Tuntuna Setepanu
7
Mekuneꞌ miꞌi Tadulako Menómbá Mahilea i Setepanu,
nauliꞌ,
“Nuhángáꞌáꞌangkaiꞌ,
ba toꞌu mpuꞌu apa to rauliꞌ tauna to mesalaꞌi iti?”
2 Nahániki Setepanu,
“Tadulako-tadulako to kubiláꞌ!
Nipehádingi hampaiꞌ laluitangkuꞌ!
Hangkoia,
Burahima toioruntaꞌ toroꞌ i tampoꞌ Mesopotamia.
Hangko tiꞌara mani melimbá lao i kótá Hara,
Pueꞌ Ala to mahile kuasaꞌNa mopatongawaꞌ wátáNa i Burahima iti,b
3 Nauliꞌ,
‘Pohuꞌmokoꞌ hangko i tampoꞌmu deꞌe,
nupálehi halalumuheꞌ,
hai laomokoꞌ i tampoꞌ to ina Kutudeꞌákoꞌ.’
4 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Burahima mopálehi tampoꞌraꞌ toKasidimic lao i kótá Hara.
Ionoꞌ,
umána Burahima mate.
Roo onoꞌ,
Pueꞌ Ala mohuoꞌ wopiꞌi Burahima melimbá i tampoꞌ deꞌe to takatoroꞌi deꞌe-deꞌe.
5 I tempó iti,
tiꞌara ara tampoꞌ to raweꞌi Burahima,
mogalo riꞌi hampágá tampoꞌ tiꞌara ara raweꞌi.
Agáiáná Pueꞌ Ala modándi i Burahima,
Nauliꞌ,
‘Tampoꞌ Kánáꞌá ina Kuweꞌikoꞌ haweꞌ-haweꞌ i pemuleꞌámuheꞌ.’d
Tempó onoꞌ,
tiꞌara mani ara ánáꞌna,
6 agáiáná nauliꞌ Pueꞌ Ala i Burahima node:
‘Pemuleꞌámu ina toroꞌ i tampoꞌraꞌ tauna ntániꞌna.
Hira ina rapohawiꞌheꞌ i tampoꞌ iti hai ina rapopeahiahiꞌheꞌ iba átuna parena kamaruena.
7 Agáiáná roo onoꞌ,
ina Kuhukuheꞌ tauna to mampohawiꞌ pemuleꞌámuheꞌ iti,
hai kahópóꞌána pemuleꞌámu ina pohuꞌheꞌ hangko i tampoꞌ iti mai menómbá i Kódóꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá deꞌe.’
8 Hangko ionoꞌ,
Pueꞌ Ala mopaꞌara dándiNa hai Burahima,
hai Nahuoꞌ bona Burahima ratileꞌ,
tandaꞌ podándiraꞌ.
Hai upu-upu pemuleꞌána Burahima hangaa-ngaa ratileꞌ woꞌo.
Mewaliꞌ Isakiꞌ ánáꞌna Burahima ratileꞌ miꞌi i alo kaꞌuwalu hangko i karapoánákana.
Hai Isakiꞌ momuleáka Iako,
haneꞌi Iako momuleáka ánáꞌna to hampuloꞌ hai rodua,
hai hira iti to mewaliꞌ toioruntaꞌ.
9 Toioruntaꞌ iti mahiniꞌheꞌ i Iusupu ádiraꞌ,e
onoꞌ miꞌi haneꞌi rapobaluꞌ,
bona rapohawiꞌ i tampoꞌ Másiriꞌ.
Agáiáná Pueꞌ Ala mamporángá oaꞌ Iusupu,
10 hai kahópóꞌána Nakábáhá hangko i upu-upu kapárina hai Pueꞌ Ala moweꞌi kabukeꞌ pekiri to mopagóeꞌ laluna Piraoꞌ,f
datu i tampoꞌ Másiriꞌ,
álána Piraoꞌ moángkáꞌ Iusupu mewaliꞌ mágáuꞌ i tampoꞌ Másiriꞌ hai topohawaꞌ i lalu támbi kadatuána.
11 Liu pitu parena hangko ionoꞌ,g
tempó rimi to rumihi merampe i humalele tampoꞌ Másiriꞌ hai Kánáꞌá.
