44
1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
ɑ swɑɑ dɑkio tɛ̃,
wunɛ Yɑkɔbun bweseru,
wunɛ wi nɑ gɔsɑ
nɑ kuɑ nɛn sɔm kowo.
2 Nɛnɑ nɑ nun tɑkɑ kuɑ.
Nɑ nun mɔmɑ bɑ sere nun mɑrɑ.
Mɛyɑ nɑ mɑɑ nun somimɔ.
Yen sɔ̃, ɑ ku bɛrum ko,
wunɛ nɛn sɔm kowo wi nɑ gɔsɑ.
3 Kon de nim mu tɛriɑ tem gbebum wɔllɔ,
kpɑ dɑru koki yi yɑri min di.
Kon nɛn Hunde yibie wunɛn bibun bweseru sɔɔ,
kpɑ n bu domɑru kuɑ.
4 Bɑ koo sewɑ nge yɑkɑ si su
nim wɑɑmɔ.
Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge dɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ dɑɑrun bɔkuɔ.
5 Sɑɑ yerɑ goo u koo gere u nɛɛ,
wi, Yinni Gusunɔgiiwɑ,
kpɑ wini u nɛɛ,
wi, u sɑ̃ɑwɑ Yɑkɔbun bweseru,
kpɑ wiɔnɔ u yore win nɔmɑɔ
wiyɑ Yinni Gusunɔgii,
kpɑ u tii Isirelibɑn yĩsiru kɛ̃ kɑ nuku dobu.
Yinni Gusunɔ turowɑ
u sɑ̃ɑ Gusunɔ
6 Nɛ, Yinni Gusunɔ Dɑm kpurogii,
nɛ wi nɑ Isirelibɑ yɑkiɑ
nɑ sɑ̃ɑ ben sinɑ boko nɑ nɛɛ,
nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ gbiikoo kɑ dɑ̃ɑko.
Goo mɑɑ sɑri wi u sɑ̃ɑ Gusunɔ nɛ bɑɑsi.
7 Wɑrɑ u sɑ̃ɑ nge nɛ.
Yɛ̃ro u yɑrimɑ u tii tusiɑ,
kpɑ u sɔ̃ɔsi nge mɛ nɑ kɑ hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ sɑɑ yellun di,
kpɑ u gere ye yɑ koo koorɑ siɑ.
8 I ku nɑndɑ bɛɛ Isirelibɑ, i ku mɑɑ diiri.
Nɑ ǹ bɛɛ ye sɔ̃ɔwɑ sɑɑ yellun di ro?
Bɛɛyɑ i sɑ̃ɑ nɛn seedɑgibu.
Goo mɑɑ wɑ̃ɑ wi u sɑ̃ɑ Gusunɔ nɛ bɑɑsi ro?
Aɑwo, goo mɑɑ sɑri wi u dɑm mɔ nge nɛ.
Bũu sɑ̃ɑru yɑɑkorɑ
9 Be bɑ bwɑ̃ɑrokunu sekumɔ,
bɑ ǹ sɑ̃ɑ gɑ̃ɑnu.
Ben sɔm geenu nu mɑɑ sɑ̃ɑwɑ kɑm dirum,
domi nin tii nu yen seedɑ dimɔ.
Nu ǹ yɑm wɑɑmɔ, nu ǹ mɑɑ yɛ̃ru gɑru mɔ.
Yen sɔ̃nɑ be bɑ nu sɑ̃ɑmɔ bɑ koo sekuru wɑ.
10 Bwɑ̃ɑrokunu nu ǹ ɑrufɑɑni gɑɑ mɔ.
Be bɑ nu sekumɔ bɑ sɑ̃ɑwɑ gɑri bɑkɑsu.
11 Wee bɑ koo sekuru wɑ,
domi be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nge be bɑ tie.
Bu mɛnnɑmɑ siri yerɔ.
Be kpurowɑ bɑ koo diiri, kpɑ bu sekuru wɑ.
12 Seko ù n bwɑ̃ɑroku mɔ̀,
u rɑ sisu suewɑ u doke dɔ̃ɔ sɔɔ,
kpɑ u mɑtɑlɑkɑ suɑ u kɑ su so kɑ win nɔm dɑmguu.
Adɑmɑ gɔ̃ɔru tɑ̀ n nùn mɔ̀, u rɑ dɑm bie.
Nim nɔru gɑ̀ n mɑɑ nùn mɔ̀, kpɑ u gɔmɑ dwiiyɑ.
13 Dɑ̃ɑ dɑ̃ko ù n mɑɑ bwɑ̃ɑroku mɔ̀,
u rɑ win wɛ̃ɛ suewɑ
kpɑ u bwɑ̃ɑroku gen yĩreru doke dɑ̃ɑ sɔɔ.
Kpɑ u sere win dɑ̃kutiɑ suɑ u dɑ̃ɑ ye dɑ̃ku,
u bwɑ̃ɑroku ko ge gɑ kɑ tɔnu weenɛ,
kpɑ u gu yi bũu dirɔ.
14 Dɑ̃ɑ geɑ u rɑ gɔsi dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ u kɑ gu ko.
Yerɑ sɛduru, ǹ kun mɛ sipɛrɛ, ǹ kun mɛ sɛni.
Gɑsɔ u koo dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ pɛni duure,
kpɑ u n mɑrɑ gurɑ yu ye kpɛ̃ɑsiɑ.
