Nɑmɑni u bɛkurɑ
5
1 Nɑmɑni u sɑ̃ɑwɑ Sirin sinɑ bokon tɑbu sunɔ, mɑ u sɑ̃ɑ tɔn boko bɛɛrɛgii win yinnin nɔni sɔɔ. Domi win min diyɑ Yinni Gusunɔ u derɑ Sirigibu bɑ nɑsɑrɑ wɑ. Adɑmɑ tɑbu durɔ wi, u bɑrɑ disigiru mɔ win wɑsi sɔɔ. 2 N deemɑ Sirigibu bɑ Isirelibɑn bii wɔndiɑ goo mwɑɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ kɑ Isirelibɑ tɑbu kuɑ. Bii wiyɑ, u rɑ n wɑ̃ɑ Nɑmɑnin kurɔn mi. 3 Sɔ̃ɔ teeru bii wi, u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yinni ù n dɑɑ dɑ Gusunɔn sɔmɔ wi u wɑ̃ɑ Sɑmɑriɔn mi u koo nùn bɛkiɑ.
4 Ye Nɑmɑni u gɑri yi nuɑ, yerɑ u seewɑ u dɑ u win yinni sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɛni kɑ mɛniwɑ bii wɔndiɑ wi sɑ mwɑɑmɑ Isirelibɑn tem di u geruɑ. 5 Mɑ sinɑ boko wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ de ɑ dɑ Sɑmɑri mi, kpɑ n Isirelibɑn sinɑ boko tireru yoruɑ n nun wɛ̃.
Mɑ Nɑmɑni u seewɑ u sii geesu suɑ kilo goobɑ wunɔbu (300), kɑ wurɑ kilo wɑtɑ kɑ yɑbe kumboorosu wɔkuru. 6 Ye u turɑ mi, yerɑ u tire te Isirelibɑn sinɑ boko wɛ̃. Ye tɑ geruɑ wee. Sinɑ boko, tire teni tɑ̀ n wunɛn nɔmu duɑ, ɑ n yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ nɛn tɑbu sunɔ Nɑmɑni suremɑ wunɛn mi, ɑ kɑ nùn win bɑrɑ disigiru bɛkiɑ. 7 Sɑɑ ye Isirelibɑn sinɑ boko u tire te gɑrɑ u kpɑ, yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. U nɛɛ, nɑ rɑ ko Gusunɔ, wi u rɑ go kpɑ u wure u wɑ̃ɑru wɛ̃? Mbɑn sɔ̃nɑ u mɑn durɔ wi suremɑ n nùn bɛkiɑ. Bɛɛn tii i mɛɛrio i ǹ wɑ mɑ u mɑn nɔɔ kɑsuwɑ?
8 Sɑɑ ye Elisee Gusunɔn sɔmɔ u nuɑ sinɑ boko u win tiin yɑberu kɑrɑnɑ yerɑ u nùn gɔriɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kuɑ mɛ. A de Nɑmɑni u nɑ nɛn mi, kpɑ u giɑ mɑ Gusunɔn sɔmɔ u wɑ̃ɑ Isireliɔ.
9 Mɑ Nɑmɑni u seewɑ u dɑ mi kɑ dumi kɑ win tɑbu kɛkɛ yi dumi gɑwe. Mɑ u dɑ u yɔ̃rɑ Eliseen yɛnun kɔnnɔwɔ. 10 Yerɑ Elisee u sɔmɔ gɔrɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ Nɑmɑni sɔ̃ u doo u num nɔn nɔɔbɑ yiru Yuudɛnin dɑɑrun nim sɔɔ. Win wɑsi koo wurɑmɑ nge mɛ yi rɑɑ sɑ̃ɑ, kpɑ u dɛɛrɑ.
11 Ye Nɑmɑni u yeni nuɑ, yerɑ u mɔru bɑrɑ mɑ u gɔsirɑ u doonɔ u mɔ̀, nɑ rɑɑ tɑmɑɑ u koo yɑrimɑwɑ u yɔ̃rɑ nɛn wuswɑɑɔ u Gusunɔ win Yinni kɑnɑ, kpɑ u win nɔmɑ sɑɑsi mi nɛn bɑrɑ te, tɑ wɑ̃ɑ u mɑn bɛkiɑ. 12 Dɑmɑsin dɑɑ ni bɑ mɔ̀ Abɑnɑ kɑ Pɑripɑri, nin nim kun Isirelibɑn dɑɑrun nim burɑm kere? Nɑ ǹ kon dɑ n wobure mi kpɑ n dɛɛrɑ?
Mɑ u sĩirɑ u doonɔ kɑ mɔru. 13 Adɑmɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ nùn susi, mɑ bɑ nùn dɑm kɑ̃ bɑ nɛɛ, bɑɑbɑ, Gusunɔn sɔmɔ wi, ù n dɑɑ nun gɑ̃ɑnu bikiɑ ni nu sɛ̃, ɑ ǹ kɑɑ ko? Ǹ n mɛn nɑ, yerɑ kɑɑ kpɑnɑ ɑ dɑ ɑ wobure ɑ kɑ dɛɛrɑ?