Tempó iti,
handaꞌ tauna mantódihá rimi,
hai toioruntaꞌ woꞌo tiꞌara piꞌi ara pandeꞌraꞌ.
12 Kanahádina Iako ara bahiꞌ to rapobaluꞌ i tampoꞌ Másiriꞌ,
ia mohuoꞌheꞌ ánáꞌna,
iamoheꞌ toioruntaꞌ,
lao i Másiriꞌ mohóló pandeꞌ.
Iti miꞌi polumaoraꞌ to rungu-runguna.
13 Kalaoraꞌ i karongkánina,
Iusupu mopakanótóáheꞌ kaꞌiana miꞌi halaluraꞌ.
I tempó iti hangko naisá riꞌi Piraoꞌ kahirana miꞌi halaluna Iusupu.
14 Roo onoꞌ,
Iusupu motewái halalunaheꞌ bona rahángáꞌá Iako umáraꞌ hai upu-upu tinána,
bona melimbáheꞌ lao i tampoꞌ Másiriꞌ.
Kahandaꞌraꞌ tauna to melimbá lao i Másiriꞌ,
pitu puloꞌraꞌ hai lima.h
15 Mewaliꞌ,
melimbá miꞌi Iako i tampoꞌ Másiriꞌ,
hai toroꞌ ionoꞌ duuꞌna mate.
Noꞌonoꞌ woꞌo upu-upu ánáꞌna.
16 Agáiáná buꞌuraꞌ Iako hai Iusupu raꞌánti huleꞌ lao i kótá Sikeꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá,
hai ratawu i lalu popatawuá to nahóló Burahima hai dóiꞌ peráꞌ hangko i pemuleꞌána Hemo.i
17 Marue-rue hangko ionoꞌ,
hungkuꞌ miꞌi tempóna Pueꞌ Ala mobukeki dándiNa i Burahima.
Memuleꞌ-muleꞌmoheꞌ toioruntaꞌ i tampoꞌ Másiriꞌ duuꞌna handaꞌ pemuleꞌáraꞌ.
18 Kahópóꞌána,
ara hadua datu to mepárentá i tampoꞌ Másiriꞌ to tiꞌara moisá kaheánána Iusupu.
19 Datu iti mopamapári katueꞌraꞌ toioruntaꞌ iti.
Napopeahiahiꞌheꞌ hai napárentáheꞌ motibe ánáꞌleiraꞌ tobaleilo bona mateheꞌ.j
20 I tempó iti,
mesupaꞌ miꞌi Musa.
Musa iti,
hadua ánángkóiꞌ to malásáꞌ ntepuꞌu.k
Tálu peá wulána rakádipurá tosaena i lalu támbiraꞌ,
hai roo onoꞌ,
ratibe miꞌi.
21 Ánángkóiꞌ to ratibe iti,
naꞌala miꞌi ánáꞌntawine,
ánáꞌna Piraoꞌ,
hai nakádipurá nodo ánáꞌna haduduána.
22 Ánti karakádipurána,
upu-upu kapánderaꞌ toMásiriꞌ rapaguruá Musa,
álána makuasaꞌ ntepuꞌu i polaluitana hai i bábehiána.
23 Magáná miꞌi iba puloꞌna parena tinuwuꞌna,
Musa ara miꞌi pekirina lao moweoꞌ hángká toSáráeliꞌna.
24 I tempó iti,
naita hadua toSáráeliꞌ napapahái hadua toMásiriꞌ.
Lao miꞌi Musa mamperuruꞌi halaluna duuꞌna mopapate toMásiriꞌ iti.
25 Nauliꞌ i laluna,
hangaa-ngaa raisá halaluna kaꞌiana to napileꞌi Pueꞌ Ala mokábáháheꞌ hangko i karapohawiꞌraꞌ.
Mole riꞌi tiꞌara raisá.
26 Kahalona,
Musa moita wopiꞌi rodua toSáráeliꞌ to mosisalaꞌ.
Ánti kanapoinaona mopahintuwuꞌheꞌ,
onoꞌ miꞌi haneꞌi nahángáꞌáheꞌ,
‘Moapa riꞌi haneꞌi mosisalaꞌkou?
