan i ni káyemi étiyar i.
Yesu n'asok bite eket yeene híhaajiyan
32 Yesu n'eriboora yeene ni kaja ti bítim beesirane bu bija Serusalem.
Yesu áyemie fu hágila.
Eriboora yeene sumoŋu ni bákasuba ku kásein,
káajahalein naane.
Keefine ku káseiniin ti hiñaawu ni kákoleyi.
Yesu n'eriboora yeene ni kákajino naane iya,
abe n'áyemiiin ti kasoku beewaro bu kabaju.
33 N'aaniin:
—Arijamatan,
úne bokondu ti bija Serusalem.
*Añi ute Húŋgowulan hu kásikiee bo asaanee eseef ite *esaraha i,
*n'émuse yite Eluwa yite Moyis.
Boko kaanu awarawar kámiñiee aket,
abe boko kásikio kasaan keenooto ku Esuwif.
34 Bokondu kásuwio,
ni kánundo tu buhooŋu,
ni kámiño ni hikarawas,
kahaban ni kayoolo.
Bare kabaju kunak kíhaaji kep,
n'aŋ'aritanee t'eket i.
Saak ni Saaŋ ni kalaw Yesu bike
35 Saak ni Saaŋ,
biñi bite Sebede,
ni kátofin bibin ti Yesu abe ni kaano:
—Ámuse u,
írimaŋamaŋi á̱hin bija t'uni bonde b'irija bee kalawii.
Mark 10.35-52
36 Yesu n'aaniin:
—Naŋ n'árimaŋie fu íhin bija t'aruun?
37 Ni kaano:
—Kane a̱bin á̱yemi áyi ni kániku kúuwe fe,
írimaŋamaŋi á̱hin uni iriiriiko n'awe,
ake inde *baatosi,
áwiyo inde baamayi.
38 Yesu n'aaniin:
—Árimeyiit fu b'arilawe bu.
Árinooni búhujo t'ekot ite sílaam su y'ija i búhujo te yo?
Man yooŋ,
árinooniee *kaboste naane iyakee i kaboste?
39 Ni kaano:
—Hee,
írinooni.
Náami Yesu eeeniin:
—Múniyo,
aruun búhujo t'ekot ite sílaam su y'ija i búhujo ne yo,
abe aruun kabostee yooŋ naane iyakee i kaboste.
40 Bare hite biriiko bu inde baatosam n'inde baamayam,
bondu búuma bíiit.
Báariikeim bondu bíhineehin bija ti bakan k'Atambatun afaree ku bo.
41 Hi bakaaku eriboora sumoŋu kajame hu bo,
ni kayiŋat naane ti Saak ni Saaŋ.
42 Náami Yesu éeruwiniin kareyi fe abe n'aaniin:
—Árimoomi kaanuku bakan keeemo ku eseef i tu búsuk bite *kéemeyiit ku Atambatun,
bokondu ifi káhihinoor ésuk i.
43 Bare bondu buwarut kabaju t'etutuun.
Ake t'aruun af'ámaŋi kahaŋu bakano,
aja áyemi aroka ite bakaaku.
44 Ake t'aruun n'afin ámaŋi káyemi átiyar u,
aja áyemi ásukateen ite ésuk i fe.
45 Ábuki *Añi ute Húŋgowulan hu humuumo abinut kaanuku eebaj búsukateen,
bare kaanuku éeyemi ásukateen,
abe n'awun buroŋ boone beejaam man keehooje ni kafak.
Yesu n'áhin Bartime éefuume u eejuk
46 Yesu n'eriboora yeene ni kareeŋ Seriko.
Hi kánuutina hu bo,
boko ni bakan keehooje-hooj,
ake ániine éefuume t'ariikee ti kaakaŋa bítim bu,
aŋ'alaw kaasarah.
Huruwio Bartime,
añi ite Time.
47 H'ajame hu kaanuku Yesu ite u *Nasaret aja fii,
n'ataŋk t'etiir aane:
—Yesu,
*Añi Dafit,
a̱yubiyenam!
48 Keehooje ni kakamoor te o kaano akoowan,
bare n'ahaŋ m'ataŋke:
—Añi Dafit,
a̱yubiyenam!
49 Yesu n'asiiŋo abe n'aane:
—Áriruwino.
Ni káruwin an éefuume u iŋi kaano:
—Hikawi hiyaŋg!
A̱rito,
aane a̱ja.
50 Náami an éefuume u n'áfiiten éfartuus yeene,
abe n'arito juj eeja ti Yesu.
51 Yesu n'aano:
—Naŋ n'á̱maŋie fu íhin bija t'awe?
An éefuume u n'aano:
—Anahaan u,
á̱hinam iŋ'ijuk.
52 Yesu n'aano:
—Káyilen kúuwe kíkineneŋa n'á̱koyi.
Á̱yinooni bija.
Toko-toko yooŋ,
náami asiŋa ajuk.
N'anaban Yesu ti bítim bu.