Arukɑwɑni
ye yɑ ǹ ɑrufɑɑni mɔ
30
1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
bɔ̃rurobɑ Yudɑbɑ be bɑ ku rɑ mɛm nɔ.
Bɑ ku rɑ mɑn sɑɑwɑrɑ ko bɑ̀ n wesiɑnɑmɔ.
Kpɑ bu kɑ gɑbu ɑrukɑwɑni bɔke
bɑ kun nɛn kĩru bikie.
Bɑ tii durum guremɔ bɑ sɔbimɔ bɑ dɔɔ.
2 Be wee bɑ kpikiru dɔɔ Egibitiɔ
bɑ ǹ mɑn sɑɑwɑrɑ kue.
Bɑ fɑɑbɑ kɑsu Egibiti sunɔn mi.
3 Adɑmɑ u ǹ kpɛ̃ u bu fɑɑbɑ ko.
U koo bu sekuru dokewɑ.
4 Wee ben wirugibu bɑ turɑ bɑ
wɑ̃ɑ Soɑniɔ kɔ.
Mɛyɑ mɑɑ ben gɔro be, bɑ Hɑnɛsi turɑ.
5 Adɑmɑ be kpuro bɑ koo sekuru di
Egibitigibun sɔ̃,
domi bɑ ǹ kpɛ̃ bu bu fɑɑbɑ ko.
Bɑ koo bu sekuru dokewɑ kpɑ bu bɛɛrɛ biɑ.
Isirelibɑ bɑ Egibitigibun
somiru dweem dɔɔ
6 Wee Yudɑbɑ bɑ ben yɑɑ sɑbenu sɔmunu sɔbi
bɑ kɑ dɔɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru giɑ
mi nuku sɑnkirɑrɑ wɑ̃ɑ.
Domi gbee sinɑnsu su wɑ̃ɑ mi,
kɑ surɔkɔnu kɑ sere wɛɛ nɑnumgii gɛɛ.
Tɔn be, bɑ ben dukiɑ kɑ ben ɑrumɑni kpuro
kɛtɛkunu kɑ yooyoosu sɔbi,
bɑ kɑ Egibitigibu dɑɑwɔ,
be bɑ ǹ koo bu ɑrufɑɑni gɑɑ kuɑ.
7 Domi ben somiru tɑ sɑ̃ɑwɑ kɑm.
Yen sɔ̃nɑ nɑ Egibiti ye sokumɔ wɑɑ ye yɑ kun dɛ̃ɛ mɔ.
Mɛm nɔɔ sɑribɑ
8 Gusunɔ u Esɑi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ,
tɛ̃, ɑ ye kpuro yoruo kpee bɛsi sɔɔ kɑ tirenɔ
Yudɑbɑn wuswɑɑɔ kpɑ yɑ n yii mi,
yɑ n sɑ̃ɑ seedɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
9 Domi tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ kɑ wee kowobu.
Bɑ swɑɑ tɑu, bɑ ǹ kĩ bu sɔ̃ɔsiru swĩi.
10 Mɑ bɑ yɑm wɑobu sɔ̃ɔmɔ bu ku yɑm wɑ.
Mɛyɑ bɑ mɑɑ nɛn sɔmɔbu sɔ̃ɔmɔ bu ku bu gɑri gee sɔ̃.
Adɑmɑ bu bu gɑri dori sɔ̃ɔwɔ bɑɑ ǹ n mɛren nɑ.
11 Bu swɑɑ ye derio
kpɑ bu ku mɑɑ bu nɛ, Isirelibɑn Yinni Dɛɛron gɑri sɔ̃.
Yudɑbɑ bɑ koo wurɑmɑ
mɑm mɑm
12 Mɑ Esɑi u Yudɑbɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ,
ɑmɛniwɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni Dɛɛro u bɛɛ sɔ̃ɔmɔ.