15 Dɑ̃ɑ yerɑ tɔnu u rɑ kɑ dɔ̃ɔ sɔ̃re, u wɔ̃su.
Yerɑ u rɑ mɑɑ kɑ dĩɑnu yeesie.
Dɑ̃ɑ tiɑ yerɑ u koo mɑɑ kɑ bwɑ̃ɑroku ko u yiirɑ u sɑ̃.
16 U rɑ dɑ̃ɑ ten bɔnu dɔ̃ɔ doke,
u kɑ win yɑɑ sɑ,
ǹ kun mɛ u kɑ ye sɛ̃wɛ.
Kpɑ u kɑ dĩɑnu yeesiɑ
u di u debu,
kpɑ u n dɔ̃ɔ wi wɔ̃su u n mɔ̀,
ɑnnɑ ɑ dɔ̃ɔn dobu nɔ.
17 Kpɑ u kɑ bɔnu ye yɑ tie bwɑ̃ɑroku ko
u n sɑ̃ɑmɔ.
Kpɑ u nɔɔgiru suɑ
u n gu kɑnɑmɔ u n mɔ̀,
ɑ mɑn fɑɑbɑ koowo,
domi wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn yinni.
18 Adɑmɑ tɔn ben bweseru,
bɑ ǹ yɛ̃ru mɔ,
bɑ ǹ mɑɑ bwisi mɔ.
Domi bɑ tii nɔni wɔ̃kuɑ
bu ku kɑ yɑm wɑ.
Mɛyɑ bɑ mɑɑ ben tiin bwisikunu sĩiyɑ,
kpɑ gɑ̃ɑnu nu ku kɑ bu yeeri.
19 Bwɑ̃ɑroku dɑ̃ko wi, u ǹ lɑɑkɑri mɔ u kɑ tubu
u sere nɛɛ,
dɑ̃ɑ ten sukumɑ u dɔ̃ɔ doke
u kɑ pɛ̃ɛ wɔ̃ɔwɑ
mɑ u kɑ yɑɑ sɛ̃ɛwɑ u di.
Ten sukum mɛ mu tie, mɑ u kɑ
bwɑ̃ɑroku kuɑ.
Wi wee u dɑ̃ɑ kpiriru yiirɑmmɛ.
20 Dɑ̃ko wi, u sɑ̃ɑ nge wi u torom dimɔ.
U tore yèn sɔ̃ win bwisikunu gɔsiɑ.
U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u win hunden fɑɑbɑ wɑ
u sere nɛɛ, ɑse bwɑ̃ɑroku ge nɑ nɛnusi mini,
gɑ ǹ sɑ̃ɑ Gusunɔ.
Yinni Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ
gɑ̃ɑnu kpuron Yinni
21 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ,
wunɛ Yɑkɔbun bweseru, ɑ yɑɑyo
mɑ nɛnɑ nɑ nun mɔmɑ
nɑ kuɑ nɛn sɔm kowo,
nɑ ǹ nun duɑrimɔ.
22 Nɑ wunɛn torɑnu kɑ wunɛn durum kpeesiɑ nge guru wiru.
Yen sɔ̃, ɑ wurɑmɑ nɛn mi,
domi nɑ nun yɑkiɑ.
23 Wɔllu, ɑ yɛ̃ɛrio ye Yinni Gusunɔ u kuɑn sɔ̃.
Gɔribun wɑ̃ɑ yeru, ɑ gɔ̃ru doro.
Bɛɛ guunu i kuuki koowo kɑ nuku dobu.
Bɛɛ mɑɑ dɑ̃ɑ sɔ̃su, i nuku dobu koowo.
Domi Yinni Gusunɔ u win yiiko sɔ̃ɔsi Isireliɔ.
U be, Yɑkɔbun bweseru yɑkiɑ.
24 Nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn fɑɑbɑ koowo.
Nɛnɑ nɑ nun mɔmɑ bɑ sere nun mɑrɑ.
Amɛniwɑ nɑ geruɑ. Nɑ nɛɛ,
nɛnɑ nɑ gɑ̃ɑnu kpuro kuɑ.
Nɛ turowɑ nɑ mɑɑ wɔllu kɑ tem tɛriɑ.
25 Nɑ rɑ sɔmɔ weesugibun gɑri tɛɛsi,
kpɑ n sɔrobu yɑɑkoru ko.
Nɑ rɑ de bwisigibu bu biru wurɑ,
kpɑ n ben sɔ̃ɔsinu gɔsiɑ wiirɑ gɑri.
26 Adɑmɑ nɑ rɑ nɛn sɔm kowon gɑri dɑm sire,
kpɑ n de nɛn sɔmɔn gɑri yi u geruɑ yi koorɑ.
Nɑ nɛɛ, tɔmbɑ koo kpɑm sinɑ Yerusɑlɛmuɔ.
Bɑ koo mɑ wure bu Yudɑbɑn bɑnsu seeyɑ,
kpɑ bu sin wusu bɑni.
27 Nɑ nim wɔ̃ku sɔ̃ɔmɔ gu gbero,
domi kon gen nim kpeerɑsiɑ.
28 Wee ye nɑ geruɑ Sirusin sɔ̃.
U sɑ̃ɑwɑ kpɑro wi nɑ gɔsɑ.
U koo mɑɑ nɛn kĩru kpuro yibiɑ.
Kpɑ u de bu wure bu Yerusɑlɛmu bɑni,
kpɑ bu nɛn sɑ̃ɑ yee ten kpɛɛkpɛɛku swĩi.