Gbɑ̃ɑ yɑrɑ ye yɑ wɔri
nim bwerɔ
6
1 Gusunɔn sɔmɔn bwɑ̃ɑ be bɑ wɑ̃ɑ Eliseen mi, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee mi sɑ wɑ̃ɑ mini, min bɑtumɑ kun sun turɑ. 2 Yen sɔ̃, ɑ de su dɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ bɛsɛn bɑɑwure u dɑ̃ɑ gɔɔnu kɑsumɑ. Kpɑ su kɑ wɑ̃ɑ yee kpɑɑru ko. U bu wisɑ u nɛɛ, i doo.
3 Mɑ ben turo u nɛɛ, ɑ de su dɑ kɑ wunɛn tii sɑnnu.
Elisee u nɛɛ, too, su dɑ.
4 Mɑ bɑ dɑ sɑnnu. Ye bɑ Yuudɛni turɑ yerɑ bɑ dɑ̃ɑ kĩinu wɔri. 5 Sɑɑ ye ben turo u dɑ̃ru gɑru burɑmɔ, yerɑ win gbɑ̃ɑ wɔɔrɑ yɑ wɔri nim bweru sɔɔ. Mɑ u Elisee nɔɔgiru sue u nɛɛ, nɛn yinni, nɑ gbɑ̃ɑ ye bɔkurɑmɑwɑ.
6 Yerɑ Elisee u nɛɛ, deedeeru mɑnɑ yɑ wɔri.
Mɑ durɔ wi, u nùn sɔ̃ɔsi. Elisee u dɛkɑ burɑ u kpɛ̃ɛ deedeeru mi. Mɑ gbɑ̃ɑ yɑrɑ ye, yɑ gɛrumɑ wɔllɔ. 7 Elisee u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ye suo.
Mɑ u nɔmu dɛmiɑ u ye suɑ.
Bɑ Sirigibu tɑbu di
8 Sɑnɑm mɛ Sirin sinɑ boko u kɑ Isirelibɑ tɑbu mɔ̀, yerɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ mi u koo win sɑnsɑni girɑ. 9 Adɑmɑ Elisee u Isirelibɑn sinɑ boko gɔriɑ u nɛɛ, u tii lɑɑkɑri ko, u ku rɑɑ de yɑm kɑsɑ. Domi Sirigibu bɑ wɑ̃ɑ mi.
10 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u gɔrɑ yɑm mi Elisee u nùn yĩreru kuɑ mi, bu kɑ mu giɑ kpɑ bɑ n mu kɔ̃su.
Nɔn dɑbirɑ yɑ koorɑ mɛsum. 11 Yerɑ Sirin sinɑ bokon bwɛ̃rɑ kun kpunɛ gɑri yin sɔ̃. Mɑ u win tɑbu kowobu mɛnnɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn sɔ̃ɔwɔ wi u sɑ̃ɑ Isirelibɑn tɔnu bɛsɛn suunu sɔɔ.
12 Mɑ win tɑbu kowo ben turo u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn yinni, goo sɑri bɛsɛn suunu sɔɔ wi u sɑ̃ɑ Isireli. Gusunɔn sɔmɔ Elisee wi u wɑ̃ɑ Isireliɔ, wiyɑ u rɑ kɑ wunɛn gɑri yi ɑ gerumɔ wunɛn dii sɔɔwɔ de u Isirelibɑn sinɑ boko sɔ̃.
13 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, i doo i kɑsu mi u wɑ̃ɑ kpɑ n gɔri bu nùn mwɑɑmɑ.
Ye bɑ dɑ bɑ wurɑmɑ, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, u wɑ̃ɑwɑ Dotɑniɔ. 14 Mɑ bɑ mɑɑsɔbu gɔrɑ kɑ tɑbu kɛkɛ yi dumi gɑwe kɑ tɑbu durɔbu dɑbi dɑbinu, bɑ nɑ bɑ wuu ge tɑrusi wɔ̃kuru.
15 Ye Eliseen sɔm kowo ɑluwɑɑsi u seewɑ buru buru yellu u yɑriɔ, yerɑ u wɑ wee, tɑbu durɔbu bɑ wuu ge tɑrusi kɑ dumi kɑ tɑbu kɛkɛ yi dumi gɑwe. Mɑ u nɔɔgiru suɑ u nɛɛ, wee! Nɛn yinni, ɑmɔnɑ sɑ ko koosinɑ.
16 Elisee u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, domi be bɑ kɑ sun wɑ̃ɑ bɑ dɑbi bɑ kere begibu.
17 Mɑ Elisee u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, ɑ nɛn ɑluwɑɑsi win nɔni wukio kpɑ u wɑ.
Mɑ Yinni Gusunɔ u win nɔni wukiɑ. Yerɑ u deemɑ wee, dumi kɑ tɑbu kɛkɛ dɔ̃ɔgii yi wɑ̃ɑ guu ten wɔllɔ kpuro yi kɑ Elisee sikerenɛ.
18 Mɑ Sirigii be, bɑ dɑ Eliseen mi. Yerɑ Elisee u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, ɑ bu wɔ̃koru kpɛ̃ɛyɔ.