U nɛɛ, yèn sɔ̃ i gɑri yi yinɑmɔ
mɑ i tii yɔ̃su dɑɑ bɔɔbɔyɑ sɔɔ, kɑ weesu sɔɔ,
mɑ i tɑ̃sɑ ye sɔɔ,
13 torɑ nini, nu koo bɛɛ ko dɑm sɑrirugibu,
kpɑ i wɔrumɑ subɑru sɔɔ,
nge gɑnɑ ye yɑ beu mɔ.
14 I ko i kɔsikirɑwɑ muku muku
nge wekeru tèn kɛ̃kɑ bɑ ǹ kpɛ̃ bu kɑ dɔ̃ɔ gurɑ,
ǹ kun mɛ bu kɑ nim sɔkɑ.
I Yinni Gusunɔ nɑɑnɛ koowo
15 Adɑmɑ u wure u nɛɛ,
ì n gɔ̃ru gɔsiɑ i wurɑmɑ win mi lɑɑkɑri sɔɔ,
i ko fɑɑbɑ wɑ.
Mɛyɑ ì n kuɑ tɛɛru i nùn nɑɑnɛ doke,
i ko dɑm wɑ.
Adɑmɑ i ǹ mɛ kĩɛ.
16 I nɛɛ, i ko yɑkurɑwɑ kɑ dumi.
Yen sɔ̃nɑ u koo mɑɑ de i yɑkurɑ.
I nɛɛ, i ko dɑwɑ kɑ dumi yi yi duki mɔ.
Yen sɔ̃nɑ u koo de
be bɑ koo mɑɑ bɛɛ nɑɑ girɑ bɑ n sɑ̃u.
17 Bɛɛn nɔrɔbu (1.000) bɑ̀ n yibɛrɛ turo wɑ,
bɑ koo duki yɑrinɑ.
Yibɛrɛbɑ nɔɔbu bɑ koo mɑɑ bɛɛ kpuro yɑrinɑsiɑ
kpɑ i dɑ i n sebi sebi
nge dɛkɑ ye bɑ gire guuru wɔllɔ.
Yinni Gusunɔ u koo
win tɔmbu domɑru kuɑ
18 Yinni Gusunɔ u tɔ̃ru mɑrɑ
tè sɔɔ u koo bɛɛ durom kuɑ
kpɑ u bɛɛ wɔnwɔndu sɔ̃ɔsi.
Domi u sɑ̃ɑwɑ gemgii.
Doo nɔɔrugibɑ be bɑ nùn nɑɑnɛ sɑ̃ɑ.
19 Bɛɛ Yerusɑlɛmugibu,
bɛɛ be i wɑ̃ɑ Siɔnin guurɔ,
bɛɛn goo kun mɑɑ sumɔ.
Yinni Gusunɔ u koo bɛɛn wɔnwɔndu wɑ
sɑnɑm mɛ i nùn sokɑ.
Ù n bɛɛn nɔɔ nuɑ, u koo bɛɛ wurɑri.
20 U koo bɛɛ dĩɑnu wɛ̃ i di nɔni swɑ̃ɑrun sɑɑ sɔɔ,
kpɑ u bɛɛ nim wɛ̃ i nɔ wɑhɑlɑn sɑɑ sɔɔ.
Wi, wi u bɛɛ keu sɔ̃ɔsimɔ
u ǹ mɑɑ kukumɔ bee tiɑ.
I ko i nùn wɑ.
21 Ì n sĩɑ i turɑ swɑɑ kɛɛnɑnɔ,
bɛɛn swɑɑ koo gɑri yi nɔ, yi yi nɛɛ,
swɑɑ wee, i sĩiyɔ ye sɔɔ.
22 I ko i bɛɛn sii geesu kɑ wurɑ
ye i rɑɑ bɛɛn bwɑ̃ɑrokunu pote gɑrisi disi,
kpɑ i bwɑ̃ɑroku nin kɛ̃ki yɑri nge kubɑnu,
kpɑ i nɛɛ, bu kɑ nu yɑrio sɑɑ min di.
