Iesu mokámbáróá toParisi láwiꞌ tiꞌaraheꞌ mampeuláꞌi párentána Pueꞌ Ala
15
Hangkani tempó,
bahangapaheꞌ toParisi hai guru-guru agama toIahudiꞌ to hangko i Ierusale lao mampohidupaꞌá Iesu.
Rapekuneꞌ,
2 “Moapa riꞌi haneꞌi topeguruMu moliungiheꞌ ádáraꞌ toioruntaꞌ?
Rápáꞌna,
ane mandeꞌheꞌ,
tiꞌaraheꞌ sieruꞌ membahoꞌ mouláꞌ áturá ágámántaꞌ.”a
3 Nahániki Iesu,
“Moapa riꞌi haneꞌi niliungi párentána Pueꞌ Ala i kamampeuláꞌimi ádáraꞌ toiorumi?
4 Rápáꞌna,
nauliꞌ Pueꞌ Ala,
‘Hangaa-ngaa nubiláꞌ umámu hai inámu.’b
Hai Nauliꞌ wopiꞌi,
‘Heáná to motundaꞌ umána ba inána hangaa-ngaa rahuku mate.’c
5 Agáiáná kómu mepaturoꞌkou node:
Ane haweꞌ tosaemi membiáꞌ tulungi,
peisákou manguliꞌ node:
‘Apa to ara i kódóꞌ to ina kupakeꞌ mokádipurákou,
upu miꞌi kudándi ina kupopenómbá i Pueꞌ Ala.’
6 Mewaliꞌ,
ngkóráꞌna Pueꞌ Ala to manguliꞌ hangaa-ngaa nibiláꞌ umámi hai inámi,
tiꞌara iti to nipeuláꞌi;
ádámi peá to nipomahile.
7 Mampe to maroꞌa pekou!
Toꞌu ntepuꞌu laluitana nabiꞌ Iesaia hangkoiad mokana i kómu to manguliꞌ node:
8 Nauliꞌ Pueꞌ Ala:
‘Taunaheꞌ iti,
i humeraꞌ peá mobiláꞌAꞌ,
agáiáná laluraꞌ karaoꞌ hangko i Kódóꞌ.
9 Tiꞌara mobunduꞌ penómbáraꞌ i Kódóꞌ,
láwiꞌ paturoꞌraꞌ paturoꞌ hangko i tauna peá,
tiꞌara paturoꞌ hangko i Kódóꞌ.’ ” (Iesaia 29:13)
10 Roo onoꞌ,
Iesu mokióꞌmoheꞌ tauna to handaꞌ,
haneꞌi Napopahaweꞌáheꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe,
Nauliꞌ,
“Nipehádingi bona niꞌisá.
11 Tiꞌara pandeꞌ to mesuaꞌ i ngángántaꞌ to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.
Ngkáliꞌna riꞌi,
laluita to mesuwuꞌ i humentaꞌ,
iti to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.”
12 Hangko ionoꞌ,
laoheꞌ topeguruNa mengkahungkuꞌ i Hia,
rauliꞌ,
“Tiꞌara paꞌi Nuisá kakóiꞌna inaoraꞌ toParisi mohádi laluitaMu ininá?”
13-14 Nahániki Iesu,
“Nipatodáhi peheꞌ!
ToParisi iti,
nodoheꞌ tudaꞌ-tudaꞌ to tiꞌara natudaꞌ UmáNgkuꞌ to ara i surugáꞌ,
hai bateꞌraꞌ ina rarebuki.
{Pakaheꞌ manguliꞌ mopaturoꞌheꞌ tobilo,
mole} hira riꞌi tadulako to bilo,
{láwiꞌ tiꞌaraheꞌ moisá rárá to manótó lao i Pueꞌ Ala}.
Hai ane tobilo moteteꞌ hangka tobilona,
bateꞌraꞌ ina manawoꞌheꞌ sangkani i lao.”