Mɑ u bu wɔ̃koru kpɛ̃ɛ nge mɛ Elisee u geruɑ. 19 Elisee u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ swɑɑ ye mini, n ǹ mɑɑ wuu ge mini. I mɑn swĩimɑ kon kɑ bɛɛ dɑ wi i kɑsun mi.
Mɑ u kɑ bu dɑ Sɑmɑriɔ. 20 Sɑɑ ye bɑ turɑ mi, Elisee u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, ɑ tɔn ben nɔni wukio kpɑ bu wɑ mi bɑ wɑ̃ɑ.
Mɑ Yinni Gusunɔ u ben nɔni wukiɑ. Yerɑ bɑ deemɑ wee, bɑ wɑ̃ɑwɑ Sɑmɑrin wuu suunu sɔɔ.
21 Ye Isirelibɑn sinɑ boko u bu wɑ, yerɑ u Elisee bikiɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑbɑ n bu goowo?
22 Elisee u nùn wisɑ u nɛɛ, be ɑ yoru mwɑɑmɑ tɑbu gberun di, ɑ rɑ bu go ro? Ǹ n mɛn nɑ, ɑ beni dĩɑnu kɑ nim wɛ̃ɛyɔ bu di bu nɔ, kpɑ ɑ de bu gɔsirɑ ben yinnin mi.
23 Isirelibɑn sinɑ boko u derɑ bɑ bu dim bɑkɑm kuɑ. Mɑ bɑ di bɑ nɔrɑ. Yen biru u bu yɔ̃su bɑ doonɑ ben yinnin mi. Sɑɑ dɔmɑ ten di, Sirigibu bɑ ku rɑ mɑɑ Isirelibɑ wɔrimɛ.
Gɔ̃ɔrɑ duɑ Sɑmɑriɔ
24 Ye n tɛ fiiko Bɛni Hɑdɑdi Sirin sinɑ boko, u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ bɑ dɑ bɑ Sɑmɑri tɑrusi. 25 Yerɑ n derɑ gɔ̃ɔrɑ duɑ Sɑmɑriɔ sere bɑ kɛtɛkun wiru dɔrɑmɔ sii geesun gobi wɛnɛ mɑ bɑ totobɛrɛ bisun kilon bɔnu dɔrɑmɔ sii geesun gobi wunɔbu (100).
26 Ye kurɔ goo u Isirelibɑn sinɑ boko wɑ u sĩimɔ gbɑ̃rɑru wɔllɔ, yerɑ u nùn nɔɔgiru sue u nɛɛ, ɑ mɑn fɑɑbɑ koowo nɛn yinni.
27 Mɑ sinɑ boko u nùn wisɑ u nɛɛ, Gusunɔ ù kun nun fɑɑbɑ kue, nɛnɑ kon sere kpĩ n nun fɑɑbɑ ko? A wɑ nɑ dobi nɛniwɑ? Ǹ kun mɛ resɛm tɑmɑ ɑ wɑ nɑ nɛni?
28 U mɑɑ nùn bikiɑ u nɛɛ, nge mbɑ n nun mɔ̀.
Kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, kurɔ winiwɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n kɑ nɛn bii tɔn durɔ nɑ su tem gisɔ, siɑ kpɑ su mɑɑ wigii tem. 29 Mɑ nɑ wurɑ nɑ nɛn bii yikuɑ sɑ temɑ. Sisiru, nɑ nɛɛ, u mɑɑ kɑ wigii wi nɑ su tem. Adɑmɑ u winyɑm beruɑ.
30 Sɑɑ ye sinɑ boko u kurɔ win gɑri nuɑ, yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. N deemɑ gbɑ̃rɑru wɔllɔwɑ u wɑ̃ɑ. Yerɑ tɔmbɑ wɑ wee, u sɑɑki sebuɑ. 31 Mɑ sinɑ boko u geruɑ u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn kuɑ nge mɛ u kĩ, mɑ nɑ kun Elisee Sɑfɑtin biin wiru bure gisɔ.
Elisee u geruɑ
mɑ gɔ̃ɔrɑ koo kpe
32 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Elisee u sɔ̃ win yɛnuɔ wi kɑ Isirelibɑn guro guro be bɑ nùn berɑm nɑ. Mɑ sinɑ boko u win bɔ̃ɔ turo gɔrɑ Eliseen mi. Adɑmɑ bɔ̃ɔ wi, u sere turi mi, Elisee u guro guro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔn gowo wi, u sɔmɔ gɔrim wee u kɑ mɑn wiru burɑ. Yen sɔ̃, i n tii sɛ sɑɑ ye sɔmɔ wi, u koo tunumɑ. I kɑ nùn gɑmbo ye bɔrio tɔɔwɔ, i ku de u du. Domi win yinnin tii u nùn swĩi biruɔ.
33 U kɑ bu gɑri yi mɔ̀ u ǹ kpɑ, yerɑ sɔmɔ wi, u kurɑmɑ u dɑ Eliseen berɑ giɑ. U nɛɛ, wɑhɑlɑ yeni yɑ weewɑ Yinni Gusunɔn min di, mbɑn sɔ̃nɑ ko nɑ n mɑɑ gɑ̃ɑnu yĩiyɔ win mi.