Kómu topohalalukou.’
27 Agáiáná hadua to mopapahái rángána mohumbángá riꞌi Musa,
nahángáꞌá,
‘Heáná to moángkáꞌkoꞌ mewaliꞌ tadulako to mobutusi posisalaꞌkiꞌ?
28 Ba nupoinao woꞌo mopapateaꞌ,
nodo kanupapatena toMásiriꞌ iamáindi?’
29 Kanahádina Musa tewungkeꞌ miꞌi bábehiána,
melangka miꞌi hangko i tampoꞌ Másiriꞌ lao toroꞌ i tampoꞌ Midia.l
Ionoꞌ ia mohamboko hai momuleáka rodua ánáꞌna.
30 Iba puloꞌna parena hangko ionoꞌ,
haweꞌ miꞌi hadua malaꞌekam mampohidupaꞌá Musa i pádá loriꞌ hungkuꞌ i Buluꞌ Sinai.n
Malaꞌeka iti naita nodo api to roreꞌ i lalu dui.
31 Tingkáráꞌ Musa moita api iti,
onoꞌ miꞌi haneꞌi lao nahungkuki láwiꞌ napoinao naisá ba apai to pewaliꞌ.
Iaperái nahádi wambaꞌna Pueꞌ Ala to manguliꞌ,
32 ‘Kódóꞌ miꞌi Pueꞌ Ala to rapenómbái toiorumu.
Kódóꞌ miꞌi deꞌe Pueꞌ Ala to rapenómbái Burahima,
Isakiꞌ hai Iako.’
Kanahádina Musa wambaꞌ iti,
moridiꞌ ánti kamalááꞌna,
hai tiꞌara piꞌi pebáiꞌ motótói api to roreꞌ iti.
33 Roo onoꞌ,
nauliꞌ wopiꞌi Pueꞌ Ala i Musa,
‘Nuposu sandalemu,
láwiꞌ tampoꞌ to nupeángkáꞌi deꞌe,
tampoꞌ to magasaꞌ.
34 Kuita miꞌi pantódiháraꞌ taunáNgkuꞌ toSáráeliꞌ
i tampoꞌ Másiriꞌ.
Kuhádi miꞌi peraruaꞌraꞌ.
Onoꞌ miꞌi haneꞌi mendáuluAꞌ
mai mokábáháheꞌ.
Mewaliꞌ deꞌe-deꞌe Kuhuoꞌkoꞌ mesuleꞌ
lao i tampoꞌ Másiriꞌ,
bona nukábáháheꞌ toSáráeliꞌ.’
35 Mewaliꞌ Musa,
to rasapuáka toIahudiꞌ hangkoia,
ia miꞌi to nahuoꞌ Pueꞌ Ala mesuleꞌ lao mokábáháheꞌ.
Rungu-runguna toSáráeliꞌ iti manguliꞌ i Musa,
‘Heáná to moángkáꞌkoꞌ mewaliꞌ tadulakongkiꞌ to mobutusi posisalaꞌkiꞌ?’
Agáiáná kahópóꞌána ia riꞌi to nakióꞌ Pueꞌ Ala i tempóna hadua malaꞌeka molaluita hangko i lalu dui to roreꞌ.
Ia miꞌi to naꞌángkáꞌ Pueꞌ Ala mewaliꞌ tadulakoraꞌ toSáráeliꞌ to mokábáháheꞌ hangko i karapohawiꞌraꞌ.o
36 Musa iti to moántiheꞌ toSáráeliꞌ hangko i tampoꞌ Másiriꞌ,
hai to mobábehi handaꞌ tandaꞌ kuasaꞌ hai tandaꞌ to metingkáráki i tampoꞌ Másiriꞌ,
i tahiꞌ Malei,
hai i pádá loriꞌ,
iba puloꞌna parena kamaruena.
37 Hai Musa woꞌo to mopahaweꞌ laluita deꞌe i toSáráeliꞌ,
nauliꞌ,
‘Pueꞌ Ala ina moángkáꞌ hadua hangko i halalumi bona mewaliꞌ nabiꞌ nodo kódóꞌ deꞌe.’p
38 Musa iti to motadulakoi toSáráeliꞌ to handaꞌ i pádá loriꞌ.
Ia woꞌo to mohádi ngkóráꞌna malaꞌeka i Buluꞌ Sinai hai mewaliꞌ topetangaꞌ-tangaꞌi to mampoweꞌi ngkóráꞌ to moánti katueꞌ itiq i toioruntaꞌ bona rapahaweꞌ woꞌo i kitaꞌ.