15 Nauliꞌ Peturuꞌ,
“Guru,
Nupakanótóáꞌangkaiꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ to Nupahaweꞌ ininá.”
16 Mehániꞌ Iesu,
“Tiꞌara mani ripaꞌi niꞌisá lempóna?
17 Pandeꞌ to mesuaꞌ i lalu ngángántaꞌ,
lao i taꞌintaꞌ,
haneꞌi liliu mesuwuꞌ.
{Tiꞌara iti to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.}
18 Ngkáliꞌna riꞌi,
laluita to kadake to mentóáꞌ hangko i laluntaꞌ hai mesuwuꞌ i humentaꞌ,
onoꞌ riꞌi to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.
19 Láwiꞌ hangko i laluntaꞌ mesuwuꞌ mampopengaa pekiri to kadake,
álána ara to mepapate,
mebuálósi,
mobábehi bábehiá to metitidiꞌi,
manako,
mosabiki dongkoꞌ hai mopakóiꞌ tauna ntániꞌna.
20 Bábehiá to noꞌonoꞌ,
iti to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.
Agáiáná ane mandeꞌkeꞌ hai tiꞌarakeꞌ sieruꞌ membahoꞌ,
tiꞌara iti to mopakedáikeꞌ i peitána Pueꞌ Ala.”
Hadua towawine to tiꞌara toIahudiꞌ membiáꞌ tulungi i Iesu
21 Hangko ionoꞌ,
Iesu pohuꞌ hangko i tampoꞌ Genesare,
lao i tampoꞌ to hungkuꞌ i kótá Tiru hai Sido,e
hai topeguruNa meuláꞌheꞌ.
22 Ionoꞌ,
haweꞌ miꞌi hadua towawine toKánáꞌá,
to tiꞌara toIahudiꞌ,
lao meraruaꞌ oaꞌ i Iesu,
nauliꞌ,
“Pueꞌ,
pemuleꞌána Datu Daudiꞌ!
Nupokaꞌahiꞌaꞌ wongkódóꞌá!
Ánáꞌkuꞌ towawine napesuaꞌi tokadake,
hai rumihi kamaduꞌana.”
23 Agáiáná Iesu tiꞌara mehániꞌ.
Laoheꞌ topeguruNa mengkahungkuꞌ,
hai ara to membiáꞌ,
nauliꞌ,
“Guru,
Nuhuoꞌ miꞌi bona towawine iti pohuꞌ,
láwiꞌ paka mekióꞌ-kióꞌ napasimbuku meuláꞌ i kitaꞌ.”
24 Nauliꞌ Iesu i towawine iti,
“Pueꞌ Ala mohuoꞌAꞌ bona mai peAꞌ motulungi toSáráeliꞌ,
láwiꞌ nodoheꞌ dimbá to tiꞌara ara to mampoewu.”
25 Agáiáná towawine iti lao peá molingkudu i bitina Iesu,
nauliꞌ,
“Pueꞌ,
Nutulungiaꞌ,
wongkódóꞌá!”
26 Nahániki Iesu,
“Io toKánáꞌákoꞌ.
Tiꞌara maroꞌa moala pandeꞌraꞌ ánángkóiꞌ,
haneꞌi raweꞌi ahu.”f
27 Agáiáná mehániꞌ towawine iti,
nauliꞌ,
“Toꞌu ntepuꞌu Pueꞌ,
agáiáná ara woꞌo ahu to mandeꞌ wutaꞌ to manawoꞌ hangko i mejá.”
28 Hangko ionoꞌ,
nauliꞌ Iesu,
“Maróhó ntepuꞌu pepoináláimu!
Apa to nuhárungá,
mewaliꞌ miꞌi mouláꞌ peundeꞌámu.”
I tempó iti woꞌo,
nalalu mpuꞌu miꞌi ánáꞌna towawine toKánáꞌá iti.
