43
1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
Isireli, Yɑkɔbun bweseru,
wunɛ wi nɑ mɔmɑ nɑ tɑkɑ kuɑ,
ɑ ku bɛrum ko, domi nɛnɑ nɑ nun yɑkiɑ.
Nɑ nun sokɑ kɑ wunɛn yĩsiru,
ɑ sɑ̃ɑwɑ nɛgii.
2 À n wɑhɑlɑ mɔ̀ nge wi u nim bweru tɔburɑmɔ,
ko nɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ.
Wɑhɑlɑ ye, yɑ ǹ nun kɑmiɑmɔ.
À n mɑɑ nɔni sɔ̃ɔre nge wi u sĩimɔ dɔ̃ɔ sɔɔ,
ɑ ǹ wururɑmɔ.
Mɛyɑ nɔni swɑ̃ɑ te, tɑ ǹ nun surɑmɔ.
3 Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ wunɛn Yinni Dɛɛro,
nɛ wi nɑ nun fɑɑbɑ mɔ̀.
Nɑ kon Egibiti kɑ Etiopi kɑ Sɑbɑn tem yibɛrɛbɑ wɛ̃ wunɛn ɑyerɔ,
kpɑ ɑ yɑkiɑrɑ,
4 yèn sɔ̃ ɑ sɑ̃ɑ gɑ̃ɑ bɑkɑnu nɛn nɔni sɔɔ.
A girimɑ mɔ, nɑ mɑɑ nun kĩ.
Kon bwese dɑbinu yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ wunɛn ɑyerɔ
n kɑ wunɛn wɑ̃ɑru yɑkiɑ.
5 Yen sɔ̃, ɑ ku bɛrum ko, domi nɑ kɑ nun wɑ̃ɑ.
Kon de wunɛgii be bɑ gurɑ bɑ kɑ dɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ mi,
bu wurɑmɑ,
kpɑ n mɑɑ be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru giɑ mɛnnɑmɑ.
6 Nɑ ǹ mɑɑ derimɔ sɔ̃ɔ yɛ̃si yɛ̃sikɑn tɔmbu bu mɑɑ bu nɛnɛ.
Adɑmɑ bu de nɛn bii be bɑ wɑ̃ɑ hɑnduniɑn goonu nnɛ ye sɔɔ kpuro bu wurɑmɑ,
7 be, be bɑ nɛn yĩsiru sɔɔwɑ,
be nɑ tɑkɑ kuɑ bu kɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃.
Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ
Yinni Gusunɔn seedɑgibu
8 Gusunɔ u nɛɛ,
bu de nɛn tɔmbu bu yɑrimɑ,
be, be bɑ nɔni mɔ,
ɑdɑmɑ bɑ ǹ yɑm wɑɑmɔ,
bɑ swɑsu mɔ,
ɑdɑmɑ bɑ ǹ gɑri nɔɔmɔ.
9 Bwesenu kpuro nu mɛnnɔ
kpɑ n nu bikiɑ,
bũu wɑrɑ u yenin gɑri geruɑ.
Bũu wɑrɑ u gbiɑ u ye nɔɔsiɑ
yɑ sere koorɑ.
U win seedɑgibu mɛnnɑmɑ,
kpɑ bu sɔ̃ɔsi mɑ u gem mɔ,
kpɑ bu swɑɑ dɑki bu wurɑ mɑ gemɑ u geruɑ.
10 Wunɛ Isirelin bweseru, wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn seedɑ.
Wunɑ nɑ gɔsɑ ɑ n sɑ̃ɑ nɛn sɔm kowo,
kpɑ ɑ n kɑ yɛ̃ kɑm kɑm
mɑ nɛ bɑɑsi, Gusunɔ goo mɑɑ sɑri.
Mɛyɑ Gusunɔ goo kun mɑɑ koorɔ.
11 Nɛnɑ nɑ Gusunɔ wi u rɑ n wɑ̃ɑ.
Nɛ bɑɑsi, fɑɑbɑ kowo goo sɑri.
12 Nɛnɑ nɑ nun nɔɔsiɑ ye yɑ koo koorɑ.
Mɑ nɑ nun fɑɑbɑ kuɑ.
Bũu goo kun kpĩɑ u nun gɑ̃ɑnu nɔɔsie.
Wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn seedɑ.
Nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ sɑɑ toren di.
13 Goo sɑri wi u koo goo wɔrɑ sɑɑ
nɛn nɔmɑn di.
Goo mɑɑ sɑri wi u koo yinɑ n ko ye nɑ kĩ.