39 Agáiáná,
kehapiꞌ noꞌonoꞌ,
toioruntaꞌ hangkoia,
tiꞌara raundeꞌ mengkoruꞌ i Musa.
Rasapuáka karapotadulakona hai rapoinao peá mesuleꞌ huleꞌ lao i tampoꞌ Másiriꞌ.
40 Mewaliꞌ,
i tempóna Musa ara mani i wongko buluꞌ Sinai,
laoheꞌ i Haruni wutuꞌna Musa,r
rapembiáꞌ,
rauliꞌ,
‘Nubábehiáꞌangkaiꞌ lenggeꞌ ba apa peá to peisá kipenómbái,
bona lenggeꞌ iti miꞌi to mewaliꞌ tadulakongkiꞌ,s
láwiꞌ tiꞌara piꞌi kiꞌisá apa to mewaliꞌ i Musa to moántiangkaiꞌ mai hangko i tampoꞌ Másiriꞌ.’
41 Hangko ionoꞌ,
mobábehiheꞌ hambuaꞌ lenggeꞌ ánáꞌ gapiꞌ hangko i buláwá.
Lenggeꞌ to rabábehi iti,
rapenómbái hai raposambaleá binataꞌ.
Mosusaheꞌ motóiá apa to rabábehi hai taeraꞌ iti.t
42 Onoꞌ miꞌi haneꞌi nataleukiheꞌ Pueꞌ Ala hai Napatodáhiheꞌ menómbá i betue i langiꞌu nodo to teukiꞌ i lalu suraraꞌ nabiꞌ-nabiꞌv to manguliꞌ:
‘Kómu toSáráeliꞌ!
Iba puloꞌna parena kamaruemi i pádá loriꞌ,
tiꞌarakou haweꞌ hangkani mosambale binataꞌ
nipopenómbá i Kódóꞌ,
agáiáná nipopenómbá riꞌi i handaꞌ pákáꞌna ánitu.
43 Niánti-ánti támbi katoroꞌána ánitu Moloꞌw
hai pinowali to molenggeꞌ betue Repana.x
Lenggeꞌ iti nibábehi bona nipenómbái.
Onoꞌ miꞌi haneꞌi ina Kupatodáhikou ratawani,
duuꞌna raꞌántikou haweꞌ tándáꞌ i hambalina kótá Bábeli.’ (Amosi 5:25-27)
44 Tangaꞌraꞌ toioruntaꞌ i pádá loriꞌ,
Pueꞌ Ala mohuoꞌ miꞌi Musa mobábehi Bambaruꞌ Penómbáꞌáy to peisá rabubungkáhi hai raꞌánti-ánti iumbá-umbá peá kalaoáraꞌ.
Bambaruꞌ Penómbáꞌá iti mewaliꞌ tandaꞌ kaꞌárána Pueꞌ Ala mamporángá toSáráeliꞌ,
hai rabábehi mouláꞌ apa to napopaitaꞌá Pueꞌ Ala i Musa.
45 Marue hangko ionoꞌ,
matemoheꞌ toioruntaꞌ i pádá loriꞌ,z
hai Bambaruꞌ Penómbáꞌá iti raꞌánti ánáꞌraꞌ tempóraꞌ mesuaꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá deꞌe.
Tempó onoꞌ,
Iosuá motadulakoiheꞌ toioruntaꞌ mamperampaꞌi tampoꞌraꞌ toKánáꞌá,
hai tampoꞌ iti to takatoroꞌi deꞌe-deꞌe.
I tempó iti,
Pueꞌ Ala mampopesuwuꞌ upu-upu tauna to toroꞌ i tampoꞌ iti,
tampoꞌ Kánáꞌá deꞌe.
Hai Bambaruꞌ Penómbáꞌáraꞌ iti ara mani i oloꞌraꞌ duuꞌna haweꞌ i tempóna Datu Daudiꞌ.
