SINAMBUN TIRE GBIIKIRU
Adoniyɑ u kĩ u tii ko sunɔ
1
1 Dɑfidi u tɔkɔ kuɑ u bukurɑ gem gem. Bɑɑ bɑ̀ n nùn bekɑ bubusi, kɑ mɛ, u rɑ n kurusinɛwɑ woorun sɔ̃. 2 Sɔ̃ɔ teeru win bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yinni, ɑ de su nun wɔndiɑ kɑsuɑmɑ u n dɑ n wɑ̃ɑ wunɛn bɔkuɔ u n nun nɔɔrimɔ kpɑ u n dɑ n nun bɔkɑsi ɑ n kɑ yɑm susuru wɑɑmɔ.
3-4 Mɑ bɑ wɔndiɑ kurɔ burɔ kɑso wɔri Isirelibɑn tem kpuro sɔɔ. Yerɑ bɑ wɔndiɑ goo wɑ wi bɑ sokumɔ Abisɑgi. Wɔndiɑ wi, kurɔ burɔn tiiwɑ. U sɑ̃ɑwɑ Sunɛmugii. Mɑ bɑ nùn mwɑɑmɑ bɑ kɑ nɑ sinɑ bokon mi. Wiyɑ u rɑ n nùn nɔɔrimɔ. Adɑmɑ u ǹ nùn yɛ̃ kurɔ.
5-6 Adoniyɑ wi Dɑfidi u kɑ Hɑgiti mɑrɑ wiyɑ u kuɑ Dɑfidin yerumɑ Abusɑlɔmun gɔɔn biru. U sɑ̃ɑwɑ durɔ burɔn tii. Tundo kun nùn wɔkisire sɑɑ mìn di bɑ kɑ wɑ̃ɑ. U ǹ mɑɑ nùn bikiɑre u nɛɛ, mbɑn bweserɑ ɑ mɔ̀ mɛ. Yerɑ Adoniyɑ wi, u tii wɔlle suɑ u nɛɛ, wiyɑ u koo bɑndu di. Mɑ u tii tɑbu kɛkɛ kɑsuɑ ye dumi gɑwe kɑ mɑɑsɔbu kɑ sere tɑbu durɔbu tɔnu weerɑɑkuru be bɑ rɑ n nùn gbiiye. 7 Mɑ u kɑ Yoɑbu Seruyɑn bii kɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ gɑri bɔkuɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ. 8 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii, kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni, kɑ Simɛi kɑ Rei kɑ sere Dɑfidin tɑbu kowo dɑmgibu, beyɑ bɑ ǹ kɑ Adoniyɑ nɔɔ tiɑ kue.
Nɑtɑni u Bɑti Sebɑ bwisi kɑ̃
9 Mɑ Adoniyɑ u yɑ̃kuru kuɑ kɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛ kpɛmi yi yi gum mɔ Sohelɛtin kperun bɔkuɔ te tɑ wɑ̃ɑ Eni Rogɛlin berɑ giɑ. Mɑ u win tundo turosibu dim sokɑ mi, kɑ Yudɑbɑ kpuro, be bɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon bwɑ̃ɑbu. 10 Adɑmɑ u ǹ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni sokɑ kɑ Bɛnɑyɑ kɑ Dɑfidin tɑbu durɔ dɑmgii be, kɑ mɑɑ sere Sɑlomɔɔ win tundo turosi.
11 Yerɑ Nɑtɑni u dɑ u Bɑti Sebɑ Sɑlomɔɔn mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ nuɑ mɑ Adoniyɑ Hɑgitin bii, u bɑndu di? Dɑfidi bɛsɛn yinni kun mɑɑ yɛ̃. 12 Yen sɔ̃, ɑ nɑ tɛ̃ n nun bwisi kɛ̃ ye kɑɑ ko ɑ kɑ wunɛn hunde bere, kɑ mɑɑ wunɛn bii Sɑlomɔɔgiɑ. 13 A doo ɑ wunɛn yinni Dɑfidi sinɑ boko deemɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, n ǹ wiyɑ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, wunɛn bii Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di win biru? Mbɑ n kuɑ Adoniyɑ u kɑ bɑndu sinɑ.
14 Sɑɑ ye kɑɑ kɑ nùn gɑri yi tore, kon duumɑ mi nɛn tii, kpɑ n wunɛn gɑri sire n sosi.
15 Mɑ Bɑti Sebɑ u seewɑ u dɑ diru mi sinɑ boko u kpĩ. Domi sinɑ boko u tɔkɔ kuɑ gem gem. Abisɑgi Sunɛmugiiwɑ u wɑ̃ɑ mi, u nùn nɔɔrimɔ. 16 Ye Bɑti Sebɑ u turɑ mi, u yiirɑ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. Mɑ sinɑ boko u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ.
