Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ
tɔn tukobun yɑm bururɑm
49
1 Bɛɛ be i wɑ̃ɑ i tomɑ, i swɑɑ dɑkio i nɔ.
Yinni Gusunɔwɑ mɑn gɔsɑ sɑɑ nɛn mɛron nukurun di.
U mɑn sokɑ kɑ nɛn yĩsiru ye bɑ mɑn mɑrɑ wurɛ.
2 Mɑ u derɑ nɛn gɑri yi kuɑ nge tɑkobi ye yɑ nɔɔ do.
U mɑn win nɔmɑ wukiri, u mɑn kɔ̃su.
U mɑn kuɑ nge sɛ̃u ge gɑ dɛ̃ɛ mɔ,
mɑ u mɑn doke win sɛ̃ɛ bwɑ̃ɑrɔ.
3 U mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ,
Isirelin bweseru tɑ sɑ̃ɑwɑ win sɔm kowo.
Ten min diyɑ u koo win yiiko sɔ̃ɔsi.
4 Adɑmɑ nɛ, nɑ nɛɛwɑ,
kɑmɑ nɑ sɔmburu kuɑ.
Nɛn dɑm, kɑmɑ mu kuɑ.
Kɑ mɛ, nɑ yɛ̃ mɑ Gusunɔ nɛn Yinni u koo mɑn gem wɛ̃.
Nɑ ɑre yĩiyɔ win mi.
5 Yinni Gusunɔwɑ u mɑn gɔsɑ bɑ sere mɑn mɑrɑ,
n kɑ ko win sɔm kowo,
kpɑ n kɑ win tɔmbu Isirelibɑ, Yɑkɔbun bweseru gɔsiɑmɑ win mi.
Wee, u mɑn bɛɛrɛ dokemɔ.
Wiyɑ u mɑɑ mɑn dɑm wɛ̃ɛmɔ.
6 U nɛɛ, nɑ n kɑ sɑ̃ɑ win sɔm kowo,
kpɑ n kɑ Isirelibɑn bwese ni nu tie seeyɑ,
yɑ ǹ gɑ̃ɑnu turɑ.
Wee u mɑn kuɑ bwese tukunun yɑm bururɑm,
kpɑ n kɑ win fɑɑbɑ dɑ hɑnduniɑn goonu nnɛ kpuro sɔɔ.
Bɑ koo Yerusɑlɛmu seeyɑ
7 Yeniwɑ Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni Dɛɛro
wi u bu fɑɑbɑ kuɑ,
u nun sɔ̃ɔwɑ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ dɑmgibun yoo
wi tɔmbɑ tusɑ bɑ gɛmɑ.
U nɛɛ, sinɑmbɑ koo nun wɑ
kpɑ bu nun bɛɛrɛ wɛ̃.
Sinɑ bibɑ koo mɑɑ nun kpunɑ
nɛ, Isirelibɑn Yinni Dɛɛron sɔ̃,
nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ nɑɑnɛgii mɑ nɑ nun gɔsɑ.
8 Sɑɑ yɑ̀ n turɑ n kɑ nun fɑɑbɑ ko,
kon nun durom kuɑ kpɑ n nun somi.
Kon nun kɔ̃su
kpɑ n kɑ tɔmbu kpuro ɑrukɑwɑni bɔke sɑɑ wunɛn min di.
Kon de ɑ wunɛn tem sɔmɛ
kpɑ ɑ kpɑm wunɛn tɔmbu ben tem wesiɑ
mɛ mu bɑnsu sɑ̃ɑ tɛ̃.
9 Kon de ɑ dɛsobu yɑkiɑ bu doonɑ,
kpɑ ɑ be bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ yɑm wɔ̃kurɔ sɔ̃ ɑ nɛɛ,
bu yɑrimɑ bu dɑ yɑm bururɑm sɔɔ,
kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ nge yɑ̃ɑ ni nu dĩɑnu wɑɑmɔ
swɛɛn bɔkuɔ kɑ guunɔ.
10 Gɔ̃ɔru kɑ nim nɔru kun bu mɔ̀.
Sɔ̃ɔ kɑ win yɑm susurɑ kun mɑɑ bu wɑhɑlɑ mɔ̀.
Domi wi u ben wɔnwɔndu mɔ,
wiyɑ u koo bu kpɑrɑ u kɑ dɑ mi bwii wɑ̃ɑ.
11 Nɛ, Yinni Gusunɔ, kon nɛn guunu gɔsiɑ swɛɛ,
nɛn tɔmbu bu kɑ swɑɑ wɑ.
12 Be wee, bɑ wee sɑɑ tontonden di,
ben gɑbu sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm geu giɑn di,
kɑ sɔ̃ɔ duu yeru giɑn di,
gɑbu mɑɑ sɑɑ Egibitin berɑ giɑn di.
