Anania hai Sapira
5
Ara woꞌo tohamboko to mampobaluꞌheꞌ hamboloꞌ tampoꞌraꞌ.
Hangaꞌna toámána iti Anania,
haneꞌi hangaꞌna toinána Sapira.
2 Karooraꞌ mampobaluꞌ tampoꞌraꞌ,
Anania lao miꞌi mohuhuꞌ dóiꞌ iti i surona Pueꞌ Iesu.
Nauliꞌ,
“Demiꞌe hólóna tampoꞌkiꞌ,”
mole riꞌi,
hiolaꞌ hai polaluitaraꞌ ngkábuni hai toinána,
hanggááꞌ hangko i hólóna tampoꞌraꞌ iti rawoli.
3 Onoꞌ miꞌi haneꞌi nauliꞌ Peturuꞌ i Anania,
“Moapa riꞌi haneꞌi nupatodáhi lalumu nakuasaꞌi Datu Tokadake!a
Mampodongkoꞌákoꞌ Inao to Magasaꞌ,
láwiꞌ hanggááꞌ hangko i hólóna tampoꞌmu nuwoli ngkábuni!
4 Hangko tiꞌara mani nupobaluꞌ tampoꞌ iti,
io pueꞌna,
hai ane nupobaluꞌi,
io woꞌo pueꞌna hólóna.
Peisántokoꞌ mopakanótó haduduámu hangapa to nupopenómbá.
Mewaliꞌ,
moapa riꞌi haneꞌi ara tunggáiána lalumu mobábehi noꞌonoꞌ?
Tiꞌara peá tauna to nudongkoki,
agáiáná Pueꞌ Ala riꞌi!”
5 Kanahádina Anania laluitana Peturuꞌ,
kásáliu mate haneꞌi madungká.
Upu-upu tauna to mohádi apa to pewaliꞌ iti,
malááꞌ ntepuꞌuheꞌ.
6 Hangko ionoꞌ,
bahangapaheꞌ ánáꞌntomoane mobungkuhi wátámandoꞌna Anania mouláꞌ ádáraꞌ toIahudiꞌ,
haneꞌi rakowaꞌ lao ratawu.
7 Rekeꞌ-rekeꞌna tálu jaa hangko ionoꞌ,
haweꞌ miꞌi woꞌo toinána Anania i Peturuꞌ,
agáiáná tiꞌara naisá apa to pewaliꞌ i toámána.
8 Nauliꞌ Peturuꞌ i hia,
“Nuhángáꞌáꞌaꞌ,
ba deꞌe mpuꞌu miꞌe upu-upu hólóna tampoꞌmi to nipobaluꞌ?”
Nahániki Sapira,
“Iti mpuꞌu miꞌi upu-upu.”
9 Nauliꞌ Peturuꞌ,
“Moapa riꞌi haneꞌi hampepekirikou hai toámámu i bábehiámi iti?
Ba nipoinao paꞌi mopampehukáꞌi Inaona Pueꞌ?
Peita!
Tauna to hangko rooheꞌ mopatawu toámámu,
domoheꞌo i babaꞌ,
ina rakowaꞌkoꞌ woꞌo lao ratawu.”
10 I kamohádina laluitana Peturuꞌ,
kásáliu madungká woꞌo towawine iti láwiꞌ mate miꞌi.
Kamesuaꞌraꞌ ánáꞌntomoane to roomoheꞌ motawu Anania,
moita wopaheꞌ toinána iti mate.
Liliu rakowaꞌ lao ratawu i hintáiꞌna toámána.
11 Mewaliꞌ upu-upu tauna to mepoinálái i Pueꞌ Iesu to toroꞌ i Ierusale hai tauna ntániꞌna,
malááꞌ ntepuꞌuheꞌ mohádi apa to pewaliꞌ iti.
Tandaꞌ kuasaꞌ to rabábehi surona Pueꞌ Iesu
12 Surona Pueꞌ Iesu mobábehiheꞌ handaꞌ tandaꞌ to metingkáráki i oloꞌraꞌ tauna to handaꞌ.b
Upu-upu tauna to mepoinálái i Iesu hampepekiriheꞌ,
hai pakaheꞌ hirámpu i Tambaleꞌ Salomo to ara i tangabaa Támbina Pueꞌ Ala.
13 Tauna to tiꞌaraheꞌ mepoinálái i Iesu,
tiꞌaraheꞌ pebáiꞌ meromu-romu hingkani hai hira.
Agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ,
upu-upu to mepoinálái rabiláꞌ ntepuꞌuheꞌ tauna to handaꞌ.
14 Katetátámbáiá tauna to mepoinálái i Pueꞌ Iesu,
maroꞌa tobaleilo maroꞌa towawine.
15 Handaꞌ tandaꞌ kuasaꞌ to rabábehi suro iti,
onoꞌ miꞌi haneꞌi handaꞌ to tiꞌara ralalu raꞌánti hai aleꞌraꞌ,
rapopaturuheꞌ i wiwi rárá.