46 Daudiꞌ mopagóeꞌ Pueꞌ Ala,
hai membiáꞌ bona moaró támbi to ina nakatoroꞌi Pueꞌ Ala to napenómbái Iako hangkoia.
47 Agáiáná tiꞌara riꞌi Daudiꞌ to moaró Támbina Pueꞌ Ala,
ngkáliꞌna riꞌi Salomo ánáꞌna.a
48 Agáiáná Pueꞌ Ala to i Surugáꞌ tiꞌara toroꞌ i támbi to rabábehi tauna,
láwiꞌ i lalu sura nabiꞌ hangkoia teukiꞌ node:
49 Nauliꞌ Pueꞌ Ala,
‘Langiꞌ ia miꞌi pehodaꞌáNgkuꞌ,
hai tampoꞌ peángkáꞌáNgkuꞌ.
Támbi apa to nipoinao niaróáꞌAꞌ?
Iumbá támbi to hintotoꞌ Kukatoroꞌi?
Tiꞌara ara,
50 láwiꞌ Kódóꞌ to mampopewaliꞌ upu-upuna!’ ” (Iesaia 66:1-2)
51 Nauliꞌ wopiꞌi Setepanu i tadulako agama,
nahángáꞌáheꞌ,
“Halalu-halalu,
rumihi kamatuꞌana lalumi,
hai rumihi pentibongoꞌmi!
Rumihi woꞌo pentibebemi mohádi laluitana Pueꞌ Ala!
Kómu hibalikou hai toiorumi hangkoia láwiꞌ mosapuákakou oaꞌ Inao to Magasaꞌ.
52 Upu-upu nabiꞌ hangkoia rapopeahiahiꞌ toiorumi.
Hai toiorumi mopapateheꞌ woꞌo suro-surona Pueꞌ Ala to manguliꞌ kaꞌina haweꞌna Huoꞌána Pueꞌ Ala to Manótó.b
Hai deꞌe-deꞌe,
kómu to mampobaluꞌ Huoꞌána Pueꞌ Ala i ewáliNa.
Kómu woꞌo to mopapate HuoꞌáNa iti,
Ia miꞌi Iesu.
53 Mole riꞌi kómu miꞌi to motarima paturoꞌna Pueꞌ Ala to rapahaweꞌ malaꞌeka i toioruntaꞌ,
agáiáná tiꞌara nipeuláꞌi paturoꞌNa iti.”
Setepanu rapapate
54 Karahádina tadulako-tadulako iti laluitana Setepanu,
mabukoꞌ ntepuꞌuheꞌ hai kóiꞌ inaoraꞌ.c
55 Agáiáná Setepanu nakuasaꞌi miꞌi Inao to Magasaꞌ,
hai mengoaꞌ i langiꞌ.
Naita mpuꞌu peawaꞌna Pueꞌ Ala,
hai naita woꞌo Iesu meángkáꞌ tándáꞌ i kuánána Pueꞌ Ala.
56 Nauliꞌ Setepanu,
“Peita!
Kuita langiꞌ tebungkáhi hai Ánáꞌ Mánusiá meángkáꞌ tandaꞌ i kuánána Pueꞌ Ala!”d
57 Roo onoꞌ,
tadulako agama iti motukoheꞌ talingaraꞌ,
hai monganga-ngangaheꞌ rapasimbuku.
Kásáliu laoheꞌ mohakaꞌ Setepanu,
58 hai radiiꞌ lao i rawa kótá bona rawatui.e
Tauna to mosalaꞌi Setepanu iti,
mowehángiheꞌ kumbáraꞌ bona motimaꞌheꞌ watu haneꞌi rawatui.f
Kumbáraꞌ raweꞌi hadua tobaleilo to rahangaꞌ Saulug bona nakámpái.
59 Tangaꞌna Setepanu rawatui,
mekakae miꞌi,
nauliꞌ,
“Pueꞌ Iesu,
Nuala miꞌi peinaongkuꞌ!”
60 Ia molingkudu,
nauliꞌ napasimbuku,
“Pueꞌ,
ineeꞌheꞌ Nuhuku ánti dósáraꞌ deꞌe.”h
Roo molaluita noꞌonoꞌ,
ia mate miꞌi.