Sɑlomɔɔ u Egibitin sunɔn bii
suɑ kurɔ
3
1 Sɑlomɔɔ u Egibitin sunɔn bii suɑ kurɔ. Nge mɛyɑ bɑ kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. Mɑ u kɑ kurɔ wi dɑ Dɑfidin wuu Yerusɑlɛmuɔ sere u kɑ win tiin yɛnu bɑni kɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru, kɑ sere mɑɑ gbɑ̃rɑ te u koo bɑni u kɑ Yerusɑlɛmu sikerenɑ.
2 Isirelibɑ bɑ rɑ yɑ̃kuru kowɑ gungunu wɔllɔ sɑɑ ye sɔɔ, domi bɑ ǹ ginɑ diru gɑru bɑnɛ mi bɑ ko n dɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. 3 Sɑlomɔɔ u Yinni Gusunɔ kĩɑ. Mɑ u win tundo Dɑfidin woodɑ kpuro mɛm nɔɔwɑ. Mɛyɑ win tii u rɑ yɑ̃kunu ko gungunu wɔllɔ, kpɑ u turɑre dɔ̃ɔ doke mi.
Sɑlomɔɔ u bwisi kɑnɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 1:2-13)
4 Sɔ̃ɔ teeru Sɑlomɔɔ sinɑ boko u seewɑ u dɑ Gɑbɑoniɔ u kɑ yɑ̃kuru ko. Domi miyɑ yɑ̃ku yee bɑkɑrɑ wɑ̃ɑ. Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu dɑbi dɑbinɑ u dɔmɑ te kuɑ mi. 5 Gɑbɑoni miyɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure dosu sɔɔ wɔ̃kuru. U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bikio ye ɑ kĩ n nun kuɑ.
6 Sɑlomɔɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Dɑfidi nɛn tundo kĩi geeru sɔ̃ɔsi yèn sɔ̃ u sĩɑ dee dee gem sɔɔ kɑ gɔ̃ru dɛɛrɔ wunɛn wuswɑɑɔ. Ye yɑ kpuro kere, yerɑ ɑ derɑ nɛ, win bii, nɑ kuɑ win kɔsire bɑndu sɔɔ gisɔ. 7 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ mɑn gɔsɑ ɑ kuɑ nɛn tundo Dɑfidin kɔsire. Wee nɛ ɑluwɑɑsi piibuwɑ. Nɑ ǹ yɛ̃ mɛ kon ko n kɑ tɔn be kpɑrɑ. 8 Nɑ mɑɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, be, be ɑ gɔsɑ. Mɑ bɑ mɑɑ dɑbi sere bɑ ǹ gɑrirɔ. 9 Yen sɔ̃, ɑ mɑn bwisi kɛ̃ɛyɔ n kɑ bu kpɑrɑ, kpɑ n kpĩ n geɑ kɑ kɔ̃sɑ wunɑnɑ. Mɑ n kun mɛ, wɑrɑ u koo kpĩ u wunɛn tɔn dɑbi teni kpɑrɑ.
10 Mɑ Sɑlomɔɔn wisi bi, bu Yinni Gusunɔ dore. 11 Yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ bikie wunɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ, ɑ ǹ mɑɑ bikie ɑ n dukiɑ mɔ, mɛyɑ ɑ ǹ mɑɑ wunɛn yibɛrɛbɑn gɔɔ kɑnɛ. Adɑmɑ bwisiyɑ ɑ bikiɑ ɑ kɑ kpĩ ɑ wunɛn tɔmbu kpɑrɑ dee dee. 12 Yen sɔ̃nɑ kon nun kuɑ nge mɛ ɑ geruɑ. Kon nun lɑɑkɑri kɑ bwisi kɛ̃ yìn bweseru goo kun wɑɑre, mɛyɑ goo kun mɑɑ ye wɑsi wunɛn biru. 13 Kon mɑɑ nun dukiɑ kɑ bɛɛrɛ wɛ̃ wunɛn wɑ̃ɑru sɔɔ ye ɑ ǹ bikie. Sinɑmbu sɔɔ, goo sɑri wi u koo kɑ nun nɛrɑ. 14 Yen biru ɑ̀ n sĩimɔ nɛn swɛɛ sɔɔ, mɑ ɑ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɑmmɛ nge mɛ wunɛn tundo Dɑfidi u kuɑ, kon de wunɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ.