Iesu mopakauriꞌ handaꞌ tauna
29 Roo onoꞌ,
Iesu hai topeguruNa pohuꞌmoheꞌ hangko ionoꞌ,
molumaoheꞌ mewiwi i rano Galilea,
haneꞌiheꞌ mempanaiꞌ lao i buluꞌ-buluꞌna,
hai Iesu mehoda mepaturoꞌ.
30 Tauna mobárárámoheꞌ lao i Iesu.
Moántiheꞌ topaluꞌ,
tauna to mongkuha,
tobilo,
to tiꞌara peisá molaluita hai to tiꞌara ralalu.
Rapahungkuꞌheꞌ i lindoꞌna Iesu,
hai Napakauriꞌheꞌ.
31 Tingkáráꞌheꞌ tauna to handaꞌ moita upu-upu to napakauriꞌ Iesu:
tauna to tiꞌara peisá molaluita,
molaluitamoheꞌ,
tauna to mongkuha mauriꞌ,
topaluꞌ molumaomoheꞌ,
hai to bilo meitamoheꞌ,
mewaliꞌ rakamaleá ntepuꞌu apa to mewaliꞌ iti.g
Onoꞌ miꞌi haneꞌi tauna to handaꞌ iti mampomahileheꞌ Pueꞌ Ala to rapenómbái toSáráeliꞌ.
Iesu mopaꞌandeꞌ iba sábuna tauna
32 Roo onoꞌ,
Iesu mokióꞌheꞌ topeguruNa,
Nahángáꞌáheꞌ,
“Maꞌahiꞌ laluNgkuꞌ moitaheꞌ tauna to handaꞌ deꞌe.
Tálu miꞌi aloraꞌ ieneꞌ,
tiꞌara piꞌi ara pandeꞌraꞌ.
Tiꞌara tuꞌu inaoNgkuꞌ mohuoꞌheꞌ mesuleꞌ tangaꞌraꞌ marimi.
Holoheꞌ paꞌi i rárá.”
33 Rauliꞌ topeguruNa,
“Iumbákeꞌ paꞌi ina molámbiꞌ pandeꞌ to magáná ina tapopaꞌandeꞌáheꞌ tauna to nodeꞌe kahandaꞌraꞌ,
láwiꞌ karaoꞌkeꞌ hangko i wánuá hai kaꞌaraꞌántaꞌ deꞌe tiꞌara ara apa-apa.”
34 Iesu mekuneꞌ i hira,
Nauliꞌ,
“Hangapa wuaꞌna rótiꞌ to ara i kómu?”
Ara to mohániki,
“Pitu peá wuaꞌna,
hai bouꞌ to kókóiꞌ bahangapa peá báꞌána.”
35 Hangko ionoꞌ,
Iesu mohuoꞌmoheꞌ tauna to handaꞌ mehoda i tampoꞌ,
36 haneꞌi moala miꞌi rótiꞌ to pitu wuaꞌna hai bouꞌ to kókóiꞌ bahangapa báꞌána iti,
mekakae i Pueꞌ Ala.
Roo onoꞌ,
Nabiseꞌ-biseꞌ miꞌi haneꞌi Naweꞌiheꞌ topeguruNa bona ragáláꞌ-gáláꞌáheꞌ tauna to handaꞌ.
37 Mandeꞌmoheꞌ upu-upu duuꞌraꞌ mabuhu.
Karooraꞌ mandeꞌ,
pelábiána pandeꞌ rarámpu topeguruna Iesu,
pitu mani kárándina to mahile.h
38 Kahandaꞌraꞌ to mandeꞌ i tempó iti,
iba sáburaꞌ tobaleilo,
tiꞌara mani teimbaꞌ towawine hai ánángkóiꞌ.
39 Roo onoꞌ,
Iesu mohuoꞌmoheꞌ tauna to handaꞌ mesuleꞌ lao i wánuáraꞌ,
haneꞌi Ia hai topeguruNa moduangaheꞌ lao i tampoꞌ Magada.