Rabábehi noꞌonoꞌ láwiꞌ rahárungá,
ane Peturuꞌ moliu ionoꞌ,
kehapiꞌ babaiona peá kana i wátáraꞌ to tiꞌara ralalu iti,
hangaa-ngaa mauriꞌheꞌ.
16 Mewaliꞌ,
mobárárámoheꞌ tauna hangko i wánuá-wánuá to hungkuꞌ,
laoheꞌ i kótá Ierusale moánti halaluraꞌ to maduꞌa hai tauna to napesuaꞌi tokadake.
Upu-upuheꞌ rapakauriꞌ.
Surona Pueꞌ Iesu rapopeahiahiꞌ
17 I tempó iti,
Tadulako Menómbá Mahilec hai taunánaheꞌ to mampeuláꞌi paturoꞌraꞌ toSaduki,
mantepuꞌuheꞌ mahiniꞌ i surona Pueꞌ Iesu,
onoꞌ miꞌi haneꞌi mantepuꞌuheꞌ mampopeahiahiꞌ surona Iesu iti.
18 Surona Pueꞌ Iesu iti rahakaꞌheꞌ hai rataha i lalu tarungku.
19 Agáiáná wengi iti,
haweꞌ miꞌi hadua malaꞌekana Pueꞌ hai mobungkáhi babaꞌ tarungku iti,
haneꞌi moántiheꞌ lao i rawa.
Nahángáꞌáheꞌ malaꞌeka iti,
20 “Laomokou i Támbina Pueꞌ Ala,
nipahaweꞌáheꞌ tauna to handaꞌ,
upu-upu bámbári kana i katueꞌ to woꞌu.”
21 Mewaliꞌ mepulo-pulo,
lao mpuꞌumoheꞌ suro iti i Támbina Pueꞌ Ala hai mantepuꞌuheꞌ mopaturoꞌ tauna to ara ionoꞌ.
Tangaꞌraꞌ mepaturoꞌ,
Tadulako Menómbá Mahile hai taunánaheꞌ mokióꞌ upu-upu tadulakoraꞌ toSáráeliꞌ to ntániꞌna bona hirámpuheꞌ i Támbi Pogómbóá Topepáresáꞌ Mahile Agama Iahudiꞌ.d
Hirámpu mpuꞌumoheꞌ upu-upu,
haneꞌi rahuoꞌ miꞌi tauna bona laoheꞌ moala surona Pueꞌ Iesu to i lalu tarungku,
bona raꞌántiheꞌ i lindoꞌraꞌ.
22 Agáiáná kahaweꞌraꞌ to rahuoꞌ iti i petarungkuá,
surona Iesu iti tiꞌarapoheꞌ ara!
Mesuleꞌmoheꞌ i tadulakoraꞌ,
hadua hangko i oloꞌraꞌ manguliꞌ,
23 “Kahaweꞌkiꞌ i petarungkuá,
kiꞌita babaꞌ tarungku tetuko mani hai tegili.
Hai surudadoꞌ meángkáꞌ maniheꞌ mokámpái babaꞌ.
Agáiáná i kakibungkáhina babaꞌ,
hoa miꞌi,
tiꞌara haweꞌ hadua tauna to kihumba i lalu!”
24 I tempóraꞌ tadulakoraꞌ surudadoꞌ topokámpái Támbina Pueꞌ Alae hai kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá mohádi bámbári iti,
wuliheꞌ láwiꞌ tiꞌara piꞌi raisá baiumbámoheꞌ lao suro iti,
hai malááꞌmoheꞌ woꞌo,
láwiꞌ tiꞌara raisá apa to ina mewaliꞌ.
25 Hangko ionoꞌ,
haweꞌ miꞌi hadua tauna mohángáꞌáheꞌ,
“Nipehádingi!
Tauna to nitarungku,
deꞌe-deꞌe aramoheꞌ i Támbina Pueꞌ Ala mopaturoꞌ tauna to handaꞌ mokana i Iesu!”
26 Onoꞌ miꞌi haneꞌi tadulako surudadoꞌ hai surudadoꞌna laoheꞌ i Támbina Pueꞌ Ala,
mohakaꞌ wopaheꞌ suro iti,
agáiáná suro iti,
tiꞌaraheꞌ sieruꞌ rapapahái,
láwiꞌ malááꞌheꞌ ina rawatui tauna to handaꞌ.f
27 Mewaliꞌ suro iti raꞌántiheꞌ i lindoꞌraꞌ Topepáresáꞌ Mahile.
Nakuneꞌheꞌ Tadulako Menómbá Mahile,
nauliꞌ,
28 “Kikóntómokou iatoliu,
ineeꞌkou mepaturoꞌ kana tauna iti.g
Peita to nibábehi!
I humalele kótá Ierusale,
handaꞌ tauna mampehádingi paturoꞌmi iti!
Ba niuliꞌ ripaꞌi kaiꞌ to masalaꞌ i karapapatena tauna iti?”