15 Sɑɑ yerɑ Sɑlomɔɔ u yɑndɑ mɑ u tubɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u kɑ nùn gɑri kuɑ dosu sɔɔ. Mɑ u gɔsirɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ u dɑ mi Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororɑ yii u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑ mi, kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. Mɑ u win bwɑ̃ɑbu kpuro dim sokɑ.
Sɑlomɔɔ u gɑri sɛ̃sɔgii siri
16 Sɔ̃ɔ teeru kurɔ tɑnɔbu yiru gɑbu bɑ nɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔn mi, bɑ yɔ̃rɑ win wuswɑɑɔ. 17 Mɑ ben turo u nɛɛ, yinni, ɑ mɑn yisɑ kuo. Nɛ kɑ kurɔ winiwɑ sɑ wɑ̃ɑ dii teerɔ. Win bɔkuɔrɑ nɑ yiirɑ nɑ mɑrɑ. 18 Ye nɑ mɑrɑ, yen sɔ̃ɔ itɑserɑ win tii u mɑɑ mɑrɑ. Mɑ sɑ wɑ̃ɑ dii tee te sɔɔ sɑnnu. Goo kun mɑɑ kɑ sun wɑ̃ɑ mi. 19 Ye n kuɑ wɔ̃kuru yerɑ u win bii kpunɑri u go. 20 Yinni, yerɑ u seemɑ wɔ̃ku te, u nɛn bii suɑ sɑɑ nɛn yɛ̃sɑn di ye nɑ do. Mɑ u nùn kpĩ win tororu wɔllɔ. Yen biru u win bii goo te suɑ u mɑn yiiyɑ. 21 Ye nɑ seewɑ bururu n kɑ nɛn bii bɔm kɛ̃, yerɑ nɑ deemɑ bii gorɑ. Mɑ nɑ wure nɑ bii wi mɛɛrɑ tii, nɑ deemɑ u ǹ sɑ̃ɑ nɛgii.
22 Mɑ win winsim u nɛɛ, nɛn biiwɑ u wɑsi.
Gbiikoo wi, u mɑɑ nɛɛ, n ǹ mɛ, wunɛgiiwɑ u gu.
Mɛsumɑ bɑ sikirinɑmɔ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. 23 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, too wee, bɛɛ kpuro i ǹ wure. Domi wini ù n nɛɛ, win biiwɑ u wɑsi kpɑ wiɔnɔ u nɛɛ, ɑɑwo, wunɛgiiwɑ u gu. 24 Ǹ n mɛn nɑ, i mɑn tɑkobi tɑmɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn ye nɑɑwɑ.
25 Mɑ u nɛɛ, bu bii wi u wɑsi mi burɑnɔ kpirinu yiru. Kpɑ ben bɑɑwure u kpiri kpirikɑ suɑ.
26 Yerɑ wɔnwɔndɑ bii win mɛron tii mwɑ. Mɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nùn bii wi wɛ̃ɛyɔ. A ku de bu nùn go.
Adɑmɑ turo wini u nɛɛ, ɑ nùn burɑnɔ kpɑ u ku ko bɛsɛn googii.
27 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, i ku bii wi go. I kurɔ gbiikoo bii wi wɛ̃ɛyɔ. Wiyɑ u sɑ̃ɑ win mɛro.
28 Ye Isirelibɑ kpuro bɑ nuɑ nge mɛ sinɑ boko u siri bɑ nùn nɑsiɑ. Domi bɑ wɑ mɑ Gusunɔwɑ u nùn bwisi yi kɑ̃ u kɑ siri bi kuɑ.