Be bɑ Yinni Gusunɔn mɔru
seeyɑmɔ
(I mɑɑ mɛɛrio nɑɑsu 1-4, 5:8-24)
10
1 Bɔ̃rurobɑ be bɑ rɑ woodɑ yi ye yɑ ǹ sɑ̃ɑ dee dee.
Kpɑ bu ye yore bu yi bu kɑ ben tɔmbu dɑm dɔre,
2 bu kɑ yinɑ bu sɑ̃ɑrobu ben gem wɛ̃,
kpɑ bu bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu gem birɑ,
bu gɔminibu kɑ gobekubɑn ɑrumɑni mwɑ yu ko begiɑ.
3 Sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ sɛɛyɑsiɑ,
mbɑ i ko i ko.
Sɑnɑm mɛ kɑm kobu bu koo bɛɛ wɔri sɑɑ tontonden di,
mbɑ i ko i ko.
Weren miyɑ i ko i duki dɑ i kɑ fɑɑbɑ wɑ.
Mɑ giɑ i ko i bɛɛn ɑrumɑni bere.
4 Bɑ koo gɑbu yoru mwɛɛri kpɑ bu gɑbu go.
Adɑmɑ kɑ mɛ, Yinni Gusunɔn mɔru kun suremɔ.
U koo mɑɑ bu nɔmu doke u sɛɛyɑsiɑ.
Asirigibu
bɑ Yinni Gusunɔ torɑri
5 Yinni Gusunɔ u nɛɛ,
bɔ̃rurobɑ bɛɛ Asirigibu.
Kon bɛɛ kowɑ nge nɛn bokuru
te kon kɑ Isirelibɑ sɛɛyɑsiɑ nɛn mɔru yɑ̀ n seewɑ.
6 Nɑ derɑ i bwese te tɑ ǹ nɛn bɛɛrɛ yɛ̃ wɔri
te tɑ rɑ nɛn mɔru seeye,
kpɑ i tu tɑɑku nge swɑɑn pɔtɔkɔ
i ten ɑrumɑni gurɑ.
7 Adɑmɑ n ǹ dɑɑ ye, bɛɛ Asirigibu i gɔ̃ru doke.
I gɔ̃ru dokewɑ i bwese dɑbinu kpeerɑsiɑ.
8 Domi bɛɛn sinɑ boko u nɛɛ,
win tɑbu sinɑmbu bɑ sɑ̃ɑwɑ nge bwese ni nu tien sinɑmbu.
9 U mɑɑ wusu nɔmɑ doke si su wɑ̃ɑ win swɛɛ sɔɔ
n kɑ girɑri Yerusɑlɛmuɔ.
Wuu siyɑ Kɑlinɔ kɑ Kɑɑkemisi kɑ Hɑmɑti
kɑ Aɑpɑdi kɑ Sɑmɑri kɑ Dɑmɑsi.
10 U sin sinɑmbu kɑmiɑ
sìn bũnu nu Yerusɑlɛmu kɑ Sɑmɑriginu dɑbiru kere.
11 Nge mɛ u Sɑmɑrigibu kuɑ kɑ ben bũnu,
nge mɛyɑ u koo Yerusɑlɛmugibu kɑ ben bũnu kuɑ.
12 Adɑmɑ nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ̀ n nɛn himbɑ kpuro yibiɑ Siɔnin guurɔ, kɑ Yerusɑlɛmuɔ, kon Asirin sinɑ boko sɛɛyɑsiɑ, win gɔ̃ru bɔbunu kɑ win tii suɑbun sɔ̃. 13 Domi u gerumɔ u mɔ̀,
win tiin dɑm kɑ win tiin bwisiyɑ u kɑ nɑsɑrɑ wɑ.
U bwese tukunun tem mwɑ, mɑ u ben ɑrumɑni gurɑ.
U sinɑmbu wɔri nge tɑbu durɔ dɑmgii,
mɑ u bu bɑndu yɑrɑ.
14 U ben ɑrumɑni gurɑwɑ
nge mɛ bɑ rɑ sɛ̃ɑ gure gunɔbun sokurɔ.
U ye kpuro gurɑwɑ ben tem mɛ sɔɔ
nge sɛ̃ɑ ye gunɔ gɑ deri.
Goo kun kɑ tii yinɛ
ǹ kun mɛ u nɔɔgiru suɑ u kuukɑ ko.
Adɑmɑ nɑ bikiɑmɔ,
15 gbɑ̃ɑ, yɑ rɑ tii bɛɛrɛ wɛ̃
wi u kɑ ye sɔmburu mɔ̀n wuswɑɑɔ?
Sii, yɑ rɑ tii sue
wi u kɑ ye sɔmburu mɔ̀n wuswɑɑɔ?
Asirin sinɑ boko wi, u sɑ̃ɑ nge dɛkɑ
ye tɔnu u suɑ mɑ yɑ nùn sĩikiɑmɔ,
ǹ kun mɛ bokuru te tɔnu u nɛni,
mɑ tɑ nùn fĩɑmɔ.
16 Yen sɔ̃nɑ nɛ Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni,
kon de win tɑbu durɔbu bu woorɑ.
Kpɑ dɔ̃ɔ u nɑ u bu wukiri
sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ win sinɑndun yiiko sɔɔ.