17 Mɑ u wisɑ u nɛɛ, nɛn yinni, wunɑ ɑ mɑn nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri ɑ nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru nɛn bii Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di wunɛn biru. 18 Wee tɛ̃ Adoniyɑ u bɑndu di. Wunɛ nɛn yinni sinɑ boko ɑ ǹ kɑ bɑɑru. 19 Mɑ u kɛtɛ kpɛmi yi yi gum mɔ kɑ yɑ̃ɑ dɑbinu go. Mɑ u win tundo turosibu dim sokɑ kɑ Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowo kɑ sere Yoɑbu wi u sɑ̃ɑ tɑbu sunɔ. Adɑmɑ u ǹ wunɛn bii Sɑlomɔɔ sokɑ. 20 Tɛ̃ sinɑ boko, wee, wunɑ Isirelibɑ kpuro bɑ swɑɑ dɑki ɑ kɑ bu sɔ̃ wi u koo ko wunɛn kɔsire bɑndu sɔɔ. 21 Yinni, sɑɑ ye kɑɑ kpunɑ nge wunɛn bɑɑbɑ, bɑ koo nɛ kɑ nɛn bii Sɑlomɔɔ mɛɛriwɑ tɑɑrɛgibu.
22 Ye Bɑti Sebɑ kɑ Dɑfidi bɑ gɑri mɔ̀, yerɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni u tunumɑ mi. 23 Mɑ bɑ sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni wee, u tunumɑ. Yerɑ u sinɑ boko yiirɑ u wuswɑɑ tem girɑri. 24 U nùn bikiɑ u nɛɛ, yinni, wunɑ ɑ nɛɛ, Adoniyɑ u bɑndu dio u ko wunɛn kɔsire sinɑ gɔnɑɔ? 25 Domi wee, u kɛtɛ kpɛmi yi yi gum mɔ go kɑ yɑ̃ɑ dɑbi dɑbinu. Mɑ u win tundo turosibu sokusiɑ kɑ tɑbu sinɑmbu kɑ Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowo. Wee, bɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ win wuswɑɑɔ. Mɑ bɑ gerumɔ bɑ mɔ̀ Adoniyɑ, sinɑ boko, win hunde yu dɑkɑɑ dɑ. 26 Adɑmɑ u ǹ nɛ kɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo sokɑ, kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii, kɑ sere mɑɑ wunɛn bii Sɑlomɔɔ. 27 Sinɑ boko, wunɛn min diyɑ gɑri yini yi koorɑ? Mɑ ɑ ǹ sere bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ wi u koo bɑndu di wunɛn biru?
Dɑfidi u Sɑlomɔɔ gɔsɑ
u kɑ ko win kɔsire
28 Mɑ Dɑfidi sinɑ boko u nɛɛ, i mɑn Bɑti Sebɑ sokuo.
Mɑ bɑ nùn sokɑ u susi u yɔ̃rɑ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. 29 Yerɑ sinɑ boko u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru wi u mɑn yɑrɑ sɑɑ wɑhɑlɑ kpuron di, 30 kon nɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ gisɔ te nɑ nun kuɑ kɑ Gusunɔ bɛsɛ Isirelibɑn Yinnin yĩsiru nɑ nɛɛ, Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di nɛn biru u ko nɛn kɔsire.
31 Mɑ Bɑti Sebɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem girɑri u nɛɛ, nɛn yinni sinɑ boko, wunɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ.
32 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, bu nùn Sɑdɔku yɑ̃ku kowo sokuo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ mɑɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii. Ye bɑ tunumɑ, yerɑ bɑ duɑ mi u wɑ̃ɑ. 33 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɛn bwɑ̃ɑbu suo kpɑ i nɛn bii Sɑlomɔɔ kɛtɛku yɔɔsiɑ i kɑ nùn dɑ bwiɑ ye bɑ mɔ̀ Gihoniɔ. 34 Miyɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni bɑ koo nùn gum tɑ̃re wirɔ u kɑ ko Isirelibɑn sunɔ, kpɑ i kɔbi wurɑ, yen biru i gere i nɛɛ, Sɑlomɔɔ sinɑ bokon hunde yu dɑkɑɑ dɑ. 35 Yen biru kpɑ i nùn suɑmɑ u nɑ u sinɑ nɛn sinɑ gɔnɑɔ u ko nɛn kɔsire. Domi wiyɑ nɑ gɔsɑ u kɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑ kpɑrɑ.
36 Mɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii u nɛɛ, ɑmi, nɛn yinni sinɑ boko. Yinni Gusunɔ u de n koorɑ mɛ. 37 Nge mɛ Yinni Gusunɔ u kɑ nun wɑ̃ɑ, u n mɑɑ kɑ Sɑlomɔɔ wɑ̃ɑ mɛ, kpɑ u win bɑndu wɔlle suɑ n wunɛgiru kerɑ.
