Gɑri yi Esɑi
u Akɑsi sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ
7
1 Sɑnɑm mɛ Akɑsi, Yotɑmun bii, Osiɑsin debubu u bɑndu dii Yudɑɔ, sɑɑ yerɑ Resini, Sirin sinɑ boko kɑ Pekɑ Remɑliɑn bii, Isirelibɑn sinɑ boko, bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ Yerusɑlɛmu wɔri bɑ tɑrusi. Adɑmɑ bɑ ye kpɑnɑ. 2 N deemɑ ye bɑ nɑ bɑ sinɑ boko Akɑsi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee Sirigibɑ nɑ bɑ ben sɑnsɑni girɑ Isirelibɑn temɔ, yerɑ Akɑsi kɑ win tɔmbun toronu kɑrɑ bɑ diirimɔ nge dɑ̃ɑ ni woo gɑ sweemɔ.
3 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Esɑi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo wunɛ kɑ wunɛn bii Seɑri Yɑsubu i kɑ Akɑsi yinnɑ. I ko i nùn deemɑ beku wɔ̃ku yerun swɑɑɔ, nim torɑ ye bɑ kuɑ yɑ rɑ kɑ nim nɛ wuuɔn nɔɔ giɔ. 4 Kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, u tii nɛnuɔ kɑ lɑɑkɑri. U ku bɛrum ko, u ku de win tororu tu kɑrɑ. Domi Sirin sinɑ boko kɑ Remɑliɑn biin mɔru ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ nge dɑ̃ɑ nɔɔ si su wiisu mɔ̀. 5 Tɛ̃, wee bɑ nùn kɔ̃sɑ bwisikuɑmmɛ, bɑ mɔ̀, 6 bu dɑ bu Yudɑbɑ wɔri bu ben wuu tɑrusi, kpɑ bu nɑndɑ bu bu tii nɔmu sɔndiɑ. Yen biru kpɑ bu Tɑbɛɛlin bii ko sunɔ wuu ge sɔɔ.
7 Adɑmɑ nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ ǹ derimɔ yu koorɑ.
8-9 Siri kpuron dɑm mu wɑ̃ɑwɑ Dɑmɑsiɔ.
Resini tɔnɑwɑ u sɑ̃ɑ Dɑmɑsin dɑm.
Isireli kpuron dɑm mu wɑ̃ɑwɑ Sɑmɑriɔ.
Mɛyɑ Remɑliɑn bii tɔnɑwɑ u sɑ̃ɑ Sɑmɑrin dɑm.
Adɑmɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ nɔɔbun bɑɑ sɔɔ,
Isirelibɑ bɑ koo yɑrinɑ kpɑ bɑ kun mɑɑ dɑm gɑm mɔ.
Yen sɔ̃, Akɑsi u n tororu sɔ̃,
u n nɛ, Yinni Gusunɔ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ.
Mɑ n kun mɛ, win dɑm mu koo mɑɑ kpe.
Emɑnuɛli
10 Yinni Gusunɔ u mɑɑ gɔrɑ bu Akɑsi sɔ̃ bu nɛɛ, 11 u nùn yĩreru bikio u n kɑ win gere nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. U koo kpĩ u bikiɑ tu nɑ wɔllun di, ǹ kun mɛ gɔrin di.
12 Mɑ Akɑsi u nɛɛ, nɑ ǹ Yinni Gusunɔ yĩreru gɑru bikiɑmɔ, nɑ ǹ win lɑɑkɑri mɛɛrimɔ.
13 Yerɑ Esɑi u nɛɛ, bɛɛ sinɑ boko Dɑfidin bweseru, ye i derɑ tɔmbɑ kɑ bɛɛ wɑsirɑ, yɑ ǹ turɑ? Yerɑ i mɑɑ kĩ Gusunɔ nɛn Yinni u kɑ bɛɛ wɑsirɑ? 14 Wee tɛ̃ win tii u koo bɛɛ yĩreru wɛ̃. Wɔndiɑ goo u koo gurɑ suɑ kpɑ u bii tɔn durɔ mɑ, kpɑ u nùn yĩsiru kɛ̃ Emɑnuɛli. 15 Nɑɑ boogum kɑ timɑ u ko n dɑ di, sere u kɑ kpɛ̃ɑ u kɔ̃sɑ kɑ geɑ wunɑnɑ. 16 Bii wi, u sere sɑɑ ye turi, sinɑmbu yiru ye ɑ nɑsie mi, ben tem mu koo ko bɑnsu. 17 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u koo de tɔ̃ru gɑru tu nɑ tè sɔɔ kɑɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ wunɛ kɑ wunɛn bɑɑbɑbɑn yɛnugibu, kɑ sere wunɛn tɔmbu, te i ǹ wɑɑre sɑɑ dɔmɑ tèn di Isirelibɑ kɑ bɛɛ Yudɑbɑ i kɑrɑnɑ. U koo de Asirigibu bu nɑ bu bɛɛ wɔri.
Egibitigibu kɑ Asirigibu
bɑ koo Isirelibɑ wɔri
18 Yen tɔ̃ɔ te, Yinni Gusunɔ u koo kɔbɑ so.
Kpɑ Egibitigibu kpuro kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ ben dɑru kɛrin goo gookɑɔ
bu nɑ nge sɔnsun wuuru,
kpɑ Asirigibu bu mɑɑ kurɑmɑ nge tĩi wuuru.
19 Be kpurowɑ bɑ koo nɑ bu sinɑ
wɔwi piiminɔ kɑ kpee bɑɑbɑ sɔɔ,
kɑ dɑ̃ɑ kikisɔ kɑ sere mɑɑ kpɑrɑ yenɔ,
20 kpɑ Asirigii ben sinɑ boko
wi u wɑ̃ɑ Efɑrɑtin guru giɔ
u bɛɛn ɑrumɑni kpuro gurɑ
kpɑ u n sɑ̃ɑre nge kɔnɔ
wi u koo bɛɛn wɑsi kpuro kɔni
sɑɑ bɛɛn wirun di sere kɑ bɛɛn tobɑɔ, n kɑ dɑ kɔ̃riɔ.
21 Yen tɔ̃ɔ te sɔɔ,
nɑɑ gbiibɑ kɑ yɑ̃ɑnu yiru tɔnɑwɑ
tɔnu u koo wɑ u fɑɑbɑ ko.
22 Kɑ mɛ, bom mu ko n yibɑ tem mɛ sɔɔ,
sere be bɑ koo deri mi,
nɑɑ bogum kɑ timɑ mu ko n sɑ̃ɑ ben dĩɑnu.
23 Gbɑɑ geenu mi resɛm konu nɔrɔm nɔrɔm (1.000) yɑ duurɑ
mɑ bɑ rɑ rɑɑ ye dɔre kɑ sii geesun gobi nɔrɔbu,
sɑ̃kiyɑ yi koo ye mwɛ yi go yen tɔ̃ɔ te.
24 Kpɑ bɑ n dɑ tɑɑsoru ko mi, kɑ tɛmɑ.
Domi sɑ̃kiyɑ yi ko n yibɑ tem mɛ kpuro sɔɔ.
25 Bɑ koo guu ni deri sɑ̃kin sɔ̃
mi bɑ rɑ rɑɑ gbeɑ wuku.
Kpɑ bu yɑɑ sɑbenu yɔ̃su nu n bɔsu mi,
kpɑ yu ko nin kpɑrɑ yeru.