17 Nɛ, Isirelibɑn yɑm bururɑm, kon gɔsiɑ dɔ̃ɔ.
Kpɑ nɛn dɛɛrɑru tu ko dɔ̃ɔ yɑrɑ
yu ben sɑ̃ki kɑ ɑwĩi kpuro mwɑ sɔ̃ɔ teeru.
18 Yɑ koo ben dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ kɑ ben tem bɛɛrɛ kpuro mwɑ mɑm mɑm.
Kpɑ mu n sɑ̃ɑ nge bɑrɔ wi u gɔɔ dɔɔ.
19 Dɑ̃ɑ ni nu koo tiɑ mi,
nu ǹ ko n dɑbi.
Bɑɑ bii u koo kpĩ u nin geeru yore.
Isirelibɑn fiikowɑ
yɑ koo wurɑmɑ
20 Tɔ̃ɔ te sɔɔ, Isireli be bɑ tie bɑ yɑrɑ tɑbun di, bɑ ǹ mɑɑ somiru kɑsumɔ bwese ni nu bu kpeerɑsiɑmɔn mi. Adɑmɑ bɑ koo ben nɑɑnɛ dokewɑ nɛ, Gusunɔ, ben Yinni Dɛɛron mi. 21 Kpɑ bu wurɑmɑ nɛ, Gusunɔ Dɑm kpurogiin mi. 22-23 Bɑɑ bɑ̀ n dɑɑ dɑbi nge nim wɔ̃kun yɑni sɛɛri, ben sukum tɔnɑwɑ mu koo wurɑmɑ. Domi nɛ, Yinni Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, nɑ yen himbɑ yi kɔ n kɑ bu kpeerɑsiɑ. Nɛn gem mu koo sɔ̃ɔsirɑ n bɑndɑ. Tem mɛ kpurowɑ kon kpeerɑsiɑ nge mɛ nɑ yi.
Yinni Gusunɔ
u koo Asirigibu sɛɛyɑsiɑ
24 Nɛ Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, nɑ geruɑ nɑ nɛɛ, bɛɛ nɛn tɔmbu, bɛɛ be i wɑ̃ɑ Siɔniɔ, i ku Asirigibun bɛrum ko, be bɑ bɛɛ soomɔ kɑ bokuru nge mɛ Egibitigibɑ rɑɑ bɛɛ kuɑ. 25 Adɑmɑ, n tie fiiko sɛɛyɑsiɑ bi nɑ bɛɛ mɔ̀ n kɑ kpe, kpɑ nɛn mɔru yu wurɑ ben mi, n bu kpeerɑsiɑ. 26 Nɛ Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, kon goo dendi nge bokuru u bɛɛ sɛɛyɑsiɑ nge mɛ nɑ Mɑdiɑnibɑ kuɑ Horɛbun guurɔ. Kon nɛn dɛkɑ tĩi nim wɔ̃kun berɑ giɑ n bu sɛɛyɑsiɑ nge mɛ nɑ Egibitigibu kuɑ. 27 Tɔ̃ɔ te sɔɔ,
kon bɛɛ nɛn tɔmbu yɑrɑ yorun di
kpɑ i bɛɛn sɔmunu sɔbiɑ
kpɑ i sugu potɑ bɛɛn wĩinun di.
I ǹ mɑɑ sugu dokemɔ
yèn sɔ̃ nɑ bɛɛ gɔsɑ nɑ gum tɑ̃re.
Yibɛrɛbɑ bɑ Yerusɑlɛmu wɔri
28 Yibɛrɛbɑ bɑ Ayɑti wɔri bɑ mwɑ,
mɑ bɑ Migoroni tɔburɑ bɑ ben sɔmunu yi Mikimɑsiɔ.
29 Bɑ kokɑ bɑ doonɑ mɑ bɑ dɑ bɑ kpunɑ Gebɑɔ.
Yerɑ Rɑmɑ yɑ diirumɔ.
Mɑ Sɔɔlu Isirelibɑn sinɑ boko yerukoon wuu
ge bɑ mɔ̀ Gebɑn tɔmbu bɑ duki yɑkikirɑ.
30 Bɛɛ Gɑlimugibu i wuri koowo.
Bɛɛ Lɑisigibu i n tii sɛ.
Bɛɛ mɑɑ Anɑtɔtugibu i ko i kɑm ko.
31 Mɑdimɛnɑgibu bɑ yɑrinɑ.
Mɑ Gebimun tɔmbɑ yɑkikirɑ bɑ kuku yenu kɑsu.
32 Gisɔ mɑm yibɛrɛ be, bɑ wɑ̃ɑ Nɔbuɔ
bɑ gɑ̃senu kpɑrɑmɔ Siɔnin guurɔ
bu kɑ Yerusɑlɛmun tɔmbu nɑndɑsiɑ.
33 Wee Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni,
u koo bu bɔɔri nge dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsi.
U koo yi yi kpɑ̃ɑru bo burɑ u kɑwɑ.
34 U koo bu bɔɔriwɑ u suriri
nge mɛ bɑ rɑ dɑ̃nu bɔɔri kɑ gbɑ̃ɑ Libɑnin dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ,
kpɑ ben girimɑ yu kpe.