Abusɑlɔmu u niɑ sɑ̃ɑ
u sinɑ boko bɑndu mwɑɑri
15
1 Yen biru Abusɑlɔmu u dɑ u tɑbu kɛkɛ kɑsu kɑ dumi kɑ tɔmbu weerɑɑkuru be bɑ rɑ n nùn gbiiye mi u dɔɔ. 2 U rɑ sewɑ buru buru yellu u n wɑ̃ɑ wuun duu yerɔ. Goo ù n sɑrɔ u siribu dɔɔ sinɑ bokon mi, yerɑ u rɑ yɛ̃ro yɔ̃rɑsie u nùn bikiɑ u nɛɛ, bwese kɛrɑ yeren min diyɑ ɑ yɑrimɑ.
Ù n nùn wisɑ u nɛɛ, u yɑrimɑwɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ kɑsɑn di, 3 kpɑ Abusɑlɔmu u nùn sɔ̃ u nɛɛ, ɑ wunɛn gem mɔ, ɑdɑmɑ ɑ̀ n dɑ sinɑ bokon mi, goo kun nun swɑɑ dɑkimɔ.
4 Kpɑ u n kpɑm mɔ̀, bɑ̀ n mɑn kuɑ siri kowo tem mɛ sɔɔ, bɑɑwure wi u siribu nɑ nɛn mi, kon nùn siriɑwɑ dee dee.
5 Mi u yɔ̃ wuun duu yerɔ, goo ù n nɑ win mi, u nùn kpunɑ u kɑ nun bɛɛrɛ wɛ̃, u rɑ nɔmu dɛmiɛwɑ u yɛ̃ro nɛnɛ u bɔkɑsi.
6 Nge mɛyɑ Abusɑlɔmu u Isirelibɑ kpuro kuɑ be bɑ siribu dɑɑmɔ sinɑ bokon mi. Mɑ bɑ tii wesiɑ win mi giɑ.
7 Ye n kuɑ wɔ̃ɔ nnɛ, yerɑ Abusɑlɔmu u sinɑ boko Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de n dɑ Heboroniɔ n ko yèn nɔɔ mwɛɛru nɑ Yinni Gusunɔ kuɑ. 8 Domi sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ Gesuriɔ, Sirin temɔ, nɑ nɛɛ, mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ mɑn wurɑmɑ bɑɑni kɑ gem, kon nùn yɑ̃kunu kuɑ Heboroniɔ.
9 Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, ɑ doo kɑ bɔri yɛndu.
Mɑ Abusɑlɔmu u seewɑ u dɑ Heboroni mi. 10 Min diyɑ u tɔmbu gɔrɑ gɔrɑ ɑsiri sɔɔ Isirelibɑn bwesenu kpuro sɔɔ, u nɛɛ, bu be sɔ̃, bɑ̀ n kɑ̃ɑkɑ̃ɑgin swĩi nuɑ, bu kuuki koowo kpɑ bu kpɑrɑ bu nɛɛ, Abusɑlɔmu u bɑndu di Heboroniɔ. 11 Mɑ u tɔmbu goobu (200) kɑnɑ Yerusɑlɛmun di, bɑ kɑ nùn dɑ Heboroni mi. Adɑmɑ bɑ ǹ yɛ̃ ye u niɑ sɑ̃ɑ win gɔ̃ruɔ.
12 Sɑnɑm mɛ u yɑ̃kuru mɔ̀, yerɑ u derɑ bɑ dɑ Giloɔ bɑ Ahitofɛli, Dɑfidin bwisi kɛ̃ɔ kɑsumɑ. Yerɑ Abusɑlɔmun niɑ ye u sɑ̃ɑ mi, yɑ dɑm kuɑ. Tɔn be bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ bɑ dɑbiɑmɔ gem gem.
Dɑfidi u kpikiru suɑ Yerusɑlɛmun di
13 Yerɑ goo u nɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Isirelibɑn dɑbirɑ bɑ tii wesiɑ Abusɑlɔmun mi.
14 Mɑ Dɑfidi u win bwɑ̃ɑ be bɑ kɑ nùn wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i seewo su kpikiru su. Mɑ n kun mɛ, bɛsɛn goo kun kisirɑmɔ Abusɑlɔmun nɔmɑn di. I wɑsi suo su doonɑ, u ku rɑɑ sun deemɑ mini u sun wɑhɑlɑ doke. Kpɑ u wuu ge wɔri u gen tɔmbu go.
15 Yerɑ win bwɑ̃ɑ be, bɑ geruɑ bɑ nɛɛ, ye ɑ kĩ kpuro, yinni, yerɑ sɑ ko ko.
16 Mɑ sinɑ boko u swɑɑ wɔri, kɑ win yɛnugibu. Adɑmɑ u derɑ win bɑn sinɑ kurɔbu wɔkuru bɑ sinɑ bɑ sinɑ kpɑɑru kɔ̃su.
17 Sɑɑ ye sinɑ boko u yɑriɔ, yerɑ win tɔmbu kpuro bɑ nùn swĩi. Mɑ bɑ dɑ bɑ yɔ̃rɑ sere wuun yɛnu dɑ̃ɑku gɑgun bɔkuɔ. 18 Mɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ bɑ nùn sɑrɑrimɔ kɑ sere mɑɑ tɔmbu nɑtɑ (600) be bɑ nùn swĩimɑ Gɑtin di bɑ sɑrɑ bɑ dɑ win wuswɑɑɔ. 19 Mɑ sinɑ boko u Itɑi, Gɑtigii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ sun swĩi. A gɔsiro ɑ sinɑ Abusɑlɔmu u nun deemɑ. Domi wunɛ sɔɔwɑ. Yen biru bɑ kɑ nun nɑwɑ sɑɑ wunɛn tem di. 20 Sɔ̃ɔ mɛɛ terɑ ɑ tunumɑ, kpɑ nɑ n kɑ nun yɑɑyɑɑre mɔ̀ gisɔ? Nɛn tii nɑ ǹ yɛ̃ mi nɑ dɔɔ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ gɔsiro kɑ wunɛn tɔn be bɑ nun swĩi, kpɑ Yinni Gusunɔn durom kɑ win bɔrɔkiniru tɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ.