13 Wɔllu, ɑ yɛ̃ɛrio.
Tem, ɑ nukuru doro.
Bɛɛ mɑɑ guunu, i dɛsiru kɑro.
Domi Yinni Gusunɔ u win tɔmbu nukuru yɛmiɑsiɑmɔ.
Be bɑ nɔni sɔ̃ɔre, u ben wɔnwɔndu mɔ.
Nɛ, Gusunɔ,
nɑ ǹ nun duɑrimɔ
14 Yerusɑlɛmugibu bɑ mɔ̀,
Yinni Gusunɔ u sun deri,
mɑ u sun duɑri.
15 Adɑmɑ Gusunɔ u nɛɛ,
tɔn kurɔ u rɑ win bii wi u bɔm kɛ̃mɔ duɑri?
U ku rɑ win wɔnwɔndu ko?
Bɑɑ ù n duɑri, nɛ, nɑ ǹ nun duɑrimɔ, Yerusɑlɛmu.
16 Domi nɑ wunɛn yĩsiru yoruɑ nɛn nɔm tɑrɑrɔ.
Nɑ rɑ wunɛn gbɑ̃rɑru yɑɑye nɛn bwisikunu sɔɔ.
17 Wee be bɑ koo nun seeyɑ, bɑ wee.
Kpɑ be bɑ rɑɑ nun wɔri
bɑ wunɛn yɑ̃nu gurɑ bu yɑri min di.
18 A mɛɛrio ɑ kɑ sikerenɑ.
Wunɛn bibu wee bɑ wee, bɑ mɛnnɑmɔ wunɛn mi.
Bɑ ko n sɑ̃ɑ nge burɑ yɑ̃nu,
kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ nge kurɔ kpɑo.
Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni bɔ̃ruɑ kɑ nɛn tiin wɑ̃ɑru.
19 Wunɛn tem mɛ bɑ rɑɑ wɔri bɑ sɑnkɑ,
tɔmbɑ koo dɑbiɑ mɛ sɔɔ bɑ n bɑɑsinɛ.
Be bɑ rɑɑ mɑɑ nun dɑm dimɔ,
bɑ koo doonɑ n tomɑ.
20 Wunɛn bii be bɑ mɑrɑ yoru
sɔɔ tem tukumɔ,
bɑ koo wurɑmɑ ben temɔ, kpɑ bu nun sɔ̃ bu nɛɛ,
tem mɛni, mu ǹ sun turɑ.
Sɑ kĩ bu mɑɑ sun sosiɑ.
21 Sɑɑ yerɑ kɑɑ tii bikiɑ ɑ nɛɛ,
wɑrɑ u nun bii beni mɑruɑ.
Domi ɑ wunɛn bibu biɑ,
ɑ ǹ mɑɑ gɑbu wɑ ɑ mɑrɑ
ye bɑ nun yinɑ bɑ doonɑ.
Wɑrɑ u bii beni seeyɑ.
A rɑɑ wɑ̃ɑwɑ wunɛ turo,
mɑn diyɑ bii beni bɑ nɑ.
22 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
wee nɑ kon tɔn tukobu yĩreru gɑru sɔ̃ɔsi
te tɑ koo de bu wunɛn bibu gurɑmɑ bu nun wesiɑ.
23 Sinɑmbu kɑ ben bii tɔn kurɔbu bɑ koo nun nɔɔri.
Bɑ koo nun kpunɑ bu wiru tem girɑri,
kpɑ bu tii kɑwɑ bu nun bɛɛrɛ bɑkɑ wɛ̃.
Sɑnɑm mɛyɑ kɑɑ giɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ.
Be bɑ mɑɑ mɑn yĩiyɔ bɑ ǹ sekuru wɑsi.
24 Ye tɑbu durɔ u gurɑ tɑbu sɔɔ,
bɑ koo kpĩ bu nùn ye wɔrɑri?
Be dɑmgii u yoru mwɑ,
bɑ koo kpĩ bu bu yɑkiɑ?
25 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, mɛyɑ,
kon dɑmgiin yobu yɑkiɑ,
kpɑ n tɑbu durɔn yɑ̃ɑ ni u rɑɑ gurɑ wɔrɑ.
Domi kon kɑ wunɛn yibɛrɛbɑ sɑnnɑ,
kpɑ n wunɛn bibu fɑɑbɑ ko.
26 Kon de be bɑ nun tɑɑre bu goonɑ,
kpɑ ben tɔn goberu kɑ ben mɔru yu bu go nge tɑm,
kpɑ tɔmbu kpuro bu giɑ
mɑ nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ nun fɑɑbɑ mɔ̀.
Nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ wunɛ Yɑkɔbun Yinni dɑmgii
wi u nun yɑkiɑ.