29 Peturuꞌ mohánikiheꞌ mosulewátái surona Pueꞌ Iesu to ntániꞌna,
nauliꞌ,
“Tiꞌara hawaꞌna tauna to kipeuláꞌi,
agáiáná bateꞌna hawaꞌna Pueꞌ Ala to kipeuláꞌi.
30 Iesu nipapate,
nipakuꞌ i kau mombehape,h
agáiáná Pueꞌ Ala to rapenómbái toioruntaꞌ mopatueꞌ huleꞌ Iesu,
31 hai Naꞌángkáꞌ Napopehoda tándáꞌ i kuánáNa,
haneꞌi Naweꞌi kuasaꞌ mewaliꞌ Tadulako hai Topohómpóꞌ Salaꞌ.
Nabábehi noꞌonoꞌ,
bona kitaꞌ toSáráeliꞌ peisákeꞌ menosoꞌ hangko i bábehiántaꞌ to kadake hai molámbiꞌkeꞌ peámpungi.
32 Kaiꞌ mideꞌe to mosabiki upu-upuna iti,
hai Inao to Magasaꞌ to napeweꞌi Pueꞌ Ala i upu-upu tauna to mengkoruꞌ i hawaꞌNa mopatongawaꞌ katoꞌuna paturoꞌkiꞌ iti.”i
Laluitana Gamalie
33 Karahádina Topepáresáꞌ Mahile laluitaraꞌ iti,
mabukoꞌ ntepuꞌuheꞌ,
hai mampoinaoheꞌ mopapate surona Pueꞌ Iesu iti.
34 Agáiáná ara hadua hangko i oloꞌraꞌ to rahangaꞌ Gamalie.
Ia hadua toParisi,j
hai ia woꞌo guru agama to rabiláꞌ upu-upu tauna.
Meángkáꞌ miꞌi Gamaliek mohuoꞌ tauna moánti suro iti lao hampaiꞌ i rawa.
35 Roo onoꞌ,
ia mopahaweꞌ laluita,
nauliꞌ,
“Halalu-halalu toSáráeliꞌ!
Hangaa-ngaa nipekiri maroꞌa,
apa to ina nibábehi i tauna iti.
36 Bahangapa parena to liu,
ara hadua tobaleilo to rahangaꞌ Teuda to mopahaweꞌ kaꞌiana tauna to makuasaꞌ {moewaꞌ topopárentá Roma}.
Mewaliꞌ handaꞌ tauna to meuláꞌ i hia,
araheꞌ paꞌi iba átuna.
Agáiáná kahópóꞌána ia rapapate,
hai topeuláꞌna mahawuꞌheꞌ,
álána tiꞌara piꞌi mewaliꞌ tunggáiáraꞌ.
37 Hangkani wopiꞌi,
i tempóraꞌ upu-upu tauna raimbaꞌ topopárentá Roma,l
ara hadua toGalilea to rahangaꞌ Iudasiꞌ.m
Ia woꞌo moánti handaꞌ tauna moewaꞌ topopárentá Roma.
Agáiáná i karapapatena,
topeuláꞌna mahawuꞌheꞌ woꞌo.
38 Mewaliꞌ halalu-halalu,
deꞌe peá laluitangkuꞌ:
ineeꞌheꞌ nipopoapa topeguruna Iesu iti.
Rángina miꞌi nipatodáhiheꞌ,
láwiꞌ ane paturoꞌraꞌ hai tunggáiáraꞌ hangko i tauna peá,
ina manangiheꞌ nodo Tadeu hai Iudasiꞌ.
39 Agáiáná ane hangko i Pueꞌ Ala,
tiꞌaraheꞌ peisá ninangi,
láwiꞌ ane niewaꞌheꞌ,
hibali pekou hai moewaꞌ Pueꞌ Ala.”n
Mewaliꞌ,
laluitana Gamalie iti ratarima mpuꞌumoheꞌ Topepáresáꞌ Mahile.
40 Roo onoꞌ,
suro iti rakióꞌmoheꞌ huleꞌ haneꞌi rahepeheꞌ hai gulaꞌ,o
rauliꞌ,
“Ineeꞌmokou mopaturoꞌ tauna kana i Iesu!”
Hangko ionoꞌ,
rakábáhámoheꞌ.
41 Suro iti pohuꞌheꞌ hangko i Pogómbóá Topepáresáꞌ Mahile Agama Iahudiꞌ.
Góeꞌ ntepuꞌu laluraꞌ,
láwiꞌ napokana Pueꞌ Ala karapopeahiahiꞌraꞌ,
hai rasasalaꞌiheꞌ ánti peuláꞌraꞌ i Iesu.
42 Alo-alona i Támbina Pueꞌ Ala ba i támbi tauna,
mopahaweꞌheꞌ oaꞌ Ngkóráꞌ Marasa deꞌe:
“Iesu Ia miꞌi Datu Topehómpóꞌ!”