Sɑlomɔɔ u kuɑ sunɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 29:21-25)
38 Yerɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ be bɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon tiin kɔ̃sobu, bɑ dɑ bɑ Sɑlomɔɔ deemɑ. Mɑ bɑ nùn yɔɔsiɑ sinɑ bokon kɛtɛku wɔllɔ mɑ bɑ dɑ Gihoni mi. 39 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ Sɑdɔku u dɑ kuu bekurugirɔ u gum kɔbɑ tɑmɑ. Mɑ u Sɑlomɔɔ gum mɛ tɑ̃re wirɔ u kɑ nùn ko sunɔ. Yen biru bɑ kɔbɑ so, mɑ tɔn be kpuro bɑ nɛɛ, sinɑ boko Sɑlomɔɔ, wunɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ. 40 Mɑ tɔn be kpuro bɑ nùn swĩi bɑ kɔbi soomɔ kɑ nuku doo bɑkɑbu. Mɑ n sɑ̃ɑre nge tem mu yĩirumɔwɑ ben wurenun sɔ̃.
Sɑlomɔɔ u Adoniyɑ suuru kuɑ
41 Adoniyɑ kɑ win tɔn be u dim sokɑ mi kpuro bɑ wure ni nuɑ sɑɑ yè sɔɔ bɑ dim kpɑ. Ye Yoɑbu u kɔbɑn swĩi nuɑ, yerɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ wure mɛni wuuɔ.
42 U gɑri yi gerumɔ u ǹ kpɑ, yerɑ Yonɑtɑm, Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowon bii u tunumɑ. Mɑ Adoniyɑ u nɛɛ, ɑ dɑm koomɑ tɑbu durɔ nɑɑnɛgii. Nɑ yĩiyɔ n lɑbɑɑri geɑ nɔ wunɛn min di. 43 Yonɑtɑm u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo. Domi Dɑfidi sinɑ boko bɛsɛn yinni u Sɑlomɔɔ bɑndu wɛ̃. 44 Mɑ u derɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ bɑ nùn sinɑ bokon kɛtɛku yɔɔsiɑ, 45 bɑ dɑ Gihoniɔ. Miyɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni bɑ nùn gum tɑ̃re wirɔ, u kuɑ sunɔ. Yen biruwɑ bɑ gɔsirɑmɑ min di kɑ nuku doo bɑkɑbu. Mɑ wuu ge, gɑ gbisimɔ kɑ wurenu. Niyɑ i nɔɔmɔ mi. 46 Sɑlomɔɔ u mɑɑ sɔ̃ sinɑ gɔnɑɔ kɔ. 47 Mɑ sinɑ bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ bɛsɛn sinɑ boko Dɑfidi domɑru kuɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔ u Sɑlomɔɔn yĩsiru kɑ win bɑndu wɔlle suɑ n kere wi Dɑfidigiru. Mɑ Dɑfidi u seewɑ u wuswɑɑ tem girɑri win kpin yerun wɔllɔ. 48 Mɑ u geruɑ u nɛɛ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinnigiɑ siɑrɑbu wi u nùn goo kɑ̃ u win sinɑ gɔnɑ kɔsire kuɑ. Mɑ u mɑɑ kɑ yɛ̃ro nɔni wɑ.
49 Be Adoniyɑ u dim sokɑ mi kpuro, bɑ nɑndɑ ye bɑ gɑri yi nuɑ. Mɑ ben bɑɑwure u win swɑɑ mwɑ u doonɑ. 50 Yerɑ Adoniyɑ u bɛrum soorɑ Sɑlomɔɔn sɔ̃, mɑ u seewɑ u dɑ u yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nɛnuɑ Sɑlomɔɔ u ku kɑ nùn gon sɔ̃. 51 Yerɑ bɑ Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee Adoniyɑ u bɛrum soore wunɛn sɔ̃. U dɑ u yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nɛni u mɔ̀, wunɛ Sɑlomɔɔ ɑ be bɔ̃ruo gisɔ mɑ ɑ ǹ nùn goomɔ.
52 Mɑ Sɑlomɔɔ u nɛɛ, ù n tii nɛnuɑ dee dee, bɑɑ win wirun seri tiɑ yɑ ǹ wɔrumɑmɔ. Adɑmɑ sɑ̀ n kɔ̃sɑ gɑɑ wɑ win min di, u koo gbiwɑ.
53 Yerɑ u derɑ bɑ nùn yɑrɑ yɑ̃ku yee ten min di. Mɑ Adoniyɑ wi, u nɑ Sɑlomɔɔn wuswɑɑɔ u kpunɑ u nùn tɔburɑ. Yen biru Sɑlomɔɔ u nɛɛ, u wio win yɛnuɔ.