14 Yerɑ u sɑrɑ u duɑ nim mɛ sɔɔ u numɑ nɔn nɔɔbɑ yiru nge mɛ Gusunɔn sɔmɔ wi, u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ. Mɑ win wɑsin gɔnɑ yɑ wɛ̃rɑ nge bii piibugiɑ mɑ u dɛɛrɑ. 15 Yen biru u gɔsirɑmɑ Eliseen mi, kɑ win tɔn be bɑ nùn swĩi kpuro. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ u yɔ̃rɑ Eliseen wuswɑɑɔ u nɛɛ, nɑ giɑ tɛ̃, mɑ Yinni goo sɑri tem kpuro sɔɔ mɑ n kun mɔ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni. Yen sɔ̃, ɑ suuru koowo ɑ nɛn kɛ̃ru mɔɔ.
16 Mɑ Elisee u nùn wisɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔ wi nɑ sɑ̃ɑmɔn wɑ̃ɑru nɑ ǹ wunɛn kɛ̃ɛ te mwɑɑmɔ.
Nɑmɑni u nùn kɔkurɑ. Kɑ mɛ, u yinɑ.
17 Yerɑ Nɑmɑni u nɛɛ, yinni, wee ɑ nɛn kɛ̃nu yinɑ. A de n tem sɔkɑ kɛtɛkunu yirun sɔmunun sɑkɑ n kɑ dɑ nɛn yɛnuɔ. Domi nɑ ǹ mɑɑ kĩ n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu ǹ kun mɛ siɑrɑbuginu ko gɑ̃ɑnu gɑnun nuurɔ, mɑ n kun mɔ Yinni Gusunɔn mi. 18 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u mɑn suuru kuɑ, nɑ̀ n nɛn yinni Sirin sunɔn nɔmɑ nɛnuɑ su kɑ dɑ bũu wi bɑ rɑ soku Rimɔɔn dirɔ, mɑ nɑ yiirɑ kɑ wi sɑnnu mi.
19 Elisee u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo kɑ bɔri yɛndu.
Mɑ u doonɑ.
Gehɑsin torɑru
Ye Nɑmɑni u doonɑ Eliseen min di u tondɑ fiiko, 20 yerɑ Gehɑsi Eliseen ɑluwɑɑsi wi, u bwisikɑ u nɛɛ, wee, nɛn yinni kun Nɑmɑni Sirigii wi gɑ̃ɑnu mwɑɑri ni u kɑ nɑ sɔɔ. Yen sɔ̃, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru kon nùn nɑɑ girɑwɑ kpɑ n nùn gɑ̃ɑnu mwɑɑri. 21 Yerɑ Gehɑsi u Nɑmɑni nɑɑ girɑ. Ye Nɑmɑni u nùn wɑ u bu nɑɑ gire biruɔ, yerɑ u yɔ̃ɔwɑ sɑɑ win tɑbu kɛkɛn di u surɑ, u nɑ u kɑ Gehɑsi yinnɑ. Mɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, n kɑ do mɛ?
22 Gehɑsi u nùn wisɑ u nɛɛ, n do gbɑ̃ɑ gbɑ̃ɑ. Nɛn yinniwɑ u mɑn gɔrimɑ. U nɛɛ, wee ye yɑ nùn deemɑ. Gusunɔn sɔmɔn bwɑ̃ɑbu yiru gɑbɑ nɑ sɑɑ Efɑrɑimun guurun berɑn di. A be nùn sii geesun kilo tɛnɑ kɑ yɑbe geenu yiru wɛ̃ɛmɑ ben sɔ̃.
23 Nɑmɑni u nùn kɔkurɑ u nɛɛ, ɑ yɑnde kilo wɑtɑ suo.
Mɑ u sii gee si doke sɑɑki yiru sɔɔ, mɑ u nùn yɑbenu yiru ye wɛ̃. Yerɑ u win ɑluwɑɑsibɑ sɔɔ, tɔnu yiru wunɑ bu kɑ nùn ye dɑɑwɑ. 24 Ye bɑ turɑ guuru mi Elisee u wɑ̃ɑ, yerɑ Gehɑsi u kɛ̃ɛ ni mwɑ sɑɑ tɔn ben min di u kɑ dɑ win dirɔ. Mɑ u derɑ bɑ gɔsirɑ bɑ doonɑ.
25 Yen biru u dɑ u win yinni Elisee deemɑ. Mɑ Elisee u nùn bikiɑ u nɛɛ, Gehɑsi, mɑn diyɑ ɑ wee mɛ.
U nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ gɑm de ni.
26 Adɑmɑ Elisee u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tɑmɑɑ nɛn bwɛ̃rɑ kun kɑ nun wɑ̃ɑ mi, sɑɑ ye durɔ wi, u yɔ̃ɔwɑ u surɑ win tɑbu kɛkɛn di u kɑ nun yinnɑ? Sɑɑ yeni sɔɔrɑ kɑɑ sii geesu mwɑ kpɑ ɑ kɑ yɑbenu kɑ olifin dɑ̃ɑ gbɑɑnu dwe, kɑ resɛm mɑrum kɑ yɑɑ sɑbenu kɑ sɔm kowobu? 27 Tɛ̃, Nɑmɑnin bɑrɑ disigii te, tɑ koo wurɑ wunɛ kɑ wunɛn bweseru kpuro sɔɔ, sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
Mɑ Gehɑsi u doonɑ Eliseen min di, kɑ bɑrɑ disigii te. Mɑ tɑ win wɑsin gɔnɑ bururɑsiɑ.