21 Adɑmɑ Itɑi u sinɑ boko wisɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru kɑ mɑɑ wunɛn tiin wɑ̃ɑru, yinni, yɑm kpuro mi ɑ wɑ̃ɑ, bɑɑ ǹ n gɔɔ sɔɔn nɑ, miyɑ ko nɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ.
22 Mɑ Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ gbiiyo su dɑ.
Mɑ Itɑi, Gɑtigii wi, u gbiɑ kɑ win tɑbu kowobu kɑ sere ben yɛnugibu kpuro. 23 Sɑɑ ye tɔn be, bɑ sɑrɔ bɑ doonɔ, yerɑ tem mɛn tɔmbu bɑ wuri wure. Mɑ sinɑ boko kɑ win tɔmbu kpuro bɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Sedoroni tɔburɑ bɑ doonɑ gbɑburun berɑ giɑ. 24 Yɑ̃ku kowo Sɑdɔku u mɑɑ wɑ̃ɑ mi kɑ Lefi be bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu sɔɔwɑ. Bɑ tu sɔbiɑ bɑ yi. Mɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ u yɑ̃kuru mɔ̀ sere tɔn be kpuro bɑ kɑ yɑrɑ wuun di bɑ kpɑ.
25 Ye bɑ yɑ̃kuru kuɑ bɑ kpɑ, yerɑ sinɑ boko u Sɑdɔku sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suo ɑ kɑ wurɑ wuuɔ. Yinni Gusunɔ ù n mɑn durom kuɑ, u koo de n wurɑmɑ kpɑ n mɑɑ tu wɑ ten wɑ̃ɑ yerɔ. 26 Adɑmɑ ù n nɛɛ, u mɑn yinɑwɑ, to, nɛ wee! U mɑn kuo nge mɛ u kĩ.
27 Mɑ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wɑ? A wuro kɑ bɔri yɛndu, kɑ wunɛn bii Akimɑsi kɑ Abiɑtɑɑ kɑ win bii Yonɑtɑm. 28 Wee, kon yɔ̃rɑ dɑɑ ten tɔburɑ yerɔ gbɑburu mini, sere ɑ kɑ mɑn lɑbɑɑri sɔ̃ɔmɑ.
29 Nge mɛyɑ Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔn kpɑkoro te wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Mɑ bɑ sinɑ mi.
Dɑfidi u Usɑi gɔrɑ
u kɑ Abusɑlɔmun kpunɑɑ giɑ
ɑsiri sɔɔ
30 Mɑ Dɑfidi u Olifin guuru yɔɔmɔ kɑ swĩi u yɑsɑ wiru wukiri, u sĩimɔ kɑ nɑɑ dirusu. Nge mɛyɑ win bwɑ̃ɑ be bɑ kɑ nùn dɔɔ bɑ mɑɑ kuɑ. Bɑ guu te yɔɔmɔ kɑ swĩi bɑ yɑsi wiru wukiri. 31 N deemɑ goo u rɑɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Ahitofɛli u wɑ̃ɑ kɑ Abusɑlɔmu, tɔn be bɑ sinɑ boko seesi sɔɔ. Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, u de Ahitofɛlin bwisi yi u Abusɑlɔmu kɛ̃mɔ mi, yi ko ɑsɑnsi sɑrirugii. 32 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u turɑ guuru wɔllɔ mi bɑ rɑ Gusunɔ sɑ̃, u deemɑ Usɑi Aɑkigii u wɑ̃ɑ mi, u nùn mɑrɑ u yɑbe kĩɑsu sebuɑ. Mɑ win wirɑ tuɑ sɑ̃ɑ u kɑ win nuku sɑnkirɑnu sɔ̃ɔsi. 33 Mɑ Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ̀ n dɑ sɑnnu, yɑ ǹ mɑn somimɔ. 34 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ gɔsiro wuuɔ kpɑ ɑ dɑ ɑ Abusɑlɔmu sɔ̃ mɑ kɑɑ ko win bɔ̃ɔ nge mɛ ɑ rɑɑ sɑ̃ɑ win tundon bɔ̃ɔ. Nge mɛyɑ kɑɑ mɑn somi ɑ̀ n Ahitofɛlin bwisi kɑm koosiɑmɔ. 35 Yɑ̃ku kowobu Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ bɑ wɑ̃ɑ mi kɑ wunɛ. Gɑri yi ɑ nuɑ sɑɑ sunɔ Abusɑlɔmun yɛnun di kpuro, ɑ doo ɑ bu yi sɔ̃. 36 Wee, ben bibu yiru Akimɑsi, Sɑdɔkun bii kɑ Yonɑtɑm Abiɑtɑɑn bii bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi. Beyɑ kɑɑ gɔrimɑ bu nɑ bu mɑn sɔ̃ ye ɑ nuɑ kpuro.
37 Mɑ Usɑi, Dɑfidin bɔ̃ɔ wi, u wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Sɑɑ yerɑ Abusɑlɔmun tii u mɑɑ tunumɑ mi.