Bɑ koo Isirelibɑ yɑrɑ
Bɑbilonin di
14 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
bɛɛ Isirelibɑ, ɑmɛniwɑ nɛ Gusunɔ, bɛɛn Yinni Dɛɛro,
nɛ wi nɑ bɛɛ yɑrɑ, nɑ geruɑ nɑ nɛɛ,
kon Bɑbilonigibu bɛri yibɛrɛbɑn nɔmɑɔ bɛɛn sɔ̃,
kpɑ n ben wuun gɑmbobɑ kɔsuku,
kpɑ ben nuku dobun kuuki yi gɔsirɑ nuku sɑnkirɑnun wuri.
15 Nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni Dɛɛro.
Nɛnɑ nɑ bɛɛ tɑkɑ kuɑ nɑ mɑɑ sɑ̃ɑ bɛɛn sunɔ.
Swɑɑ kpɑɑ gbɑburɔ
16 Mɑ Esɑi u nɛɛ,
yellu, Yinni Gusunɔ u swɛɛ yɑrɑ
nim wɔ̃ku kɑ nim tori dɑmgii sɔɔ.
17 U tɑbu kɛkɛ be dumi gɑwe
kɑ tɑbu durɔ wɔrugɔbɑ tɑbu sure.
Be kpuro bɑ wɔrukɑ, bɑ kpɑnɑ bu se,
mɑ bɑ kɑm kuɑ bɑ gu nge fitilɑ.
18 Adɑmɑ tɛ̃, u geruɑ u nɛɛ,
i ku mɑɑ ye yɑ koorɑ kɔn bwisikunu ko.
I ku mɑɑ gɑ̃ɑ gurunun lɑɑkɑri ko.
19 Wee kon gɑ̃ɑ kpɑɑnu ko.
Ni wee nu wee. I ǹ nu tubɑ?
Kon swɑɑ yɑrɑ gbɑburɔ,
kpɑ dɑɑnu nu n wɑ̃ɑ mi tem gbere.
20 Tɑɑtɑɑnu kɑ gbeeku bɔ̃nu,
gbeeku yɛɛ kpuro gesi, yi koo mɑn bɛɛrɛ wɛ̃.
Domi kon de nim mu n wɑ̃ɑ gbɑburɔ, mi tem gbere,
kpɑ tɔn be nɑ gɔsɑ bu nim wɑ bu nɔ,
21 be, be nɑ tɑkɑ kuɑ bɑ koo mɑn tɔmɑ.
Gusunɔ u Isirelibɑ sirimɔ
22 Adɑmɑ bɛɛ Isirelibɑ,
bɛɛ be i sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru,
i kɑ mɑn wɑsirɑ,
i ku rɑ mɑɑ mɑn sɑ̃.
23-24 N ǹ nɛ i yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑmmɛ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu.
Yɑ̃ku ni i rɑ mɑɑ ko mi,
nu ǹ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ.
N ǹ nɛn sɔ̃ i gobi bɛkɛ di
i kɑ turɑre dɔ̃ɔ doke.
N ǹ mɑɑ nɛ i kɑ yɑɑ gum nɑɑwɑmmɛ
ì n yɑ̃kuru mɔ̀ mu sere mɑn tusi.
N ǹ nɛ nɑ bɛɛ tilɑsi kuɑ
i n dɑ kɑ mɑn kɛ̃nu nɑɑwɛ.
Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ tɔ̃yɑ kue
i kɑ mɑn turɑre dɔ̃ɔ dokeɑ.
Adɑmɑ i mɑn wɑhɑlɑ kpɛ̃ɛwɑ bɛɛn durum sɔ̃,
mɑ nɑ wɑsirɑ bɛɛn torɑnun sɔ̃.
25 Kɑ mɛ, nɛnɑ nɑ bɛɛn durum wɔkɑmɔ
yèn sɔ̃ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ.
Nɑ ǹ mɑɑ ye yɑɑyɑmɔ.
26 I seewo i nɑ i mɑn bɛɛn gɑri tɛriɑ,
kpɑ i kɑ tii yinɑ.
27 Bɛɛn sikɑdo gbiikoo u durum kuɑ,
mɑ bɛɛn sɑ̃ɑ gbiobu bɑ mɑn seesi.
28 Yen sɔ̃nɑ nɑ yɑ̃ku kowobu yɑrɑ
nɛn sɑ̃ɑ yerun di,
mɑ nɑ bɛɛ Isirelibɑ, Yɑkɔbun bweseru kɑm koosiɑ,
nɑ bɛɛ sekuru doke.