23 Sɑɑ yerɑ Gusunɔ u koo de gurɑ yu nɛ
bɛɛn dĩɑ ni i duurɑ sɔɔ,
kpɑ dĩɑ ni, nu geɑ ko nu mɑ.
Sɑɑ ye sɔɔrɑ, yɑɑ sɑbenu koo yɑkɑsu di bɑtumɑ bɑkɑ sɔɔ.
24 Nɛɛ yi bɑ kɑ sɔmburu mɔ̀ kɑ sere kɛtɛkunu
nu koo dobi di yi bɑ bɔru yɛ̃kɑ.
25 Nim tori yi ko yi n wɑ̃ɑwɑ
guu bɑkɑnun wɔllɔ, kɑ gungunu wɔllɔ,
dɔmɑ te bɑ koo tɔmbu go
bu ben kuku yenu kɔsuku.
26 Kpɑ Yinni Gusunɔ u win tɔmbun bosu nɔɔri,
kpɑ u bu bɛkiɑ mi u bu mɛɛrɑ kuɑ.
Dɔmɑ terɑ, surun yɑm bururɑm mu koo ko nge sɔ̃ɔgim,
kpɑ sɔ̃ɔgim mu dorɑ mu sosi
nɔn nɔɔbɑ yiru n kere yellu.
Yinni Gusunɔ
u koo Asirigibu sɛɛyɑsiɑ
27 Wee Yinni Gusunɔn yĩsirɑ nɔɔrɑmɔ
sɑɑ tontonden di.
Win mɔru yɑ kpɑ̃ yɑ sɑ̃ɑ nge dɔ̃ɔ wii bɑkɑru.
Win nɔɔ gɑ mɔru yibɑ.
Mɑ win yɑrɑ yɑ sɑ̃ɑ nge dɔ̃ɔ yɑri bɑkɑru.
28 Win mɔrun wɛ̃siɑru tɑ sɑ̃ɑwɑ nge dɑɑru
te tɑ nim yibɑ tɑ tɔnu mwɛɛ sere wĩirɔ,
u kɑ tɔmbu kɑm koosiɑ,
mɑ tɑ sɑ̃ɑ nge yɑrukɑ ben nɔsɔ
u kɑ bu dɑ mi bɑ ǹ kĩ.
29 I ko i womusu ko nge mɛ i rɑ ko Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru sɔɔ wɔ̃kuru, kpɑ i n nuku dobu mɔ nge wi u guuru soomɔ u kɑ sĩimɔ sɑnɑm mɛ i sɑ̃ɑru dɔɔ Yinni Gusunɔn guurɔ, wi, wi u sɑ̃ɑ Isirelibɑn dɑm.
30 Sɑɑ yerɑ u koo de win nɔɔ dɑmguu ge, gu nɔɔrɑ.
Win mɔru bɑkɑ ye, yɑ̀ n seewɑ
u koo win dɑm sɔ̃ɔsi dɔ̃ɔ boko kɑ nim yibu bɑkɑru
kɑ guru woo bɔkɔ kɑ guru kpenu sɔɔ.
31 Yinni Gusunɔ ù n gbɑ̃rɑ,
Asirin sinɑ boko u koo nɑndɑ u diiri.
Domi u koo nùn sɛɛyɑsiɑ kɑ win bokuru.
32 Mɛ̀n nɔɔ u gesi nùn boku te so, gɑ̃ɑsu kɑ mɔrɔkunɑ nu koo nɔɔrɑ. U koo nùn sowɑ kɑ dɑm.
33 Sɑɑ yellun di
bɑ wi sinɑ bokon kpɑku yeru kuɑ tɑ wɑ̃ɑ mi.
Tɑ duku, tɑ mɑɑ yɑsu.
Mɑ tɑ dɔ̃ɔ mɔ tɑ mɑɑ dɑ̃ɑ yibɑ.
Wee Yinni Gusunɔn mɔrun wɛ̃siɑru tɑ dɔ̃ɔ wi yɑbiɑmɔ
nge gbim mɛ bɑ dɔ̃ɔ doke.